Broj: Kž-382/18

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Rajka Kipkea, kao predsjednika vijeća, te Zdravka Pintarića i Vlaste Patrčević Marušić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasminke Tvarog, u kaznenom predmetu protiv okr. D. S. zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici broj Kov-176/17-3 od 27. srpnja 2018., u sjednici održanoj 9. listopada 2018.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem temeljem čl. 344. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 – dalje u tekstu: ZKP/08) odbačena je kao nedopuštena optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj K-DO-495/15-50 od 1. prosinca 2017. protiv okrivljenog D. S. radi kaznenog djela iz č.. 235. st. 1. KZ/11.

Protiv tog rješenja žali se državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjenično stanja s prijedlogom da se žalba prihvati, pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

U smislu čl. 495. u vezi čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na dužno razgledanje, koje je spis vratilo uz podnesak broj KŽ-DO-420/18-2 od 27. rujna 2018. godine bez prijedloga u odnosu na podnesenu žalbu.

Žalba je osnovana.

Nije u pravu državni odvjetnik kada rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 s tvrdnjom da su razlozi o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni odnosno da nije jasno da li je optužnica odbačena ili je vraćena državnom odvjetniku.

Naime, kako iz izreke pobijanog rješenja, tako i iz iznesenih razloga jasno proizlazi da je pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbacio optužnicu državnog odvjetnika kao nedopuštenu temeljem čl. 344. st. 2. ZKP/08, smatrajući da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njezino podizanje, jer je prije podizanja optužnice državni odvjetnik trebao primijeniti odredbu iz čl. 223. ZKP/08, tj. trebao je donijeti rješenje o prekidu postupka zbog okrivljenikove raspravne nesposobnosti. Činjenica da u izreci pobijanog rješenja očito omaškom stoji i navod o vraćanju optužnice ne dovodi do nerazumljivosti izreke odnosno do potpune nejasnoće ili proturječja u znatnoj mjeri razloga o odlučnim činjenicama, kako to pogrešno smatra državni odvjetnik, jer se unatoč toj omašci pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja može ispitati.

Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08 s bitnom tvrdnjom da je sud prvog stupnja nepravilno primijenio odredbu iz čl. 344. st. 2. u svezi čl. 223. ZKP/08 kada je optužnicu odbacio kao nedopuštenu smatrajući da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njezino podizanje.

Naime, kao što je ranije navedeno, sud prvog stupnja je temeljem čl. 344. st. 2. ZKP/08 odbacio optužnicu kao nedopuštenu smatrajući da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njezino podizanje, jer je prije podizanja optužnice državni odvjetnik temeljem čl. 223. ZKP/08 trebao prekinuti postupak zbog okrivljenikove raspravne nesposobnosti.

Prema čl. 344. st. 2. ZKP/08 predsjednik optužnog vijeća će rješenjem odbaciti optužnicu, između ostalog, ako nisu ispunjeni zakonski uvjeti za podizanje optužnice. Zakonski uvjeti za podizanje optužnice propisani su čl. 341. ZKP/08. Kad je riječ o kaznenim djelima za koja se ne provodi istraga (sukladno čl. 216. st. 1. ZKP/08 istraga se ne provodi za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina) temeljem čl. 341. st. 2. ZKP/08 državni odvjetnik podiže optužnicu ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i počinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optužnice, s time da prema st. 4. istog članka prije podizanja optužnice okrivljenik mora biti ispitan, osim ako je u optužnici predloženo suđenje u odsutnosti.

Predmetnom optužnicom okrivljenik se tereti za kazneno djelo iz čl. 235. st. 1. KZ/11, za koje je  propisana kazna zatvora do dvije godine, dakle, za navedeno kazneno djelo istraga se ne provodi. S obzirom da je prije podizanja optužnice od strane državnog odvjetnika provedena dokazna radnja prvog ispitivanja okrivljenika (zapisnik od 7. srpnja 2016.), s time da je i prije podizanja optužnice provedeno istraživanje, tijekom kojeg su prikupljeni dokazi na kojima državni odvjetnik temelji optužnicu, suprotno zaključku suda prvog stupnja, ispunjeni su zakonski uvjeti iz čl. 341. st. 2. i st. 4. ZKP/08 za podizanje optužnice, zbog čega je sud prvog stupnja pobijanim rješenjem nepravilno primijenio odredbu iz čl. 344. st. 2. ZKP/08 kada je odbacio optužnicu sa zaključkom da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za podizanje optužnice.

Što se tiče činjenice da je okrivljenik trajno raspravno nesposoban (utvrđeno psihijatrijskim vještačenjem okrivljenika), ta činjenica nije nikakva prepreka za podizanje optužnice, niti je državni odvjetnik trebao, kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja, temeljem čl. 223. ZKP/08 donijeti rješenje o prekidu postupka. Naime, kao što proizlazi iz čl. 223. ZKP/08 državni odvjetnik prekida istragu rješenjem ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji raspravno nesposoban. Kada se istraga ne provodi, kakva situacija je u konkretnom predmetu, tada nema uvjeta da se temeljem čl. 223. ZKP/08, prije podizanja optužnice, prekine postupak zbog raspravne nesposobnosti okrivljenika, što je i logična posljedica činjenice da sukladno čl. 17. st. 1. toč. 2. ZKP/08 kazneni postupak započinje potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena, zbog čega se prije započinjanja kazneni postupak ne može prekinuti, za razliku od situacije kada se na temelju pravomoćnog rješenja o provođenju istrage provodi istraga, u kojem slučaju temeljem čl. 17. st. 1. toč. 1. ZKP/08 kazneni postupak započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, zbog čega se temeljem čl. 223. ZKP/08, u slučaju raspravne nesposobnosti okrivljenika, istraga tj. kazneni postupak prekida.

Zbog navedenih razloga valjalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika, te ukinuti pobijano rješenje i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će ponovno održati sjednicu optužnog vijeća na kojoj će odlučiti o potvrđivanju optužnice, pazeći pri tome na nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem, te će donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti.

Stoga je slijedom navedenog temeljem čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08 riješeno kao u izreci rješenja.

U Varaždinu 9. listopada 2018.