Poslovni broj:7-Kž-530/2021-3

 

Poslovni broj: 7 Kž-530/2021-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. K., zbog kaznenog djela lažnog prijavljivanja iz čl. 304. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Virovitici broj: K-29/2019 od 25. ožujka 2021., a objavljene 29. ožujka 2021., na sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

              Odbija se žalba okrivljenog M. K. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici broj: K-29/2019 od 25. ožujka 2021., a objavljene 29. ožujka 2021., okrivljeni M. K., proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela lažnog prijavljivanja iz čl. 304. st. 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa se temeljem čl. 304. st. 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljeniku se izriče uvjetna osuda na način da se određuje da se kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako isti za vrijeme od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

 

2. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), okrivljenik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1., 6. i 8. ZKP/08 u iznosu od 441,00 kn, naknaditi nužne izdatke oštećenika i njegovog punomoćnika u iznosu od 6.662,50 kn, te platiti paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kn, a sve u roku od 15 dana.

 

3. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio osobno okrivljeni M. K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede kaznenog zakona, te je predložio da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe, a što proizlazi iz navoda žalbe.

 

4. Odgovor na žalbu okrivljenika podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, nalazeći da je žalba okrivljenika neosnovana, te predlaže da se pobijana presuda potvrdi, odnosno da se žalba okrivljenika odbije u cijelosti.

 

5. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

6. Žalba okrivljenika nije osnovana.

 

7. Iako okrivljeni M. K. u uvodu svoje žalbe navodi da se žali zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, razmatrajući sadržaj žalbe, a vezano za predmetni žalbeni osnov, proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

7.1. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, Ispitujući pobijanu presuda, glede bitnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, tj. postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegova branitelja, te je li na štetu  okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, utvrdio kako niti jedna takva povreda, bilo formalne bilo materijalne naravi, nije počinjena.

 

8. Isto tako, nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog povrede kaznenog zakona. Naime, okrivljenik u uvodu žalbe tvrdi da se žali zbog navedene pravne osnove, ali u žalbi ne navodi koju povredu kaznenog zakona ima u vidu, već se iz sadržaja žalbe može zaključiti kako smatra da se presuda temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. To što smatra da u njegovom ponašanju nema svih obilježja kaznenog djela za koje je proglašen krivim i pri tom pobija valjanost utvrđenog činjeničnog stanja, ne opravdava navedeni žalbeni osnov. Ovo stoga, što se postojanje povrede kaznenog zakona prosuđuje prema činjeničnom stanju iz izreke presude, a ne onom koje bi, sa stanovišta žalitelja, bilo ispravno. Kako su izrekom prvostupanjske presude utvrđeni svi bitni elementi kaznenog djela lažnog prijavljivanja za koje je okrivljenik i osuđen, to u ovom slučaju ne postoji povreda kaznenog zakona.

 

8.1. Isto tako, suprotno navodima ovog žalitelja, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno. Zaključci prvostupanjskog suda zasnovani na ocjeni vjerodostojnosti iskaza ispitanih osoba i zaključci zasnovani na ocjeni vjerodostojnosti ostalih izvedenih dokaza su logični, zakoniti i pravilni, pa su uslijed toga zaključci suda o postojanju odlučnih činjenica čvrsto utemeljeni na izvedenim dokazima.

8.2. Naime, okrivljenik u svojoj obrani poriče počinjenje djela, te između ostalog, tvrdi da je na skupštini održanoj 10. srpnja 2015. imenovan za dopredsjednika ZŠRU Slatina i kao takav potvrđen rješenjem Ureda državne uprave od 18. prosinca 2015. Smatra da je kao ovlaštena osoba imao pravo i obvezu zastupati i voditi brigu o svemu što se ticalo ZŠRU Slatina. Također smatra da je statutom zajednice riješeno da članovi zajednice plaćaju članarinu, a da čl. 14. članstvo prestaje neplaćanjem članarine. Nadalje obrazlaže u kojem roku se treba članarina plaćati, zatim što se događalo na izvanrednoj skupštini u Kapincima, 11. studenog 2017., kao i okolnosti koje su se sve dokazale vezano za podnošenje predmetnih prijava. U bitnome, njegova obrana se odnosi na detaljno opisivanje postupanja oštećenog D. R. kao i nekih ostalih članova društva, što po mišljenju okrivljenika nije bilo ispravno, a što je onda njemu, okrivljenom M. K., davalo za pravo da ih prijavi, dapače, smatra da je bila njegova dužnost da podnese kaznene prijave koje su predmet ovog postupka, a koje su precizirane u izreci pobijane presude.

