1
Broj: Jž-372/2020
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B Broj: Jž-372/2020.
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. V., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), rješavajući o žalbi okr. M. V., podnijetoj po branitelju I. S., odvjetniku iz Splita, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: 8. Pp J-2252/2019-9 od 15. studenog 2019., na sjednici vijeća održanoj dana 13. srpnja 2021.
p r e s u d i o j e :
- Odbija se kao neosnovana žalba okr. M. V. i prvostupanjska presuda se potvrđuje.
- Na temelju odredbe čl. 138. st.2. toč. 3.c Prekršajnog zakona okr. M. V. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna u roku 30 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
- Prvostupanjskom presudom okr. M. V. proglašen je krivim i kažnjen, novčanom kaznom u iznosu od 756,00 (sedamsto pedeset šest) kuna, što je protuvrijednost od 200 DEM-a, zbog djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,činjenično pobliže opisanog u izreci pobijane presude.
- Okr. je dužan na temelju odredbe članka 139. st. 3. i čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona naknaditi troškove postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna.
- Protiv te presude okr. M. V. je pravodobno po svom branitelju podnio žalbu zbog povrede materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajno pravnim sankcijama, kako se razaznaje iz sadržaja žalbe.
- Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi,žalba prihvati.
- Žalba nije osnovana.
- Rješavajući predmet u okviru navoda žalbe, te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) ovaj Sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bile počinjene bitne povrede postupka niti povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
- Suprotno navodima žalbe,prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica.
- Prvostupanjski je sud pravilno cijenio obranu okrivljenika kao i ispitanih svjedokinja T. B. i D. Dž. te je izvršen uvid u materijalne dokaze u predmetu spisa. Prvostupanjski sud je sukladno odredbi članka 88.stavka 2.Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve dokaze,pri čemu nije ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima,a za svoju odluku je dao razloge koji su po mišljenju ovog Suda,opravdani,logični i pravno utemeljeni,a navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje niti pravilnost provedenog prekršajnog postupka.
- Iz provedenog dokaza proizlazi da se okrivljenik ponašao upravo na način kako mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, te je i mišljenje ovog suda kako nema potrebe za provođenjem drugih dokaza, te da ne stoji žalbeni navod žalitelja u kojem on ističe sumnju vjerodostojnosti iskaza svjedoka. Stoga obrana okrivljenika nije uvjerljiva, i očigledno je usmjerena kako bi se izbjegla prekršajna odgovornost.
- Kako žalitelj nije iznio nikakve nove i uvjerljive činjenice u smislu čl. 193.stavka 5. Prekršajnog zakona, kojima bi osporio krivnju za počinjenje prekršaja,nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
- Nadalje, neosnovan je žalbeni navod žalitelja u kojem on osporava javnost mjesta na kojem se dogodio događaj. U konkretnom predmetu prekršaj se zbio u ugostiteljskom objektu, koje je realno javno mjesto, odnosno ono mjesto koje je po svojoj funkciji namijenjeno javnosti. Jednako tako ugostiteljski objekt pripada ograničenom otvorenom mjestu, odnosno mjestu koje je namijenjeno ograničenom krugu osoba, međutim ipak postoje određena ograničenja koja se mogu odnositi na vrijeme ili neke druge uvjete pod kojima je pristup na takva mjesta moguć. Kako je nedvojbeno utvrđeno da se prekršaj zbio za vrijeme radnog vremena ugostiteljskog objekta i da se događaj zbio unutar ugostiteljskog objekta a ne na dvorištu, kako tvrdi žalitelj, nije bilo potrebe utvrđivanja je li posljedica nastupila na javnom mjestu.
- Ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni ovaj Sud je zaključio da ista nije prestroga.Za počinjeni prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana je novčana kazna u rasponu od 50 do 200 DEM odnosno odgovarajući iznos u EUR-ima u protuvrijednosti domaće valute ili kazna zatvora do 30 dana, te kako se prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri prekršajne sankcije odlučio za novčanu kaznu,po ocjeni ovog Suda izrečena novčana kazna je primjerena težini počinjenog prekršaja,stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim za odmjeru kazne i ovaj Sud zaključuje da će se tako izrečenom kaznom na žalitelja odgojno djelovati tako da ubuduće neće činiti iste ili slične prekršaje,odnosno da je kazna dovoljno individualizirana osobi žalitelja.
- Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, troškovi žalbenog postupka od 200,00 kuna po mišljenju ovog Suda su primjereni s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka.
- Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu, 13. srpnja 2021.
|
Zapisničar:
|
|
Predsjednica vijeća:
|
|
|
|
|
|
Stanislav Walaszek, v.r.
|
|
Anđa Ćorluka, v.r.
|
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.