- 1 -              Rev 1556/2016-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1556/2016-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr.sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki  članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice M. J. iz Z., koju zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u Z., protiv ovršenika Grada Zagreba, Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovršenika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-4593/13-2 od 25. veljače 2014., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-265/11-14 od 20. prosinca 2012., u sjednici održanoj 13. srpnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija ovršenika, te se ukida rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-4593/13-2 od 25. veljače 2014. u dijelu kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-265/11-14 od 20. prosinca 2012. u dijelu pod točkom 4. izreke kojom je određeno namirenje ovrhovoditeljice za zakonske kamate u iznosu od 7.862,85 kuna i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-256/11-14 od 20. prosinca 2012. u dijelu pod točkom 4. izreke kojim je određeno namirenje ovrhovoditeljice za zakonske kamate u iznosu od 7.862,85 kunu, te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

II. O troškovima postupka povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem o namirenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-265/11-14 od 20. prosinca 2012. određena je isplata iznosa naplaćenog po rješenju o ovrsi istoga suda poslovni broj Ovrpl-265/11 od 18. svibnja 2011., koji je položen na poseban račun toga suda isplatom:

 

1. na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) iznos glavnice od 1.777,92 kn na račun Republike Hrvatske pobliže naveden u izreci prvostupanjskog rješenja,

 

2. na ime kamata na doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) iznos od 1.995,71 kn na račun Republike Hrvatske pobliže naveden u izreci prvostupanjskog rješenja,

 

3. na ime predujma poreza i prireza na dohodak iznos od 2.097,92 kn na račun Grada Zagreba,

 

4. na ime neto plaće iznos glavnice od 5.013,91 kn te zakonske zatezne kamate u iznosu od 7.862,85 kn (ukupno 12.876,76 kn) na račun ovrhovoditeljice.

 

2. Drugostupanjskim rješenjem žalba ovršenika odbijena je kao neosnovana, te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. 3. i 4. izreke (toč. I.), dok je odbijen kao neosnovan zahtjev ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupaka (toč. II.).

 

3. Protiv dijela drugostupanjskog rješenja kojim je određeno raspoređivanje zaplijenjenog iznosa zakonskih zateznih kamata na predujam poreza i prireza (nesporan je iznos neto plaće i zakonske zatezne kamate na neto plaću) ovršenik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da ovaj sud preinači pobijana nižestupanjska rješenja u pobijanom dijelu sukladno navodima revizije, a podredno da ukine nižestupanjska rješenja u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Sukladno odredbi čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - u daljnjem tekstu: OZ/96), koja se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 339. i 340. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12 - u daljnjem tekstu: OZ/10) u vezi s čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12), u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.

 

7. Odredbom čl. 382. st. 2. ZPP-a propisano je da u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP-a, one mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U smislu odredbe čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

8. Predmetni ovršni postupak vodi se radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja na ime neisplaćene razlike bruto plaće, a na temelju ovršne isprave i na novčanim sredstvima ovršenika.

 

9. Uvidom u spis utvrđeno je da je rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrpl-265/11 od 18. svibnja 2011. određena ovrha na novčanim sredstvima ovršenika i to na temelju ovršne isprave kojom je ovrhovoditeljici dosuđen bruto iznos razlike plaće za utuženo razdoblje, sa zakonskim zateznim kamatama, te da je prvostupanjski sud postupajući sukladno odredbi čl. 127. st. 1., 2. i 5. OZ/10 nakon što je cjelokupno dosuđeni iznos naplaćen od ovršenika i prenesen na poseban račun suda te po pribavljanju od nadležne Porezne uprave obračuna poreza, prireza i doprinosa, donio rješenje o namirenju broj Ovrpl-265/11-14 od 20. prosinca 2012. kojim je odredio dio naplaćenog iznosa koji se ima isplatiti ovrhovoditeljici, te dio koji se ima isplatiti na račun za uplatu predujma, poreza i prireza na dohodak, kao i dio koji se treba uplatiti na račun predviđen za uplatu doprinosa.

 

10. Drugostupanjski sud je pobijanim rješenjem odlučujući o žalbi kojom je ovršenik osporavao pravilnost prvostupanjskog rješenja o namirenju u dijelu u kojem je određeno da se ovrhovoditelju pored neto iznosa plaće sa zateznim kamatama na isti, isplati i dio zaplijenjenog iznosa koji se odnosi na zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (a koji je u obračunu Porezne uprave pribrojen iznosu zateznih kamata na neto iznos plaće), istu je odbio kao neosnovanu, ocijenivši da je sporni iznos ovrhovoditeljici dosuđen ovršnom ispravom i pravilnost kojeg sud u ovršnom postupku nije ovlašten preispitivati, pa kako se ne radi o javnom davanju iz čl. 127. st. 2. OZ/10, da je isti iznos pravilno raspoređen ovrhovoditeljici primjenom odredbe čl. 127. st. 5. OZ/10.

 

11. S obzirom na takve zaključke nižestupanjskih sudova ovršenik je u reviziji postavio sljedeće pravno pitanje:

 

„Da li je u ovršnim postupcima vođenim radi naplate bruto plaće, raspoređivanje zaplijenjenog iznosa zateznih kamata predujma poreza i prireza na dohodak, kao i na druga javna davanja, na način da se isti pribroji kamatama na neto iznos plaće ovrhovoditelju predstavlja postupanje koje nije u skladu s čl. 41. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha provodi u granicama određenim rješenjem o ovrsi i čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, prema kojoj odredbi dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i zatezne kamate, slijedom čega bi taj iznos imao pripasti ovlašteniku predujma poreza i prireza na dohodak, odnosno ovlaštenicima drugih javnih davanja?“

 

12. Iznoseći razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP-, revident navodi da o tom pravnom pitanju revizijski sud nije zauzeo pravno shvaćanje, a da o istome postoji različita praksa drugostupanjskih sudova. Ujedno se poziva na rješenje Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-2204/13 od 25. studenoga 2013. i rješenje Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-3606/13 od 2. prosinca 2013.