 

8.3. Kada navedenu obranu prvostupanjski sud dovede u vezu sa ostalim provedenim dokazima (pobrojani u zadnjem odlomku druge stranice i prvom odlomku treće stranice obrazloženja prvostupanjske presude), tada pravilno zaključuje da je ista neuvjerljiva i kontradiktorna ostalim provedenim dokazima.

 

8.4. Naime, ono što je važno u vezi ovdje konkretnog kaznenog postupka je utvrđivanje da li je okrivljenik postupao na način kako ga se tereti, tj. da li je počinio kazneno djelo lažnog prijavljivanja. Nesporno je utvrđeno da je okrivljenik u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. kolovoza 2018. u Slatini, podnio najmanje pet kaznenih prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici i Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, navodeći, između ostalog, da D. R. zlorabi položaj i ovlasti predsjednika Zajednice športsko ribolovnih udruga Slatina, te je nadalje nesporno da u inkriminiranom periodu statusne promjene prema kojima D. R. više ne bi obnašao dužnost predsjednika Udruge nisu provedene u javnom registru udruga koji se vodi kod Ureda za državnu upravu u Virovitičko – podravskoj županiji.

 

8.5. Sud je izvršio uvid i analizirao, kako iskaz D. R. tako i iskaze svih saslušanih svjedoka, te je pravilno zaključio da su isti vjerodostojni i međusobno suglasni i podudaraju se. Svi navedeni svjedoci, kao što su M. V., I. O., S. S., R. P., N. M., Z. G., S. K. i S. Š., suglasno iskazuju, iako nemaju neposredna saznanja o kaznenom djelu koje se okrivljeniku stavlja na teret, da je oštećeni D. R. obavljao uredno funkciju predsjednika ZŠRU Slatina, da na skupštini ZŠRU-a nisu donesene odluke temeljem kojih bi se okrivljenik ovlastio podnositi kaznene prijave protiv oštećenika, te da su članice ŠRU iz kojih su svjedoci dolazili, plaćale ZŠRU Slatina članarinu kroz održavanje jednog domaćinstva kola lige takmičenja, što je ustvari bilo financijski isplativije za ZŠRU Slatina, nego da su članice ŠRU ZŠRU plaćale 10,00 kuna članarine po članu. Nakon toga, prvostupanjski sud je detaljno analizirao sve provedene dokaze, te je dao ocjenu vjerodostojnosti navedenih dokaza.

 

8.6. Analizirajući kompletan dokazni postupak, kao i navode istaknute u žalbi okrivljenika, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i zaključio da je okrivljeni M. K. u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. kolovoza 2018. podnio najmanje pet kaznenih prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici i Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, navodeći da D. R. zlorabi položaj i ovlasti predsjednika Zajednice športsko ribolovnih udruga Slatina, te da je znao da statusne promjene prema kojima D. R. više ne bi obnašao dužnost predsjednika Udruge nisu provedene u javnom registru udruga koji se vodi kod Ureda za državnu upravu u Virovitičko – podravskoj županiji i znajući da D. R. postupa sukladno   zakonskim i statutarnim ovlastima, koje prijave su odbačene rješenjima Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici broj: K-DO-144/2018 od 21. svibnja 2018., K-DO-168/18 od 19. lipnja 2018., K-DO-203/18 od 18. srpnja 2018., K-DO-234/18 od 6. kolovoza 2018. i K-DO-247/18 od 29. kolovoza 2018. kao neosnovane i očigledno neutemeljene. Prvostupanjski sud je za sva svoja utvrđenja dao valjane i argumentirane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pa se zbog nepotrebnog ponavljanja na iste upućuje žalitelja.

 

9. Na navode žalbe kojima se osporavaju zaključci prvostupanjskog suda, valja reći da se, analizirajući kompletne navode koje je žalitelj iznio u svojoj žalbi, ustvari radi o preocjeni dokaza provedenih od strane prvostupanjskog suda, vezano za inkriminirano postupanje okrivljenika i opisi događanja svega vezanog za ovaj predmetno protupravno postupanje sa strane okrivljenika, ali koji stavovi i tvrdnje su iznesene na jedan subjektivan način koji ničim nije potkrijepljen niti dokazan, a niti bitan za utvrđivanje odgovornosti okrivljenika za predmetno kazneno djelo, za koje se tereti.

 

9.1. Naime, kazneno djelo lažnog prijavljivanja iz čl. 304. st. 1. KZ/11 čini onaj tko prijavi neku osobu ili podmetne tragove koji upućuju na to da je počinila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi, a u st. 2. propisuje da tko lažnom prijavom, podmetanjem tragova ili na drugi način izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije počinila kazneno djelo, a ne radi se o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi, tada čini navedeno kazneno djelo.

