Poslovni broj 77 Gž-1243/2021-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž-1243/2021-2

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja T. D. iz P., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik R. P., odvjetnik u S., protiv 1. tuženika M. D. pok. M. iz P., 2. tuženika P. D. pol. M. iz P., 3. tuženice T. S. pok. M. iz S., …, 4. tuženice M. B. pok. M. iz B., …, C. G., 5.tuženika F. K. iz P., 6. J. G. rođ. K. iz S., …, 7.tuženice A. S. rođ. K. iz B., …, 8.tuženice E. K. M. rođ. K. iz P., 9. tuženika T. L. pok. A. iz P., 10. tuženika G. V. rođ. L. iz P., 11. tuženice K. P. kćeri L. V., iz P., 12. tuženika T. O. pok. M. iz P., 13. tuženice M. D1. ž. Mate iz P. i 14. tuženice G. S. iz S., …, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-2339/17 od 6. studenoga 2020., dana 13. srpnja 2021.,

r i j e š i o    j e

              Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-2339/17 od 6. studenoga 2020.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odbačena tužba u ovoj pravnoj stvari.

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), te predlaže da sud preinači pobijano rješenje "na način da nastavi postupak u odnosu na sve ostale tuženike, osim na tuženika ad.9." ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. U obrazloženju pobijanog rješenja je navedeno slijedeće:

- da je tuženicima tužba poslana na odgovor rješenjem od 3. siječnja 2018., međutim za tuženike ad. 5., 9. i 14. vraćena je neuručena s napomenom da su umrli,

- da je izvršena provjera putem vanjskog uvida u podatke JRO M.-a R., pa je utvrđeno da je tuženik ad. 9. preminuo prije podnošenja tužbe, dana 30. kolovoza 2016., dok su tuženici ad. 5. .i 14. umrli nakon podnošenja tužbe,

- da je protiv 1.-14. tuženika (a kako se u samoj tužbi navodi) podnesena tužba jer su nasljednici pok. D. P. P. pok. J., knjižnog vlasnika, a pregledom zemljišnoknjižnog izvatka dostavljenog uz tužbu je prvostupanjski sud utvrdio da je imenovani uknjižen kao jedini vlasnik, za cijelo.

5. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da je 9. tuženik T. L. umro prije pokretanja parničnog postupka te se radi o neotklonjivom nedostatku u skladu s odredbom čl. 83. st. 5. ZPP-a jer u trenutku podnošenja tužbe 9. tuženik nije bio živ pa nije ni mogao biti stranka u postupku.

6. Smatrajući da su u konkretnom slučaju 1.-14. tuženici jedinstveni suparničari jer se spor može riješiti samo na jednak način prema svima, u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a, prvostupanjski sud je odbacio tužbu u odnosu na sve tuženike.

7. Tužitelj u žalbi osporava pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, ističući da je prvostupanjski sud rješenjem trebao odbaciti tužbu samo u odnosu na 9. tuženika T. L. te voditi postupak u odnosu na ostale tuženike.

8. Sukladno odredbi čl. 201. ZPP-a stranke su jedinstveni suparničari onda ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, pa se svi oni smatraju kao jedna stranka.

9. Iz stanja spisa je vidljivo da je tužitelj u tužbi samo paušalno naveo da su 1.-14. tuženici nasljednici iza pok. D. P. P. pok. J., bez iznošenja konkretnih činjenica i detaljnog rodoslovlja iz kojih bi ta tvrdnja bile vidljiva, te nije dostavio rješenje o nasljeđivanju iz kojih bi bili vidljivi njihovi nasljednički dijelovi.

10. Stoga se u ovoj situaciji zakonski nasljednici nalaze se u nasljedničkoj zajednici koja je jedan od oblika zajedničkog vlasništva. Postojanje nasljedničke zajednice pretpostavlja to da nasljednici do diobe zajedničke stvari upravljaju i raspolažu nasljedstvom odnosno nasljedničkom zajednicom kao cjelinom zajednički, bez obzira na veličinu i vrijednost njihovih nasljednih dijelova. Ovo stoga što se nasljednik postaje i nasljedno pravo stječe po zakonu, časom smrti umrle fizičke osobe. Rješenje o nasljeđivanju u svojem je bitnom dijelu deklaratorne naravi jer se njime utvrđuje ono što se zbilo već u trenutku ostaviteljeve smrti, to jest tko je postao njegov nasljednik i uz koje modalitete. Međutim, do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima.

11. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da u ovoj pravnoj stvari 1.-14. tuženici imaju položaj nužnih i jedinstvenih suparničara pa je valjalo odbaciti tužbu u odnosu na sve tuženike.

12. Slijedom navedenoga i temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 6. srpnja 2021.

Sudac             

Diana Preglej