- 1 -              Revd 2576/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2576/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja C. F., društvo s ograničenom odgovornošću za faktoring, Z., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik D. J., odvjetnik iz Z., protiv protivnika osiguranja G. B., C. (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B. - M. d.o.o. iz Z., radi osiguranja novčane tražbine uknjižbom založnog prava, odlučujući o prijedlogu protivnika osiguranja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž Ovr-315/2020-4 od 23. ožujka 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. Ovr-142/2020-2 od 15. travnja 2020., u sjednici održanoj 13. srpnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I. Prijedlog protivnika osiguranja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

 

II. Predlagatelju osiguranja se ne dosuđuje naknada troška odgovora na prijedlog protivnika osiguranja za dopuštenost revizije.

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je na temelju ovršne isprave - zadužnice od 17. travnja 2018., potvrđene pod brojem OV-1428/2018 po javnom bilježniku T. P. u N., a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja od 2.483.098,03 kn sa pripadajućim i u izreci rješenja određenim zateznim kamatama tekućim od 5. ožujka 2020. do namirenja, određeno protiv protivnika osiguranja „osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja“ na nekretninama protivnika osiguranja upisanim u zk.ul.br. 373, 374, 78, 407, 394, 324, 145, 162, 402 sve u k.o. C. i zk.ul.br. 1102 k.o. O. - pa je zemljišnoknjižnom odjelu suda naložena i provedba toga rješenja.

 

2. Protiv tog drugostupanjskog rješenja protivnik osiguranja je podnio prijedlog da mu se dopusti revizija zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu:

 

„1. Je li se na određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje je propisano čl. 296. Ovršnog zakona primjenjuje na odgovarajući način čl. 80.b Ovršnog zakona kojim se propisuju posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini i uvjet pravične ravnoteže?

 

2. Je li prilikom usvajanja prijedloga za osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja narušena pravična ravnoteža propisana čl. 80.b Ovršnog zakona s obzirom da je očito kako vrijednost čak 21 nekretnine na kojima je određena uknjižba založnog prava zasigurno višestruko premašuje iznos osporavane tražbine predlagatelja osiguranja?

 

3. Ima li predlagatelj osiguranja pravni interes tražiti osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja sukladno čl. 296. Ovršnog zakona, ako je isti već prethodno pokrenuo više ovršnih postupaka radi naplate svoje navodne tražbine i to na temelju iste ovršne isprave?

 

4. Je li predlagatelj osiguranja u smislu čl. 80.b Ovršnog zakona obvezan učiniti vjerojatnim da su ovršni postupci koje je pokrenuo i ovrha na drugim predmetima bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri pa da isti ima pravni interes i za donošenjem rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja na temelju iste ovršne isprave?

 

5. Je li protivnik osiguranja učinio vjerojatnim da ne postoji tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja odnosno da je tražbina utvrđena ovršnom ispravom prestala zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o osiguranju na temelju čl. 296. Ovršnog zakona ako je dostavio dokaze na tu okolnost i to Ugovor o preuzimanju duga potpisan po samom predlagatelju osiguranja kojim isti pristaje da se protivnik osiguranja oslobodi obveze?

 

6. Jesu li ispunjeni uvjeti za donošenjem rješenja o osiguranju uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja ako je protivnik osiguranja dostavio dokaze iz kojih proizlazi kako je tražbina iz ovršne isprave na temelju koje se traži donošenje rješenja o osiguranju prestala?“

 

3. Predlagatelj osiguranja je odgovorio na prijedlog i predložio da se ovaj odbaci kao nedopušten.

 

4. Prijedlog protivnika osiguranja nije dopušten.

 

5. Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 23. ožujka 2021., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj postupak osiguranja glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a) u svezi sa odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), a prema kojoj stranke i u postupku osiguranja mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

 

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

 

7. U konkretnom slučaju protivnik osiguranja je predložio da mu se protiv drugostupanjskog rješenja dopusti revizija - ali nije ispunio sve pretpostavke za dopuštenost svojeg prijedloga, a sve obzirom da:

 

7.1. pitanja koja je naznačio u prijedlogu nisu niti dovoljno određena ili jasna, toliko da bi se na njih mogao dati jasan odgovor - koji bi bio važan ne samo za odluku o konkretnom pravnom odnosu već (ovdje odlučno za dopuštenost prijedloga) i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu: njima se ne može dati značaj pitanja iz smisla odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatan sadržaj prijedloga da se revizija dopusti,

 

7.2. prijedlog u svezi tih pitanja ne sadrži i navedene (određene) razloge iz odredaba čl. 387. st. 3. i čl. 385.a ZPP-a: konkretno - razloge iz kojih bi valjalo zaključiti da su ta pitanja u ičemu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, odnosno da o njima (kako su formulirana), a u specifičnim činjeničnim okolnostima ovoga slučaja, postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz osporene odluke i shvaćanjem nekog drugog suda, ili da se o njima može očekivati neujednačena praksa - tako da bi ipak bar i zbog toga bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (konkretno: za ujednačavanje sudske prakse),

 

7.3. su ta pitanja, prema svome sadržaju i onome kako se obrazlažu, u suštini usmjerena samo na okolnosti ovoga konkretnog slučaja, i to kako ih sam predlagatelj (a ne i sud) vidi (ili preocijenjuje) - i na traženje odgovora na pitanje je li ovdje, samo u tim okolnostima, pravilno odlučeno o podnesenom prijedlogu za osiguranje novčane tražbine - u pravilno vođenom postupku,

 

7.4. podneseni prijedlog revizijski sud može razmatrati samo u granicama postavljenih pitanja i razloga kojima ih predlagatelj obrazlaže (u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a: što ne predstavlja strogi formalizam, kojeg revizijski sud ne može dopustiti), pa (kada) sukladno tome ne može u svezi u prijedlogu postavljenih pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava),

 

7.5. revizijski sud i inače nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki).

 

8. Sukladno izloženom, ovdje je za prihvatiti:

 

8.1. da pitanja iz podnesenog prijedloga nisu važna (kumulativno potrebno za dopuštenost prijedloga i revizije) za odluku o konkretnom predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: obzirom na to kako su formulirana (formulacijom kojih je predlagatelj ograničio svoj prijedlog i revizijski sud u ovlastima njegova ispitivanja) i situaciju u ovome predmetu Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporeno rješenje nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,

 

8.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

 

9. Stoga je prijedlog protivnika osiguranja za dopuštenje revizije valjalo odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbama čl. 387. st. 4. i 5. ZPP-a).

 

10. Predlagatelju osiguranja nisu priznati troškovi sastava odgovora na prijedlog protivnika osiguranja za dopuštenost revizije jer ta parnična radnja nije bila od utjecaja prilikom donošenja odluke o tome prijedlogu (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

 

Zagreb, 13. srpnja 2021.