 

13. U rješenju Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-2204/13 od 25. studenoga 2013. izraženo je pravno shvaćanje da iako je ovrhovoditeljici ovršnom ispravom dosuđena bruto plaća sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose plaće, ovrhovoditeljica nema pravo naplatiti zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, budući da prema posebnim propisima obveza plaćanja poreza i prireza dospijeva tek prilikom isplate plaće, pa da stoga takva obveza koja nije dospjela ne pripada niti ovrhovoditeljici.

 

14. U rješenju Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-3606/13 od 2. prosinca 2013. izraženo je shvaćanje da zatezne kamate na mjesečni iznos dijela bruto plaće koji se odnosi na iznos poreza na dohodak i prireza ne pripada ovrhovoditelju, već poreznoj upravi.

 

15. Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s odredbom čl. 382. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP-a i čl. 19. st. 1. OZ/96 ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da je pobijana odluka posljedica stava drugostupanjskog suda u odnosu na to pravno pitanje o kojem postoji suprotna praksa drugostupanjskih sudova, slijedom čega je revizija dopuštena. Stoga je ovaj sud pobijanu odluku ispitao samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog postavljenog pravnog pitanja sukladno odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP-a.

 

16. Ovršenik u podnesenoj reviziji osporava pravilnost odluke kojom je, nakon što je cjelokupno dosuđeni iznos naplaćen od ovršenika i prenesen na poseban račun prvostupanjskog suda te po pribavljanju od nadležne Porezne uprave obračuna poreza prireza i doprinosa, dio naplaćenog iznosa s osnove obračunatih zateznih kamata na iznos poreza i prireza na dohodak (a koji je u priležećem obračunu Porezne uprave pribrojen obračunatom iznosu zateznih kamata na neto iznos plaće) odredio da se ima isplatiti ovrhovoditeljici.

 

17. Ovdje valja navesti da iz prijedloga za ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pr-2724/08 od 27. srpnja 2009., kao ovršne isprave, a povodom kojeg je isti sud rješenjem o ovrsi broj Ovrpl-265/11 od 18. svibnja 2011. odredio ovrhu, vidljivo je da je ovrhovoditeljica zahtijevala da prvostupanjski sud na temelju obračuna Porezne uprave donese rješenje o namirenju, u kojem će se odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji će se isplatiti Poreznoj upravi, zatim dio koji će se isplatiti na račun na koji se uplaćuju doprinosi, te dio s osnove neto razlike plaće s pripadajućim zateznim kamatama, koji će se isplatiti na račun ovrhovoditeljice.

 

18. Sukladno odredbi čl. 2. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 19. st. 1. OZ/96, sud je prilikom odlučivanja o prijedlogu ovrhovoditeljice vezan ovršnim zahtjevom koji je u njemu sadržan, dok tražbinu iz ovršne isprave ovrhovoditeljica može zahtijevati i u manjem iznosu od onoga na koji ima pravo po ovršnoj ispravi.

 

19. Budući da je prvostupanjski sud donošenjem rješenja o namirenju u cijelosti postupio po ovršnom zahtjevu ovrhovoditeljice (određivanjem iz cjelokupnog naplaćenog iznosa bruto plaće sa obračunatim zateznim kamatama na isti iznos, dijela koji će se isplatiti Poreznoj upravi s osnove predujma poreza i prireza porezu na dohodak, odnosno u odgovarajuće fondove s osnove dužnih doprinosa sa zateznim kamatama, a ovrhovoditeljici zatraženi neto iznos plaće sa zateznim kamatama), to prema pravnom shvaćanju ovog suda u odnosu na preostali naplaćeni iznos zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, za koji Porezna uprava u dostavljenom obračunu nije odredila da se kao javno davanje ima isplatiti na odgovarajući račun, a niti je isplatu tog dijela potraživanja ovrhovoditeljica tražila u ovršnom zahtjevu, sukladno odredbi čl. 67. st. 2. OZ/96 u vezi s čl. 41. OZ/96, zbog prekoračenja granica određenih rješenjem o ovrsi, u tom dijelu ovrha nije provediva.

 

20. Pored navedenog, prema pravnom shvaćanju ovog suda uzimajući u obzir odredbu čl. 127. st. 1., 2. i 5. OZ/10, ovrhovoditeljici u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosa može pripasti jedino iznos neto plaće i zakonske zatezne kamate obračunate na taj iznos, a ne može joj pripasti zatezna kamata na iznos poreza i prireza.

 

21. Slijedom navedenog, a budući da ne postoje uvjeti za preinaku drugostupanjske niti prvostupanjske odluke (u dostavljenom obračunu Porezne uprave nije iskazan zaseban iznos obračunatih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak već je iskazan ukupni iznos zateznih kamata od 7.862,85 kn, u koje je uključen iznos zateznih kamata na neto iznos plaće), valjalo je nižestupanjske odluke na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 400. st. 3. ZPP-a i čl. 19. st. 2. OZ-a djelomično ukinuti u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

22. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a u vezi s čl. 19. st. 1. OZ-a.

 

Zagreb, 13. srpnja 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.