- 1 -

                                  Broj: Ppž-3404/2021

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19 i 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: 16. Pp-6/2020 od 5. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2021.,

r i j e š i o   j e

           Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. M.B., na temelju odredbe čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog nedostatka dokaza te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st.1. t. 11. PZ-a te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući preinačiti presudu i proglasiti okrivljenika krivim zbog terećenog prekršaja.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.  

5. Ispravno žalitelj u žalbi ističe da je žrtva nasilja, L.B., okrivljenikova nevjesta, ustrajno iskazivala da ju je okrivljenik predmetne zgode nazivao „kurvetinom“, što ju je uzrujalo i počela je plakati, a sve u nazočnosti njene mlt. kćeri te da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da su ostale riječi koje joj je okrivljenik uputio, teže nego sama riječ „kurvetino“, pa kako je poricao da bi ju vrijeđao tim izrazom, a po ocjeni suda iskaz žrtve je subjektivan, to je paušalan zaključak suda, zbog čega je trebalo ispitati i svjedoka A.B., sina okrivljenika koji je bio prisutan, kao i po potrebi mlt. kćer žrtve L.T. (2008).

6. Naime, ovaj sud ne može prihvatiti razloge nedostatka dokaza, odnosno obrazloženje prvostupanjskog suda, da je, zbog toga što je okrivljenik u djelu obrane priznao da je određenim riječima povrijedio dostojanstvo svoje snahe L.B., svjedokinje i žrtve, iako ne priznajući da joj je rekao da je „kurvetina“, njegova obrana vjerodostojnija nego iskaz L.B., jer „..po mišljenju ovog suda imaju veću težinu od same riječi za koju se okrivljenik tereti predmetnim optužnim aktom“, kao i da je njen iskaz „subjektivan“ jer se nije mogla sjetiti i drugih riječi koje joj je okrivljenik uputio, te da su „odnosi između okrivljenika i nevjeste narušeni već duži vremenski period..„ (str. 4, odlomak 1. i 2.). Navedeno iz razloga što po mišljenju ovog suda, upravo obrana okrivljenika u kojoj ističe da je predmetne zgode iskazao svoje nezadovoljstvo i ogorčenost ponašanjem snahe prije braka s njegovim sinom, (a koju sud prihvaća kao istinitu), ukazuje na veliku vjerojatnost mogućeg drugačijeg, grubljeg postupanja okrivljenika predmetne zgode prema snahi u nazočnosti djeteta, a što potvrđuje i sama žrtva nasilja, opisujući koliko su je te „riječi uzrujale i uznemirile da je počela plakati od bijesa zbog tih izgovorenih riječi„. Prvostupanjski je sud trebao na valjani način otkloniti ove kontradiktornosti koje proizlaze iz iskaza okrivljenika i svjedokinje (bez obzira što se vodio žurni postupak), a radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.

6.1. Osim toga, ne može se prihvatiti niti obrazloženje suda da činjenica što je protiv A.B. (supruga žrtve) podnesena kaznena prijava zbog nanošenje tjelesne ozljede okrivljeniku predmetne zgode, „ukazuje na neobjektivno svjedočenje svjedokinje u ovom postupku“ jer se ne može isključiti mogućnost određene reakcije A.B. na riječi okrivljenika upućene L.B., sinovoj supruzi, a što opet ukazuje na izvjesnost istinitosti iskaza te svjedokinje. Isto tako, okolnost „narušenih odnosa“ između okrivljenika i snahe, koje ističe sud, upućuje na nužnost kritičke ocjene vjerodostojnosti oba iskaza umjesto paušalne ocjene prihvaćanja dijela obrane okrivljenika kao istinite. S obzirom da je prvostupanjski sud imao mogućnosti na te, i druge okolnosti ispitati kao svjedoka i A.B. kao i njegovog prijatelja, koji su bio prisutni događaju, što nije učinio, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno.

6.2. Nadalje, prvostupanjski je sud trebao pažljivije cijeniti te dokaze i zbog različite procesne uloge okrivljenika, koji se može braniti kako god želi (dakle, i neistinom) i svjedokinje koja je, između ostalog, dužna govoriti istinu te upozorena na kaznenu odgovornost davanja lažnog iskaza. Izostanak pažljive ocjene svih provedenih dokaza sukladno čl. 185. st. 7. PZ-a, ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke, jer je prvenstvena zadaća prvostupanjskog suda analitički i jednakovrijedno cijeniti svaki provedeni dokaz, kako one dokaze koji idu u korist okrivljeniku, tako i one na njegovu štetu.

7. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ponovno ispitati okrivljenika, svjedoke L.B., A.B. te, nakon utvrđenog identiteta, i njegovog prijatelja koji su bili prisutni predmetne zgode, otkloniti možebitne proturječnosti među iskazima, potom provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, nakon čega će pravilnom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. srpnja 2021.

Zapisničarka:                                                                                      Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.                                                                                                Gordana Korotaj, v.r.

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.