1

Poslovni broj: 8 Pr-380/2021-7

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu  Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja L. B. iz K., B., OIB…, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva D. i partneri d.o.o. Z., P., protiv tuženika O. b. K., K., A. Š., OIB…, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda J. J., M. B., D. B. i T. H. iz K., radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 24. svibnja 2021., u prisutnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja, A. Lj.,  odvjetničke vježbenice iz OD D. i partneri d.o.o. Z., i punomoćnika tuženika M. B., odvjetnika u K., 8. srpnja 2021.

 

p r e s u d i o  j e

 

I.Nalaže se tuženiku O. b. K., K., A. Š., OIB…, da tužitelju L. B. iz K., B., OIB…, isplati iznos od 5.801,06 kn bruto sa zateznom kamatom po stopi  koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to:

na iznos od 448,83 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;

na iznos od 432,59 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;

na iznos od 445,57 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;

na iznos od 450,85 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;

na iznos od 416,45 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate; sve u roku od 15 dana.

 

II. Odbija se zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće pod točkom I.izreke.

 

III. Nalaže se tuženiku O. b. K., K., A. Š., OIB…, da tužitelju L. B. iz K., B., OIB…, naknadi troškove postupka u iznosu od 2.812,50 kn sa zateznom kamatom od 8. srpnja 2021. do isplate, i to po stopi  koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1.               Tužitelj u tužbi navodi da je u utuženom periodu bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na odjelu o. k., dok tuženik kao poslodavac sukladno odredbi iz članka 2. Zakona o plaćama i javnim službama predstavlja javnu službu. Navodi da je 23. studenog 2006. godine između Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH) i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Sporazum). Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama (dalje: osnovica) za 6% godišnje i to za 2007., 2008. i 2009. godinu. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Dodatak Sporazumu). Dodatkom Sporazumu osnovica je „privremeno zamrznuta“ na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma „Način povrata osnovice“. Odredbama čl. IV.–V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 124/09) propisano je da se do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu, čime su parametri za utvrđivanje osnovice postali i dio zakonske odredbe. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja osnovu ove tužbe (nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu). Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu (NN 93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“. Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. godine. Obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“; da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn. Tužitelj navodi da je tuženik kao poslodavac od prosinca 2015. tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn čime je propustio obračunati i isplatiti tužitelju plaću u skladu s povećanom osnovicom. Obzirom je tuženik plaću tužitelja za rad obavljen od siječnja 2016. pa do siječnja 2017. obračunavao i isplaćivao prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kuna umjesto 5.415,37 kuna tuženik nije u cijelosti isplatio tužitelju plaću za rad obavljen u navedenom razdoblju. Tužitelj razliku plaće potražuje za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017., uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene plaće.

 

2.               U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, osnov i visinu. Ističe prigovor zastare dijela potraživanja tužitelja. Tuženik ističe da sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Pritom ističe da nije ovlašten sam utvrđivati osnovicu za izračun plaće obzirom je to pravo pridržano samo i isključivo za Vladu Republike Hrvatske, koja svojom odlukom određuje osnovicu za izračun plaće, a što navodi i tužitelj. Stoga ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. S druge stranke ističe da je u odredbi članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. navedeno: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama." Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, izračunom na najmanje pet decimala, aritmetička sredina manja je od minimalno propisanih 2%, te posljednje dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za ta dva tromjesečja 2015. iznosi 1,99948 %. Naime, stopa rasta u drugom tromjesečju iznosi 1.15880 %, a u trećem 2,84015%, što u prosjeku  daje broj manji minimalno propisanih 2% realnog rasta BDP. Slijedom navedenog, tuženik smatra da se nisu ostvarile pretpostavke ugovorene točkom III. navedenog sporazuma, te se osnovica za obračun plaće nije trebala uvećati. Također navodi da su u odredbi članka 7. istih Izmjena i dopuna navedeni i uvjeti nužni za primjenu propisanih odredbi pa se u odredbi stavka 1.1.1. navodi: "Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečja BDP-a ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna." Kako je nakon sklapanja Izmjena i dopuna, BDP RH promatran na tromjesečnoj razini – (realni tromjesečni BDP u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine), zabilježio dvanaest konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počevši od četvrtog tromjesečja 2011, a zaključno s trećim tromjesečjem 2014., to iz gore navedenog, imajući u vidu podatke Državnog zavoda za statistiku o "padu realnog tromjesečnog BDP-a" (tzv.negativnom rastu) nesporno proizlazi da se uskladba prema člancima III. do V. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. treba odgoditi za dvanaest konsekutivnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. pa nadalje. Tuženik smatra da to znači kako okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako to navodi tužitelj nisu nastupile. Slijedom navedenog, sve do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama dana 29.12.2016. s primjenom od 1.1.2017., u primjeni je bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini 5.108,84 kn, prema Dodatku Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13.5.2009.