 

9.2. Nasuprot iznesenim žalbenim prigovorima, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud, nakon provedenog dokaznog postupka, savjesnom i brižljivom analizom i ocjenom izvedenih dokaza, povezujući ih sa obranom okrivljenika, ispravno zaključio da su u njegovom postupanju ostvarena obilježja kaznenog djela iz čl. 304. st. 1. KZ/11 na način kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, te da su ostvareni svi elementi bića kaznenog djela lažnog prijavljivanja tako da je pravilno od strane suda zaključeno da je dokazano da je okrivljenik počinio terećeno mu kazneno djelo lažnog prijavljivanja.

 

10. Dakle, u kontekstu provedenog dokaznog postupka, analize iskaza saslušanih svjedoka te obrane okrivljenika, kao i navoda istaknutih u žalbi, te dovođenjem u vezu svih tih dokaza kako međusobno tako i analizirajući svaki dokaz pojedinačno, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i donio valjane zaključke koji zaključci u kontekstu cjelokupnih radnji i postupanja okrivljenika su takve naravi da ih ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća, budući da analiza izvedenih dokaza tvori valjanu podlogu za konačne zaključke koji su iznijeti u pobijanoj presudi. Ono što žalitelj zamjera činjeničnim utvrđenjima sadržanim u presudi prvostupanjskog suda se ustvari svodi na neprihvaćanje zaključaka te presude i u subjektivnom stavu prema tim zaključcima. Kako je prvostupanjski sud u svojoj odluci iznio, a to je već ukazano od strane ovog drugostupanjskog suda posve dostatne te životno i logički utemeljene razloge, valja zaključiti da je pravilno utvrdio sve one okolnosti koje su bile odlučne u pogledu odgovornosti okrivljenika, za inkriminirano mu kazneno djelo lažnog prijavljivanja.

 

11. Zbog svega navedenog nije ostvaren žalbeni prigovor pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

12. Kako je, dakle, prvostupanjski sud utvrdio da je dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo lažnog prijavljivanja iz čl. 304. st. 1. KZ/11 na način kako je to opisano u izreci pobijane presude, to se u radnjama istog stječu obilježja, kako subjektivna tako i objektivna tog kaznenog djela, pa nije povrijeđen ni kazneni zakon.

 

12.1. Iako okrivljenik izrekom ne osporava pobijanu presudu zbog odluke o kazni, žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u smislu odredbe čl. 478 ZKP/08, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni. Stoga je ovaj drugostupanjski sud ispitao i pobijanu presudu u dijelu odluke o kazni, te je utvrdio da je prvostupanjski sud, nakon što je okrivljenika proglasio krivim za djelo za koje ga se tereti, odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju će izreći, kao olakotno cijenio dosadašnju neosuđivanost okrivljenika, kako to proizlazi iz KE, da je sudionik domovinskog rata, da je odlikovan spomenicom domovinskog rata, dok otegotnih okolnosti nije našao.

 

12.2. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. 

 

12.3. Odlučujući vrstu i mjeru kazne koju će izreći, sud mora uvijek uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije ovdje konkretnog inkriminiranog postupanja, te njegove imovinske prilike i ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju ovdje konkretnog kaznenog djela.

 

12.4. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i ispravno ocijenio sve okolnosti relevantne za zakonitu odluku o vrsti i mjeri kazne.

 

12.5. Cijeneći društvenu opasnost i porast broja počinjenja upravo ove vrste kaznenih djela, pobude iz kojih je ovo djelo počinjeno, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se uvjetnom osudom, dakle, samo prijetnjom kaznom zatvora sa prethodno utvrđenom kaznom zatvora u trajanju 6 mjeseci i rokom provjeravanja od godine dana, može postići svrha kažnjavanja. Pri tome je prvostupanjski sud pravilno ocijenio postojeće olakotne i odsutnost otegotnih okolnosti, te je i po stavu ovog drugostupanjskog suda izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela, svim okolnostima vezanim za predmetno protupravno postupanje okrivljenika, dostatno će utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

 

12.6. Upravo odmjerenom kaznom optimalno će se ispuniti zahtjevi, kako generalne tako i specijalne prevencije.

13. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

 

14. Zbog svega navedenog, a kako žalba okrivljenika nije osnovana, valjalo je temeljem čl. 482. ZKP/08 presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

 

U Zagrebu 12. srpnja 2021.