1

                                                                                       Poslovni broj: 17 P-87/2021-11

 

 

     Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

   Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

                                                                                     Poslovni broj: 17 P-87/2021-11

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

                Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu toga suda Zoranu Šljivcu, u parničnom postupku po tužbi tužiteljice J. B. iz V., D. ..., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. Š., odvjetniku iz O., protiv tuženika D. B. iz O., Z. N. G. ..., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku B. J., odvjetniku iz S., radi utvrđenja prava vlasništva i razvrgnuća, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti punomoćnika tužiteljice,  tuženika i njegovog punomoćnika, te ročišta za objavu i dostavu presude održanog 9. srpnja 2021.

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Utvrđuje se da su tužiteljica J. B. iz V., D. ..., OIB: ... i tuženik D. B. iz O., Z. N. G. ..., OIB: ... suvlasnici svaki u ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. u naravi kč. br. 651/607 – kuća, dvor i oranica u selu površine 620 čhv odnosno 2230 m2, što je tuženik dužan priznati u roku od 15 dana, a što će u suprotnom zamijeniti ova presuda.

 

II.              Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine tužiteljice J. B. iz V., D. ..., OIB: ... i tuženika D. B. iz O., Z. N. G. ..., OIB: ..., upisane u zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P., u naravi kč. br. 651/607 – kuća, dvor i oranica u selu površine 620 čhv, odnosno 2230 m2, u kojoj su suvlasnici svatko u ½ dijela,  civilnom diobom prodajom putem suda te podjelom ostvarene kupovnine parničnim strankama razmjerno njihovom suvlasničkom dijelu.

 

III.              Nalaže se  tuženiku da tužiteljici plati parnične troškove u iznosu od 19.905,00 kn, u roku od 15 dana.

             

Obrazloženje

 

1.              Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu navodeći  da je pravni slijednik pok. Lj. B. svoga oca koji je umro ... godine, te je iza njega provedena ostavina pred O. sudom u O., javnom bilježnicom M. B. iz O. pod brojem: O-.../19, te je između ostalog utvrđena nasljednicom u ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. Nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju tužiteljica i tuženik upisani su kao suvlasnici svaki u ½ dijela na predmetnoj nekretnini u naravi kč. br. 651/607 – kuća i dvor, oranica u selu površine 620 čhv odnosno 2230 m2.

2.              Ističe da je prednik tužiteljice njezin otac pok. Lj. B. pokrenuo u odnosu na predmetnu nekretninu i suvlasništvo koje je imao sa tuženikom D. B. pred O. sudom u S. postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom, odnosno sudskom prodajom koji je postupak vođen pred istim sudom pod brojem: R1-70/18. Budući da je tuženik u tijeku navedenog postupka osporavao suvlasništvo prednika tužiteljice u ½ dijela, sud je rješenjem od 20.5.2019. godine obustavio predmetni izvanparnični postupak te je predlagatelja, tj. prednika tužiteljice uputio na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina. Tužiteljica kojoj predmetno suvlasništvo ne odgovara, te s obzirom na činjenicu da je tuženik osporio njezin suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini u ½ dijela, predlaže da sud nakon provedenog postupka donese odluku kao u izreci.

3.              U odgovoru na tužbu tuženik ističe da su točni navodi da je osporavao suvlasništvo prednika tužiteljice u ½ dijela iz razloga što njegov suvlasnički dio treba iznositi znatno manje od dijela navedenog u zemljišnim knjigama. Ističe da su Lj. i D. djeca pok. N. B. te da su isti živjeli u zajedničkom domaćinstvu s ocem sve do 1984. godine kada je Lj. odselio. Predmetna kuća počela se graditi 1981. godine, a dok je prednik tužiteljice bio u zajedničkom domaćinstvu do 1984. godine, napravljeni su temelji i podrum. Tuženik je nakon 1984. godine podigao kredit i nastavljena je gradnja kuće u kojoj gradnji prednik tužiteljice nije sudjelovao. Tuženik se oženio 1981. godine i nakon odlaska prednika tužiteljice ostao je živjeti s roditeljima u staroj kući, gradio s svojim sredstvima novu kuću i brinuo se o roditeljima. Isti je svojim radom i svojim sredstvima znatno povećao vrijednost predmetne nekretnine, jer je za vrijeme boravka prednika tužiteljice izgrađen samo podrum i temelji, a sva ostala gradnja i uređenje rađeni su sredstvima i radom tuženika. Tuženik smatra da je doprinos prednika tužiteljice puno manji od utvrđenih ½ dijela i da može biti maksimalno ¼ dijela, te da se tužiteljica utvrdi vlasnicom u ¼ dijela. Tuženik se stoga protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice da se utvrdi vlasnikom u ½ dijela predmetne nekretnine te se ne protivi da se ista utvrdi vlasnicom u ¼ dijela i da se razvrgne suvlasnička zajednica prodajom.

4.              Na navode tuženika tužiteljica ističe da u ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. N. B., koji je prethodio ostavinskom postupku iza pok. Lj. B. nije isticano privređivanje tuženika D. B., stoga je isto neosnovano, a također rješenje broj: O-1967/2019 je postalo pravomoćno i stoga se tužiteljica upisala kao suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela.