 

3.               Podneskom od 17. svibnja 2021. tužitelj je određeno postavio tužbeni zahtjev na iznos od 5.801,06 kn prema obračunu tuženika.

 

4.               Nakon toga, tuženik je izjavio da iako i dalje osporava osnov, više ne osporava visinu tužbenog zahtjeva.

 

5.               U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Arbitražnu odluku od 7. prosinca 2011., Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Priopćenje za javnost u povodu objave prve procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2015., Priopćenje za javnost u povodu objave prve procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2015., Procjena tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2015., Procjena tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2015., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23 studenog 2006., Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., Obračun razlike bruto plaće i Dopis Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara po sindikalnom povjereniku od 11. veljače 2021., dok dokaz financijskim vještačenjem, kao nepotreban, nije proveden.

 

6.               Tužbeni zahtjev je osnovan.

 

7.               Obzirom na vrijednost predmeta spora prema određenom zahtjevu radi se o sporu male vrijednosti.

 

8.               Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.

 

9.               Sporna je osnova, dok visina zahtjeva nije sporna. Stoga nije bilo potrebno provoditi financijsko vještačenje.

 

10.               Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je sljedeće:

 

- da je tužitelj zaposlen kod tuženika,

 

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.1. svake godine,

 

- da su Vlada Republike Hrvatske i isti sindikati javnih službi sklopili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., kojim je, između ostalog, ugovoreno da se s danom potpisa ovog Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za službenike i namještenike iz 2008. u visini od 5.108,84 kune bruto (čl. II) te je točkom III. reguliran način povrata osnovice: "U trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto, a točkom IV. reguliran je način usklađivanja pariteta u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj te su u točci VII. određeni i uvjeti za ostvarivanje odredbi Sporazuma,

 

- da su Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, time da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, koji se u uvodu izrijekom poziva na osnovu iz članka 51. stavak 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine Republike Hrvatske broj 115/10) i kojim je, između ostalog, promijenjen članak III. Dodatka tako da glasi: "Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.", a promijenjene su i odredbe članka IV,

 

-u članku IV Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., a sve prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske,

 

-članom V Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima III i IV Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5%.,

 

              -izmijenjene su i odredbe članka VII. tako da se, među ostalim u t. 1. određuje: "Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao".

 

-člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. propisao je da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopunu za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

 

11.               Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199.stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017.

 

- da je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu odluku koja je prihvatila odredbe Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., i u kojoj je navedeno da se član III mijenja i glasi: "Osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna."

