- 1 -              Rev 2436/2016-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2436/2016-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice V. K. iz Z., OIB ..., koju zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik iz Z., protiv ovršenika Grada Zagreba, Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1763/14-2 od 10. studenog 2014., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-5756/11-17 od 28. studenog 2013., u sjednici održanoj 13. srpnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Revizija ovrhovoditeljice odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-5756/11-17 od 28. studenog 2013. određena je isplata iznosa naplaćenog po rješenju u ovrsi broja Ovrpl-5756/11 od 16. studenog 2011. i položenog na poseban račun kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te je naloženo računovodstvu suda isplatiti iznos od 12.643,83 kn s osnova kamata na neto plaću na tekući račun ovrhovoditeljice (toč. I.) ,dok je obustavljen postupak ovrhe za iznos 5.290,68 kuna i u tom su dijelu ukinute sve provedene ovršne radnje (toč. II.).

 

2. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba ovrhovoditeljice kao neosnovana i u pobijanom odbijajućem dijelu potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja pod točkom II. izreke, dok je odbijen zahtjev ovrhovoditeljice za naknadu troškova nastalih povodom žalbe.

 

3. Protiv drugostupanjskog rješenja u dijelu u kojem nije uspjela ovrhovoditeljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP). Predlaže prihvatiti reviziju, pobijanu odluku preinačiti, podredno istu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Prema čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ/96), koja odredba se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem čl. 339. i 340. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12 - dalje: OZ/10) u vezi sa čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj 112/12), u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.

 

7. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za meritorno razmatranje takve revizije.

 

8. Predmetni ovršni postupak vodi se radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditeljice - neisplaćene razlike bruto plaće, na temelju ovršne isprave, a na novčanim sredstvima ovršenika.

 

9.1. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-5756/11 od 16. studenog 2011. određena ovrha na novčanim sredstvima ovršenika, na temelju ovršne isprave kojom je ovrhovoditeljici dosuđen bruto iznos razlike plaće za utuženo razdoblje, s pripadajućim zateznim kamatama.

 

9.2. Dalje je utvrđeno da je djelomičnim rješenjem prvostupanjskog suda broj Ovrpl-5756/11-12 od 30. srpnja 2013. određena isplata iznosa naplaćenog po rješenju o ovrsi položenog na poseban račun suda, te je naloženo računovodstvu suda isplatiti naznačeni iznos i to s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iznos glavnice 3.122,55 kune, te zatezne kamate u visini 3.362,72 kuna na račun Republike Hrvatske, s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iznos glavnice 1.040,85 kuna, te zatezne kamate u iznosu 1.120,91 kune na račun Republike Hrvatske, s naslova predujma poreza i prireza na dohodak iznos 4.912,81 kune na određeni račun, te s naslova neto iznosa plaća utvrđenih ovršnom ispravom iznos glavnice 11.740,79 kuna na račun ovrhovoditeljice.

 

9.3. Nadalje, prvostupanjski je sud, po dostavi naknadne dopune obračuna Porezne uprave, utvrdio točan iznos kamata na neto iznos plaće ovrhovoditelja i postupajući prema odredbi čl. 127. st. 1., 2. i 5. OZ/10 donio rješenje o namirenju poslovni broj Ovrpl-5756/11-17 od 28. studenog 2013. kojim je odredio dio naplaćenog iznosa koji se ima isplatiti ovrhovoditeljici s osnova kamata na neto plaću u visini 12.643,83 kune (toč. I. izreke).

 

9.4.Točkom II. izreke navedenog rješenja prvostupanjski je sud obustavio ovrhu za iznos 5.290,68 kune, a koji se odnosi na obračunati iznos zateznih kamata na iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i u tom dijelu ukinuo sve provedene ovršne radnje, ocijenivši da sukladno odredbi čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (''Narodne novine'' broj 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11) obveza uplate predujma poreza i prireza dospijeva tek prilikom isplate plaće, pa da stoga nije nastala niti obveza isplate zateznih kamata na dio bruto plaće koji se odnosi na predujam poreza i prireza iz plaće, odnosno da je za navedeni iznos ovrha neprovediva, a koje je pravno shvaćanje pravilnim prihvatio  i drugostupanjski sud.

 

10. U podnesenoj reviziji ovrhovoditeljica postavlja sljedeće pitanje:

 

''Da li je Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 127. st. 5. Ovršnog zakona i odredbu čl. 67. st. 2. Ovršnog zakona, kada je odbio žalbu ovrhovoditelja i potvrdio točku II pobijanog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu kojom se obustavlja postupak ovrhe za iznos od 5.290,68 kn i u tom dijelu ukidaju sve provedene ovršne radnje?''

