- 1 -              Revd 714/2021-5

Broj: Revd 714/2021-5

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. S. d.d. S., kojeg zastupa punomoćnik J. B., odvjetnik u Z., protiv I-tuženika L. S., iz S., kojeg zastupa punomoćnik V. S., odvjetnik u S. i II-tuženika Republika Hrvatska, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, radi naknade štete (v.p.s. 59.793.257,14 kn), odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2577/2016-4 od 27. kolovoza 2020., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-784/11 od 25. veljače 2016., u sjednici održanoj 13. srpnja 2021.,

r i j e š i o   j e:

Revizija tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2577/2016-4 od 27. kolovoza 2020. se odbacuje kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj Pž-2577/2016-4 od 27. kolovoza 2020. odbio je žalbu tuženika i potvrdio presudu Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-784/11 od 25. veljače 2016. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da mu tuženici naknade štetu zbog gubitka dijela prihoda u razdoblju od 1. listopada 2007. do 15. rujna 2010. od pružanja usluga lučkih djelatnosti koje je obavljao na temelju Ugovora o prvenstvenoj koncesiji sklopljenog s I-tuženikom L. S. dana 6. rujna 2004.

2. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku. U reviziji je navedeno da odluka u sporu ovisi o pravnim pitanjima naznačenim u reviziji, koja su također važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati reviziju.

3. Prvotuženik je odgovorio na reviziju s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske odbije reviziju kao neosnovanu.

4. Drugotuženik nije odgovorio na reviziju.

5. Revizija je nedopuštena.

6. Prema odredbi čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), koji zakon je stupio na snagu 1. rujna 2019., a primjenjuje se u ovom slučaju jer je drugostupanjska presuda donesena 24. rujna 2019., stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.

7. Samo iznimno, prema odredbi čl. 382.a ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju u parničnom postupku protiv presude donesene u drugom stupnju bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sporu: o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, o utvrđivanju majčinstva ili očinstva, u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije te u povodu tužbi radi objave ispravka informacije.

8. U ovom slučaju nije riječ o reviziji protiv presude iz čl. 382.a. ZPP, a Vrhovni sud Republike Hrvatske nije prethodno, prije podnošenja predmetne revizije, donio rješenje kojim dopušta reviziju.

9. Stoga je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 7. ZPP valjalo reviziju odbaciti kao nedopuštenu.

Zagreb, 13. srpnja 2021.