 

-da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, i to u odnosu na članak IV u vezi s člankom VII. Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, na način da se u članku 1. navodi da je među potpisnicima Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenih arbitražom 7. prosinca 2011. godine "jedinstveno i nesporno zajedničko tumačenje odredbe članka IV u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kako slijedi…", a u članku 2. se navodi: "Sporazumne strane utvrđuju da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena članka IV. stavka 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31. 12. 2013.", dok o primjene odredbe članka III. nema riječi,

 

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

 

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8%, što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4. prosinca 2015.,

 

- da je Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

 

12.               Osim toga, u odnosu na isplate plaća u javnim službama određeno je:

 

- da Zakonom o osnovicama plaće u javnim službama (Narodne novine Republike Hrvatske broj. 39/09), koji je stupio na snagu 1. travnja 2009., a prema članku 2., osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom dok prema članku 3., danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti odredbe članka 5. stavci 2. i 3. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, br. 27/01) i sve odredbe drugih zakona, kolektivnih ugovora i drugih sporazuma, bez obzira na njihov naziv i potpisnike, kojima je propisana osnovica plaće u javnim službama, odnosno način njenog određivanje, a koje i su doneseni na temelju Zakona o plaćama u javnim službama ili na bilo kojem drugom pravnom temelju,

 

- da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine Republike Hrvatske broj 124/09) od 2. listopada 2009., izmijenjen članak 2. na način da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovica plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom te je člankom 3. propisano da do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. ovog Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009. godine,

 

- da je Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama sklopljenim 4. listopada 2010. godine (Narodne novine Republike Hrvatske broj 115/10) u članku 51. stavak 4. određeno: "Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.",

 

- da Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. (Narodne novine Republike Hrvatske broj 141/12), u članku 51. stavak 3. određuje: "Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima."

 

13.               Imajući u vidu kronologiju i sadržaj prethodno navedenih pravnih izvora sud ocjenjuje neosnovanim tvrdnje tuženika o pravnoj nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. kao i ostalih akata na koje tužena, kao na pravno nevaljane, ukazuje u odgovoru na tužbu.

 

14.               Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., izrijekom je potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. godine, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. godine te Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama.. Prilikom pregovaranja i potpisivanja tih akata, Vlada RH nije dovela u pitanje njihovu pravnu valjanost, niti u odgovarajućem sudskom postupka zatražila utvrđenje njihove ništetnosti. Pri tome je, po ocjeni ovoga suda, sasvim irelevantno što Izmjene i dopune nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

 

15.               Naime, Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (" Narodne novine ", broj: 115/10) je i bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU (" Narodne novine ", broj: 141/12). Stoga,  Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. To proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV stavak 5., a u svezi sa člankom VII stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

 

16.               Nisu ništetne Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Iz Odluke Vrhovnog suda RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Naime, tuženik prigovora da su Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika pa da u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je parafirao) i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Obzirom tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja već je utvrđeno da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, to znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Osim toga, niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku nisu osporili valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

 

17.              U odnosu na odgodu primjene članka III. Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće od 26. listopada 2011., ovaj sud ocjenjuje da se odredbe članka VII. Izmjena i dopuna na njega ne odnose, obzirom se iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada 2011. tako i iz Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. te Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. proizlazi da se odgoda odnosi samo na "uskladbu", odnosno "Način usklađivanja pariteta" određen člankom IV. dok je članka III. (do V.) samo u smislu određivanja razdoblja u odnosu na koje se utvrđuje je li došlo do realnog međugodišnjeg tromjesečnog negativnog rasta BDP-a.

 

18.               Sukladno navedenom, nije došlo od odgode primjene čl. III. kojim je uređen način povrata osnovice, o čemu je stav zauzet i u odluci VSRH br. Rev-1111/2020 od 22. travnja 2020., a u kojoj je VSRH odgovarajući na postavljena pitanja povodom revizije umješača RH odgovorio:

"1. Dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe čl. VII st. 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, od listopada 2011. do rujna 2014., (za 12. tromjesečja).

2. Ispunjenje uvjeta iz čl. III nije preduvjet primjene čl. IV, a ispunjenje uvjeta iz čl. III i IV nije preduvjet primjene čl. V, a čl. VII, na čl. III do V, na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječnju 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji).

Prema tome, odredbom čl. VI.I IDDS-a o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe čl. III o „povratu“ osnovice, jer se odredba čl. VII IDDS-a odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (čl. IV i čl. V IDDS)."