5.              Tuženik ističe da su točni navodi da u ostavinskom postupku iza pok. N. B., oca tuženika, odnosno djeda tužiteljice nisu isticane navedene okolnosti, a upravo iz razloga što je to bilo dobro poznato tadašnjim nasljednicima i što među istima nije bilo nikakvog spora, jer je bilo nesporno da je predmetna nekretnina izgrađena isključivo sredstvima i radom tuženika. Na ostavinskoj raspravi isti to nisu isticali zbog ostalih nekretnina, a prvenstveno kuće u J. koja je također bila vlasništvo njihovog oca, a sve radi naknadnog dogovora i htjenja za mirnim rješenjem spora.

6.              Na navode tuženika tužiteljica je istakla da su njezin otac sada pok. Lj. B. i tuženik D. B. suvlasništvo predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem iza oca N. B. Ističe da je njegov doprinos u stjecanju vlasništva predmetnih nekretnina pok. N. B. nesporan, poznat tadašnjim nasljednicima, ali da navedene činjenice nisu isticali u ostavini iza oca zbog ostalih nekretnina, prvenstveno kuće u J. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. moguće je utvrditi da je vlasnik predmetne nekretnine do svoje smrti bio N. B., te da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika A. N. iz O. broj: UPP/OS – 32/12 od 27.9.2013. godine predmetna imovina raspoređena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju tuženiku u ½ dijela i predniku tužiteljice Lj. B. u ½ dijela. Sukladno navedenom, upis u zemljišnu knjigu sadašnjeg stanja suvlasništva izvršen je na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

7.              Tužiteljica ističe da se u odnosu na predmetnu ostavinu te sadašnje prigovore tuženika u pravcu toga da predmetna nekretnina nije ostavina pok. N. B. imaju primijeniti odredbe čl. 232. Zakona o nasljeđivanju koje određuju učinak pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, te da ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj tko po odredbama Zakona o nasljeđivanju nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. Budući da je odredbom čl. 232. st. 1. Zakona o nasljeđivanju određeno da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine i tko je ostaviteljev nasljednik te koliki mu nasljedni dio pripada, tuženiku nije dopušteno nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju u ovom postupku osporavati navedenu pravomoćnu sudsku odluku. Stoga tužiteljica smatra da nema potrebe raspravljati o činjenicama koje se odnose na zahtjev o kojem je pravomoćno odlučeno rješenjem o nasljeđivanju, za koji je tuženik u prekluziji pa predlaže da sud ne provodi predložene dokaze od strane tuženika saslušanjem svjedoka.

8.              U dokaznom postupku sud je saslušao tuženika D. B. (list 34-35), svjedoke Ž. B. (list 30-31), N. G. (list 31-32) i S. B. (list 33-34) te je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. (list 4), u rješenje o nasljeđivanju iza pok. Lj. B. javnog bilježnika M. B. u O. broj: O-1967/2019-8 UPP/OS – 107/19 od 11.12.2019. godine (list 5-6), u rješenje ovoga suda broj: 17 R1-70/2018-11 od 20.5.2019. godine (list 7-8), u Ugovor o kreditu UBH S. b., O. banke O., P. jedinica O. od 31.8.1986. godine (list 17-19), u Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora, Sekretarijata za privredu i društveno planiranje Općine O. od 11.10.1990. godine (list 20-22), u situaciju Sekretarijata za privredu i društveno planiranje Općine O. od 11.10.1990. godine (list 23), u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. (list  28-29), te u predmet ovoga suda broj: R1-70/2018.

9.              Temeljem uvida u predmet ovoga suda broj: R1-70/2018 utvrđeno je da je u tome predmetu doneseno rješenje broj: 17 R1-70/2018-11 od 20.5.2019. godine u kojem je postupak radi razvrgnuća suvlasništva na nekretninama kč. br. 651/607  iz zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. obustavljen te je predlagatelj Lj. B. s zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upućen na parnicu. U navedenom rješenju je utvrđeno da je protustranka D. B. osporio veličinu suvlasničkog dijela predlagatelja te da se o tome među strankama nije mogao postići sporazum. Stoga je sud predlagatelja Lj. B. sa njegovim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina temeljem čl. 268. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku uputio na parnicu.

10.              Predlagatelj Lj. B. protiv protustranke D. B. nije pokrenuo parnicu te je prema rješenju o nasljeđivanju broj: O-1967/2019-8 UPP/OS – 107/19 od 11.12.2019. godine javnog bilježnika M. B. iz O. (list 5-6) umro ... godine, a njegovom nasljednicom proglašena je kćerka J. B. ovdje tužiteljica. Ista je između ostalog utvrđena nasljednicom i na ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P., kč. br. 651/607 – kuća, dvorište i oranica u selu površine 620 čhv, odnosno 2230 m2.

