Općinski sud u Splitu 49 Pr-3735/2021
ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužiteljice A. L. iz K. S., O.:
…, zastupana po punomoćniku M. U., odvjetniku u S., protiv
tuženika D. S. iz S., O.:
…, zastupan po punomoćnicama E. K.-B. i M. B.
P., odvjetnicama u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave
zaključene dana 26. svibnja 2021., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja A.
M., odvjetničke vježbenice kod N. B., odvjetnika u S. i zamjenika
punomoćnika tuženika I. Ć., odvjetnika u S., po objavi dana 9. srpnja
2021.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku D. Z. S. I. N. O. S., O.:
…, da u roku od 15 dana isplati tužiteljici
A. L., O.: … K. S., iznos od
3.871,40 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na:
- iznos od 287,56 kuna od 15.veljače 2016.god.
- iznos od 248,96 kuna od 15.ožujka 2016.god.
- iznos od 265,44 kuna od 15.travnja 2016.god.
- iznos od 258,14 kuna od 15.svibnja 2016.god.
- iznos od 272,89 kuna od 15.lipnja 2016.god.
- iznos od 271,16 kuna od 15.srpnja 2016.god.
- iznos od 311,61 kuna od 15.kolovoza 2016.god.
- iznos od 335,60 kuna od 15.rujna 2016.god.
- iznos od 304,21 kuna od 15.listopada 2016.god.
- iznos od 333,42 kuna od 15.studenog 2016.god.
- iznos od 321,57 kuna od 15.prosinca 2016.god.
- iznos od 379,84 kuna od 15.siječnja 2017.god.
- iznos od 281,01 kuna od 15.veljače 2017.god.
pa do isplate koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Nalaže se tuženiku da, u roku od 15 dana, naknadi tužiteljici troškove
parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 kn uvećane za pripadajuće zakonske
zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do
isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
1. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem
odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
Naime, tužiteljica tvrdi da je u utuženom periodu bila zaposlenik tuženika, koji
predstavlja javnu službu, a kako tuženik nije poštivao odredbe Kolektivnog ugovora i
obračunavao plaću sukladno povećanoj osnovici, to ustaje ovom tužbom.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu i visinu
tužbenoga zahtjeva te je istakao da je plaću tužiteljice obračunavao i isplaćivao u
visini sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama, uredbi o nazivima radnih
mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te sukladno svojim
općim aktima i važećim kolektivnim ugovorima.
3. U postupku je izveden dokaz pregledom obračunskih platnih lista za
tužiteljicu, obračuna tuženika, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od
23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od
13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.,
Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama od 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS-a od 28.
kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje
2015., procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27.
studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje
2015., objave procjene DZS-a od 4. prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS-a od
4. ožujka 2016. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje
2015., priopćenja za javnost od 20. listopada 2016. DZS-a, pisanog poziva sindikata
javnih službi od 2. lipnja 2016.
4. Tužiteljica je podneskom od 19. svibnja 2021. uredila tužbeni zahtjev na
način kako glasi u izreci. Tuženik je naveo kako i dalje osporava osnovu tužbenog
zahtjeva, dok ne osporava visinu istoga.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
siječnja 2016. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga
zahtjeva.
6. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe
utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.
7. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenica tuženika, koji sukladno
odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.
8. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
9. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom
2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.
10. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz
2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od
5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
11. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).
12. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu
2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
13. Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio Priopćenje za javnost s
realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega proizlazi da je u
drugom tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju
2015. 2,8%. Iz navedenoga slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni
međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2%.
14. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva
u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., a što
proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.
15. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto).
16. U postupku je pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od prosinca 2015. do siječnja 2017. utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom
utuženog razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu
od 5.108,84 kn. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je
povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje
povećanje je tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice
plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl.
IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno
šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane
utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent
1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u
prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.
17. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna
bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u
2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi
u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu
iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50
kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za
2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka
dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi
da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
18. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da
sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka,
međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu
obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim
odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je
uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed
navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio
podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4.
lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za
daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
19. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i
siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je
osnovica plaće tužiteljice trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016.
5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od
prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn. Sukladno navedenom, a kako visina
tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun
razlike plaće tužiteljice koja joj je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu
od zatraženih 3.871,40 kn.
20. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 92. st. 3. Zakona o radu, NN 93/14, 127/17 i 98/19).
21. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o
parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu
vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14,
107/15) trošak za sastav tužbe 50 bodova, za sastav dva podneska po 50 bodova,
za zastupanje na jednom ročištu 50 bodova, te na jednom 25 bodova, što
pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, daje iznos od 2.250,00 kn.
U Splitu, 9. srpnja 2021.
SUDAC
mr.sc. Daniela Pivčević v. r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom
broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA:
- pun. tužitelja,
- pun. tuženika,
- u spis
