Poslovni broj: 59 Gž R-161/2020-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 59 Gž R-161/2020-2

 

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. K. iz O., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica N. M.-Đ., diplomirana pravnica iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, Regionalni ured R., protiv tuženika H. š. d.o.o., Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5693/18-13 od 27. studenoga 2019., dana 9. srpnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I  Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5693/18-13 od 27. studenoga 2019., osim u dijelu kojim su dosuđene zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

 

II Uvažava se žalba tuženika kao djelomično osnovana i preinačuje navedena presuda u dijelu kojim je naloženo tuženiku da tužitelju isplati zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na iznos od 24.006,79 kuna bruto te se sudi:

 

"Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane u zahtjevu za isplatu zateznih kamata na iznos od 24.006,79 kuna bruto. ''

 

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju isplati bruto razliku plaće za razdoblje od 01. studenoga 2016. do 29. ožujka 2019. u iznosu od 24.006,79 kuna zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku kako je pobliže određeno u izreci.

 

2.Navedenu presudu prvog stupnja pobija tuženik zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava koji su propisani odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19- dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, podredno preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti.

 

3.Tužitelj je podnio odgovor na žalbu kojim osporava žalbene navode tuženika i predlaže da se žalba odbacio kao nepravovremena, podredno da se žalba tuženika odbije kao neosnovana i pobijana presuda potvrdi.

 

4.Žalba tuženika je djelomično osnovana.

 

5.Predmet spora je zahtjev za isplatu razlike bruto plaće u iznosu od 24.006,79 kuna na ime razlike u odnosu na isplaćeni dio plaće za vremensko razdoblje od studenoga 2016. do ožujka 2019. (izuzev rujna 2018.) i plaće na koju tužitelj ima pravo.

 

6.U ovome stadiju postupka sporna je osnova potraživanja.

 

7.Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio nije ustanovljeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP, pazi po službenoj dužnosti.

 

8.Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom slobodnom i pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP) utvrdio sve potrebne činjenice, a naročito odlučne:

 

- da je tužitelj kod tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01. srpnja 2017. zasnovao radni odnos na poslovima šumski radnik- sjekač;

- da je tužitelj kod tuženika bio zaposlen u efektivnom trajanju od 30. lipnja 1976. sve do podnošenja tužbe u ovome predmetu (tj. do 11. prosinca 2018.);

- da je dana 12. rujna 2015. tužitelj doživio ozljedu na radu obavljajući poslove sjekača, te je nakon povratka s bolovanja zbog osobno uvjetovanog otkaza prihvatio poslove šumskog radnika;

- da je tužitelj u trenutku prelaska na radno mjesto šumskog radnika radio kod tuženika preko 20 godina, te imao preko 39 godina radnog staža i 57 godina života;

- da bruto razlika plaće između radnog mjesta sjekača i radnog mjesta šumskog radnika za utuženi period iznosi 24.006,79 kuna,

- da tužitelj ispunjava pretpostavke za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika.

 

9.Sud prvog stupnja je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe članka 44. Kolektivnog ugovora za radnike H. š. d.o.o. od 04. veljače 2014. (dalje: KUHŠ) u svezi članka 35. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', broj 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04,177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13, 133/13, 157/13- dalje ZOM) kada je zaključio da je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju razliku bruto plaće u iznosu od 24.006,79 kuna.

 

10.Naime, sukladno odredbi članka 44. st. 1. KUHŠ radnik kojem prema propisima iz mirovinskog osiguranja do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 (pet) godina života, zadržava do odlaska u mirovinu plaću radnog mjesta na kojem je u tome trenutku radio, ako je to za radnika povoljnije. Članaka 44. st. 4. KUHŠ propisuje da navedeno pravo radnik može koristiti najviše 5 (pet) godina uz uvjet da je u H. š. d.o.o. i pravnim prednicima proveo na radu minimalno 20 godina.

 

11.Nadalje, odredba članka 35. ZOM propisuje da se starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje kada isti navrši 60 godina i 41 godinu mirovinskog staža u efektivnom trajanju.

 

12.Žalbeni navodi kojima se ističe da je predmetni KUHŠ trebalo tumačiti povjerenstvo predstavlja novu činjenicu koja se u žalbenome postupku ne može isticati sukladno odredbi članka 352. st. 1. ZPP-a.

 

13.Ostali žalbeni navodi svode se na tumačenje sporne odredbe članka 44. KUHŠ, pa treba žalitelju odgovoriti da pojam „puna starosna mirovina“ prema stavu ovoga suda obuhvaća starosnu mirovinu koja može biti starosna mirovina i starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, a kako je pravilno utvrdio i sud prvoga stupnja prilikom tumačenja sporne odredbe.

 

14.Dakle, budući je tužitelj u trenutku prelaska na niže radno mjesto nesporno radio kod tuženika preko 20 godina, imao preko 39 godina radnog staža i 57 godina života, isti zadržava povoljniju plaću prethodnoga radnoga mjesta sjekača u H. š. d.o.o. s obzirom da je za 5 (pet) godina od toga trenutka imao ispunjene uvjete za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika, odnosno 62 godine života i 44 godine radnoga staža, dok je rad kod tuženika preko 20 godina trenutno ispunjen prelaskom na niže plaćeno radno mjesto šumskoga radnika kod H. š. d.o.o.

 

15.Slijedom svega navedenoga, valjalo je temeljem odredbe članka 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tuženika kao djelomično neosnovanu i potvrditi pobijani dio prvostupanjske presude (osim u dijelu kojim su dosuđene zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude pod točkom I.

 

16.Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud dosudio zatezne kamate na cjelokupni iznos bruto plaće.

 

17.U skladu s odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (''Narodne novine'', br. 177/04, u daljnjem tekstu: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

 

18.Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD-a i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (''Narodne novine'', br. 95/05, 96/06 i 68/07, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istoga Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

 

19.Nadalje, u skladu s člankom 24. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 115/16 i 106/18, dalje: Zakon o porezu na dohodak) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

 

20.Odredbama članka 24. stavak 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak i članka 23. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj: 10/17, 128/17, 106/18, 1/19 i 80/19, dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca iz članka 21. toga Zakona i članka 18., 19. i 21. toga Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja, te umanjenog za osobni odbitak. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

 

21.Slijedom navedenoga valjalo je sukladno odredbi čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu kojim su dosuđene zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa je odlučeno kao u izreci pod točkom II ove drugostupanjske presude.

 

 

U Zagrebu 9. srpnja 2021.

 

 

Sutkinja

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.