 

19.               U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, iz službenih pokazatelja Državnog zavoda za statistiku RH (na koje se čl. III. poziva), vidljivo je da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na isti tromjesečje 2014., godine, a da je tromjesečni BPD u trećem tromjesečju 2015. bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014.

 

20.               Iz navedenoga proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno dva posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja – 1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2%) tako da su krajem studenoga 2015. godine ispunjeni uvjeti iz čl. III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu za primjenu osnovce za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kuna bruto.

 

21.               Stoga, neosnovano tuženik prigovara da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a. Dapače, vidljivo je da je BDP stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV i V Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članka IV stavak V izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III. Iz navedenog proizlazi da je tuženik tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn, odnosno tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju je pravno osnovan.

 

22.               Kada se radi o samom načinu primjene osnovice, a obzirom  se plaće u javnim službama isplaćuju iz Državnog proračuna te ih tuženica sama niti ne obračunava već to čini preko Centralnog obračuna plaća, do primjene navedene osnovice plaća nije moglo doći "automatizmom", ali propust Vlade Republike Hrvatske da donese odluku o visini osnovice za izračun plaće u javnim službama ne može ići na štetu tužitelja.

 

23.               Naime, Vlada Republike Hrvatske sklopila je sve navedene pravne poslove, uključujući i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine u ime i za račun svih poslodavaca iz javnih službi pa je trebala osigurati sve materijalne i formalne pretpostavke da poslodavci pa tako i tuženica mogu ispuniti svoje obveze, uključujući i povećanje osnovice kada su se zato ostvarili uvjeti.

 

24.               Pri tome treba ukazati i da su se prema čl. 6. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. (kojim je potvrđena valjanost Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju) stranke obvezale primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri, a prema stavku 2. tog članka, ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti njegovu izmjenu.

 

25.               Slijedom toga sud smatra da su Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama zakonite te pravno valjane i stoga i proizvode određene pravne učinke, a takvo stajalište zauzima i Vrhovni sud Republike Hrvatske (Revr 408/12-2 od 3.4.2013., Revr 847/2010-2 od 7.12.2011. i Revr 1797/2009-2 od 7.2.2012. te Gž-13/02) te Ustavni sud Republike Hrvatske ( U-III/3535/2013 od 5.3.2015.).

 

26.               Obzirom tuženik naposljetku nije osporavao visinu tužbenog zahtjeva, to je nakon ocjene svih dokaza koji predstavljaju pravni temelj potraživanja ovaj sud tužbeni zahtjev prihvatio u cijelosti.

 

27.               Neosnovan je prigovor zastare. Prema odredbi članka 139. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017), obzirom ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina. Obzirom je najstarije potraživanje iz siječnja 2016. koje je dospjelo 16. veljače 2016., a tužba podnesena 6. veljače 2021., očito je tužba u odnosu na sva potraživanja podnesena unutar zastarnog roka od pet godina.

 

28.               U odnosu na potraživanje zateznih kamata. sukladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine Republike Hrvatske broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

 

29.               Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine Republike Hrvatske broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.

 

30.               Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju te je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen.

 

31.               Tužitelju pripada naknada parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19) obzirom nije uspio u sporu u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

 

32.               Troškovi tužitelja sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 107/15), i to za sastav tužbe iznos od 750,00 kn prema Tbr.7.t.1., za sastav podneska kojim se očitovao na navode iz odgovora na tužbu u iznosu od 750,00 kn prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na raspravi 24. svibnja 2021. u iznosu od 750,00 kn prema Tbr.9.t.1, što sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.42., iznosi 2.812,50 kn koji iznos je naložen tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade parničnih troškova.

 

33.               Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

U K. 8. srpnja 2021.

 

                                                                                                  Sudac: Irena Šegavić

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda  mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

 

Dostavljeno:

1. OD D. i partneri d.o.o. Z., P.
2. ZOU J. J., M. B., D. B. i T. H. iz K.