11.              Prema povijesnom izvatku iz zemljišnih knjiga zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P. (list 28-29) prednik tužiteljice Lj. B. i tuženik D. B. sinovi N. B. postali su suvlasnici na kč. br. 651/607 – kuća, dvorište i oranica u selu sa 620 čhv odnosno 2230 m2, na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika A. N. iz O. pod brojem: UPP/OS – 32/12 od 27.9.2013. godine. Nakon smrti Lj. B. prema navedenom povijesnom prikazu J. B. postala je vlasnica navedenog ½ dijela predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika M. B. iz O. pod brojem: UPP/OS – 107/19 od 11.12.2019. godine.

12.              U ovome postupku tužiteljica zahtijeva utvrđenje suvlasništva u ½ dijela na kč. br. 651/607 – kuća, dvor i oranica u selu upisanoj u zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P., dok tuženik osporava utvrđenje u omjeru od ½ dijela te ističe da bi tužiteljica mogla biti suvlasnik u ¼ dijela, dok bi u ostalom dijelu suvlasnik trebao biti tuženik jer je on sudjelovao u gradnji predmetne kuće, financirao gradnju i duže živio u domaćinstvu s ocem. 

13.              Kako su očito prednik tužiteljice Lj. B. i tuženik D. B. suvlasništvo u ½ dijela na predmetnoj nekretnini stekli na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika A. N. iz O. broj: UPP/OS – 32/12 od 27.9.2013. godine iza oca pok. N. B. (list 28-29), temeljem čl. 232. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03 i 163/03 – dalje: ZN) pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su učestvovale u postupku ostavinske rasprave. Navedeno rješenje o nasljeđivanju veže stranke i u pogledu imovine koja je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđena i raspoređena kao ostavinska imovina. Stoga su nasljednici koji su sudjelovali u ostavinskom postupku vezani za pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i ne mogu se nakon toga pozivati na neki drugi pravni osnov stjecanja prava vlasništva koji je nastao prije pravomoćnosti rješenja donesenog u ostavinskom postupku.

14.              U takvim okolnostima tužiteljica kao nasljednica svoga oca Lj. B. koji je sudjelovao u ostavinskom postupku i tuženik koji je također sudjelovao u ostavinskom postupku iza pok. N. B. ne mogu u ovom postupku zahtijevati utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u drugačijem omjeru nego što je to pravomoćno utvrđeno u ostavinskom postupku iza pok. N. B. Stoga je sud utvrdio da su tužiteljica i tuženik suvlasnici svatko u ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj: 1128 k.o. D. P., koja se sastoji od kč. br. 651/607 – kuća, dvorište i oranica u selu površine 620 čhv odnosno 2230 m2, kako je utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju iza pok. N. B. Dakle, nasljednici koji su sudjelovali u ostavinskom postupku su prema odredbi čl. 232. ZN-a vezani za pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i ne mogu se nakon toga pozivati na neki drugi pravni osnov stjecanja prava vlasništva koji je nastao prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Navedeni stav zauzeo je i V. sud R. H. u odluci broj: Rev-X 169/08-2 od 4.3.2009. godine. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

15.              Sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenje građevinskog vještačenja na okolnosti vrijednosti ranije građenog dijela kuće i novog dijela kuće, kao i vrijednosti kompletne nekretnine te provođenje očevida, jer je gradnja kuće izvršena za vrijeme života pok. N. B., te činjenice koje bi se utvrdile ne bi bile relevantne za donošenje odluke.

16.              Uvidom u spis ovoga suda broj: R1-70/2018 u kojem je doneseno rješenje o upućivanju predlagatelja s zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na parnicu, utvrđeno je da je sudska vještakinja za graditeljstvo i procjenu nekretnina M. M. arh. teh. u svome nalazu i mišljenju koji je provela u tome postupku utvrdila da predmetnu nekretninu nije moguće fizički (geometrijski) podijeliti, a razmjerno suvlasničkom udjelu od ½ dijela zbog tlocrtnog oblika i položaja na parceli, zatim zbog tlocrtne dispozicije prostorija i etaže.

17.              Kako očito dioba predmetne nekretnine nije moguća geometrijskom diobom da se znatno ne umanji vrijednost, sud je temeljem čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 – dalje: ZVDSP) prihvatio prijedlog tužiteljice da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi te da se dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), te je donio odluku kao pod točkom II. izreke.

18 .              Parnični troškovi tužiteljice iznosili su 19.905,00 kn, a sastojali su se od troškova sastava tužbe u iznosu od 2.500,00 kn, od troškova zastupanja na tri rasprave u iznosu od 7.500,00 kn, od troškova sastava jednog potrebnog podneska u iznosu od 2.500,00 kn, od PDV-a u iznosu od 3.125,00 kn te od sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 4.280,00 kn. Kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu, sud je temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19 – dalje: ZPP) naložio tuženiku plaćanje istih.

19.              Stoga je odlučeno kao u izreci.

 

U Slatini 9. srpnja 2021.

 

 

                                                                                                                                 Sudac:

 

                                                                                                                         Zoran Šljivac, v.r.

 

 

Pouka o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

 

Dostaviti:

1. Tužiteljica po punomoćniku D. Š., odvjetniku iz O., E. a. ...,
2. Tuženik po punomoćniku B. J., odvjetniku iz S., T. s. J. ...