1

Poslovni broj: Gž Zk-275/2021-2

Poslovni broj: Gž Zk-275/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice R. H., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, OIB:.., radi upisa pomorskog dobra, odlučujući o žalbi predlagateljice, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, poslovni broj Z-3649/2019 od 11. veljače 2021., 13. srpnja 2021.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, poslovni broj Z-3649/2019 od 11. veljače 2021. te se nalaže brisanje zabilježbe žalbe i zabilježbe odbijenog prijedloga.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

„I. Odbija se u cijelosti prigovor predlagatelja upisa R. H., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split poslovni broj Z-5762/17 od 22. siječnja 2019.g. kao neosnovan i potvrđuje se u cijelosti rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split poslovni broj Z-5762/17 od 22. siječnja 2019.g.

II. Nalaže se zabilježba odbijanja prigovora do pravomoćnog okončanja postupka povodom žalbe u POPIS I K.O. Komiža.

III. Nalaže se provedba upisa iz ovog rješenja Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split.“

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači tako da usvoji prijedlog predlagateljice i upiše pomorsko dobro na predmetnoj nekretnini.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud prvog stupnja utvrđuje da je predlagateljica 17. veljače 2017. podnijela prijedlog radi upisa pomorskog dobra na kčbr. 754/3 k.o. ... pozivajući se na odredbu čl. 23. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 – dalje: ZZK), čl. 14. st. 3. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) – „Narodne novine“ broj 81/97) te na čl. 3. st. 3. i čl. 4. st. 1. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 157/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19 – dalje: ZPDML). Ovlašteni zemljišnoknjižni referent rješenjem Z-5762/17 od 22. siječnja 2019. odbio je prijedlog iz razloga što predlagatelj uz prijedlog nije dostavio ispravu nadležnog tijela iz koje bi bilo razvidno da je nekretnina ušla u sastav pomorskog dobra. Protiv tog rješenja prigovor je podnijela predlagateljica, međutim, sud ocjenjuje da prigovor nije osnovan. Naime, sud utvrđuje da je kčbr. 754/3 u Popisu I k.o. ... upisana kao javno dobro i po kulturi „morska obala“, međutim, po ocjeni suda, predlagatelj ne može tražiti upis pomorskog dobra samo na temelju odredbi ZPDML-a iz razloga što prema čl. 14. toga Zakona granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice, a prema čl. 15. istog Zakona Ministarstvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige. Sud se također poziva i na čl. 9. Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 8/04 i 82/05) kojom je određeno da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem, u upravnom postupku, koje donosi Povjerenstvo Ministarstva i koje sadrži opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje, koje se dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadležnog županijskog odvjetništva, koje to dostavlja nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama. Prema čl. 2. Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 19/05) geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje se na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, time da je čl. 10. st. 1. citiranog Pravilnika propisano da županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu sa aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra te se može koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je potvrđen od nadležnog ureda za katastar prema čl. 11. citiranog Pravilnika. U smislu naprijed citiranih propisa sud zaključuje da upisu nekretnine kao pomorskog dobra u zemljišnim knjigama prethodi upravni postupak u kojem nadležno tijelo konačnim rješenjem utvrđuje granicu pomorskog dobra, temeljem kojeg rješenja se pomorsko dobro može evidentirati u katastru i zemljišnim knjigama, zbog čega je predlagatelj uz prijedlog trebao dostaviti rješenje upravnog tijela kojim bi bila utvrđena granica pomorskog dobra. Po ocjeni suda naprijed navedeni propisi ne prave razliku u pogledu upisane kulture čestice odnosno ne propisuju da bi nekretnina koja bi u naznaci kulture bila upisana pod pojmom koji se može podvesti pod pomorsko dobro u smislu čl. 3. i 4. ZPDML-a mogla biti uknjižena kao pomorsko dobro samo temeljem odredbi ZPDML-a.

6. Činjenična utvrđenja, kao i primjenu materijalnog prava suda prvog stupnja, kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

7. Predlagateljica u žalbi ponavlja tvrdnju koju je iznosila i u prigovoru, a to je da je sporna nekretnina već po odredbama ZPDML-a postala pomorsko dobro zbog činjenice što je kao kultura upisana morska obala, iznoseći pravni stav da nije potrebno u svakom slučaju utvrđivati granicu dobra u upravnom postupku jer bi to po ocjeni predlagateljice značilo da pomorsko dobro ne postoji dok mu se ne utvrdi granica što nije bila namjera zakonodavca kada je donosio citiranu odredbu čl. 3. ZPDML-a.

8. Žalbene tvrdnje predlagateljice nisu osnovane. Čl. 15. st. 2. ZPDML-a propisano je da je Ministarstvo nadležno za poslove pomorstva dužno dostavljati državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige. Iz te odredbe jasno proizlazi da se nekretnina u zemljišnim knjigama može upisati kao pomorsko dobro temeljem odredbi ZPDML-a jedino na temelju rješenja o određivanju granice pomorskog dobra koje se donosi u upravnom postupku, kako je to pravilno zaključio i sud prvog stupnja, a ZPDML ne sadrži odredbe o izuzecima od tog pravila na način da bi samo temeljem odredbi tog Zakona bio moguć upis neke nekretnine kao pomorskog dobra samo na temelju upisane kulture u zemljišnim knjigama. Kako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da predlagateljica uz prijedlog nije podnijela ispravu koja bi ukazivala da je kčbr. 754/3 k.o. ... pomorsko dobro, pravilno je prijedlog za uknjižbu odbijen kao neosnovan.

9. Iz obrazloženih razloga žalbu predlagateljice trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje sud prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 128. st. 3. ZZK-a te primjenom istog propisa naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe.

Koprivnica, 13. srpnja 2021.