 

11. Iznoseći razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, revidentica navodi da o tom pravnom pitanju revizijski sud nije zauzeo pravno shvaćanje, a da o istome postoji različita praksa drugostupanjskih sudova. Ujedno se poziva na rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe Koprivnica poslovni broj Gž-1304/13 od 4. lipnja 2013., rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-4412/14 od 18. prosinca 2014. i Gž-106/15 od 27. siječnja 2015., rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-5037/13 od 10. prosinca 2013. i Gžovr-6498/13 od 10. prosinca 2013.

 

12. U navedenim odlukama na koje se poziva revidentica izraženo je shvaćanje da je sud u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika radi naplate bruto plaće, sukladno odredbi čl. 127. st. 5. OZ/10, dužan rješenjem o namirenju sukladno obračunu porezne uprave odrediti dio koji se ima isplatiti na pojedine račune po osnovi javnih davanja sukladno važećim propisima, a isplatu preostalog naplaćenog iznosa (pa tako i iznosa zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za koji sukladno obračunu porezne uprave nije određeno da se kao javno davanje ima isplatiti na određeni račun) odrediti ovrhovoditelju, budući da ukupna tražbina s osnove neisplaćene bruto plaće dosuđene ovršnom ispravom pripada ovrhovoditelju, a da sud u ovršnom postupku nije ovlašten preispitivati pravilnost ovršne isprave, pa tako niti zakonitost odluke o zateznim kamatama na dosuđeni iznos bruto plaće.

 

13. Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s odredbom čl. 382. st. 2. ZPP u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP-a i čl. 19. st. 1. OZ/96 ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da je pobijana odluka posljedica stava drugostupanjskog suda u odnosu na to pravno pitanje o kojem postoji suprotna praksa drugostupanjskih sudova, i da je stoga revizija dopuštena, te je ovaj sud pobijanu odluku ispitao samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog postavljenog pravnog pitanja sukladno odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP.

 

14. Ovrhovoditeljica u podnesenoj reviziji osporava pravilnost odluke o obustavi ovršnog postupka za iznos od 5.290,68 kn. Smatra da je pogrešno ocijenjeno da ovrhovoditeljica nije potraživala isplatu zateznih kamata na porez i prirez.

 

15. Međutim, iz prijedloga za ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2398/08 od 1. srpnja 2009., kao ovršne isprave, a povodom kojeg je isti sud rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovrpl-5756/11 od 16. studenog 2011. odredio ovrhu, vidljivo je da je ovrhovoditeljica zahtijevala da prvostupanjski sud na temelju obračuna porezne uprave donese rješenje o namirenju, u kojem će se odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji će se isplatiti poreznoj upravi, zatim dio koji će se isplatiti na račun na koji se uplaćuju doprinosi, te dio s osnove neto razlike plaće sa pripadajućim zateznim kamatama, koji će se isplatiti na račun ovrhovoditelja.

 

16. Sukladno odredbi čl. 2. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 19. st. 1. OZ/96, sud je prilikom odlučivanja o prijedlogu ovrhovoditelja vezan ovršnim zahtjevom koji je u njemu sadržan, dok tražbinu iz ovršne isprave ovrhovoditelj može zahtijevati i u manjem iznosu od onoga na koji ima pravo po ovršnoj ispravi.

 

17. Budući da je prvostupanjski sud donošenjem rješenja o namirenju u cijelosti postupio po ovrhovoditeljevom ovršnom zahtjevu (određivanjem iz cjelokupnog naplaćenog iznosa bruto plaće s obračunatim zateznim kamatama na isti iznos, dijela koji će se isplatiti Poreznoj upravi s osnove predujma poreza i prireza porezu na dohodak, odnosno u odgovarajuće fondove s osnove dužnih doprinosa sa zateznim kamatama, a  ovrhovoditelju zatraženi neto iznos plaće sa zateznim kamatama na račun ovrhovoditelja), to prema pravnom shvaćanju ovoga suda u odnosu na preostali naplaćeni iznos 5.290,68 kn, a koji se odnosi na obračunati iznos zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a isplatu kojeg dijela potraživanja ovrhovoditeljica nije niti tražila u ovršnom zahtjevu, sukladno odredbi čl. 67. st. 2. OZ/96 u vezi sa čl. 41. OZ/96, zbog prekoračenja granica određenih rješenjem o ovrsi, u tom dijelu ovrha nije provediva pa je istu iz ovdje navedenih razloga valjalo obustaviti.

 

 

 

18. Slijedom navedenoga, a kako ne postoje razlozi zbog kojih je izjavljena, reviziju je trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci sve na temelju odredbe čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 13. srpnja 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.