1              Poslovni broj: Gž Ovr-349/2021-2

Poslovni broj: Gž Ovr-349/2021-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu Mihu Mratoviću, kao sucu pojedincu,na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić, u ovršnoj pravnoj stvari predlagatelja osiguranja B. S. iz Đ., OIB:…, protiv protivnika osiguranja O. G. d.o.o. S., OIB: …, radi određivanja privremene mjere osiguranja novčane i nenovčane tražbine iz radnog spora, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Ovr-146/2020-4 od 2. prosinca 2020., 7. srpnja 2021.,

r i j e š i o j e

I. Usvaja se žalba protivnika osiguranja kao osnovana, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Ovr-146/2020-4 od 2. prosinca 2020. u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. na način da se odbija prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine iz radnog spora koji se pred Općinskom sudom u Koprivnici vodi pod poslovnim brojem Pr-32/2020 tužitelja B. S. iz Đ., OIB: … kao predlagatelja osiguranja prema tuženici O. G. d.o.o. S., OIB:… kao protivnici osiguranja koje potraživanje se sastoji od naknade bruto plaće za listopad 2020. i studeni 2020. i kojom se nalaže protivnici osiguranja plaćanje naknade bruto plaće predlagatelju osiguranja u iznosu od 5.999,14 kn za listopad 2020. do 15. studenog 2020. i u iznosu od 5.999,14 kn za studeni 2020. do 15. prosinca 2020., pod prijetnjom novčane kazne.

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja sastava žalbe u iznosu od 825,00 kuna.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, a radi osiguranja novčane tražbine iz radnog spora pred ovim sudom broj: Pr-32/2020 tužitelja B. S. iz Đ., OIB:.. kao predlagatelja osiguranja prema tuženici O. G. d.o.o. S., OIB:.. kao protivnici osiguranja, a koje potraživanje se sastoji od naknade bruto plaće za listopad 2020. i studeni 2020. naloženo je protivnici osiguranja plaćanje naknade bruto place predlagatelju osiguranja u iznosu od 5.999,14 kn za listopad 2020. do 15. studenog 2020. i u iznosu od 5.999,14 kn za studeni 2020. do 15. prosinca 2020., pod prijetnjom novčane kazne (točka I. izreke). Također je riješeno kako žalba ne odlaže provedbu privremene mjere (točka II. izreke). Nadalje, točkom III. izreke odbačen je prijedlog predlagatelja osiguranja kojim se zahtijevalo neslaganje protivnici osiguranja da u roku od 24 sata od zaprimanja ovog rješenja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranja prijavi obvezno zdravstveno osiguranje predlagatelja osiguranja I Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavi mirovinsko osiguranje prijavitelja osiguranja, a sve po osnovi Ugovora o radu od 30. studenog 2019. do 1. listopada 2020. do isteka Ugovora o radu 30. studenog 2020. pod prijetnjom novčane kazne.

2. Protiv točke I. i II. prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali protivnik osiguranja, pobijajući isto iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, – pročišćeni tekst, 25/13,89/14, 70/19; dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje: OZ), predlažući ovom sudu, pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za određivanje privremene mjere odbaciti, podredno odbiti.

3. Žalba je osnovana.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a te sukladno odredbi članka 50. stavak 5. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, ali nalazi ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da bi se u konkretnom predmetu, unatoč stipulaciji zahtjeva kojim se predlaže osigurati novčanu tražbinu, radilo o osiguranju nenovčane tražbine propisane odredbom članka 346. OZ-a, kao I to da bi predlagatelj zakonske pretpostavke normirane navedenim člankom ispunio. Naime, sud smatra da bi učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine (koja se ogleda u ostvarenju njegovih prava iz Ugovora o radu sklopljenim sa protivnikom osiguranja)kao i postojanje nenadoknadive štete koja prijeti (ovo jer bi prestankom uzimanja propisane terapije zbog PTSP-a bilo ugroženo predlagateljevo zdravlje, a budući da uzdržava svoju nezaposlenu suprugu i ne ostvaruje nikakva druga primanja I uzdržavanje njega i njegove obitelji), čime da bi predlagatelj osiguranja kumulativno ispunio obje pretpostavke određene odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a.

7. Prema odredbi iz članka 346. stavka 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:

- kako je predlagatelj osiguranja sa protivnikom osiguranja imao sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

- kako je radni odnos prestao odlukom poslodavca od 1. listopada 2020.;

- kako je predlagatelj osiguranja 17. rujna 2020. pred prvostupanjskim sudom pokrenuo postupka protiv protivnika osiguranja u kojem, zbog uznemiravanja na radu, zahtjeva utvrđenje postojanja povrede dostojanstva, tjelesnog i duševnog zdravlja te časti i ugleda, isplatu bruto plaće za listopada i studeni 2020. te naknadu nematerijalne i materijalne štete;

- kako je o pokretanju sudskog postupka obaviješten poslodavac – protivnik osiguranja, u smislu odredbe članka 134. stavka 4. i 5. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17, 98/19; dalje: ZR).

- kako spisu prileži medicinska dokumentacija datirana na 1. rujna 2020., a prema kojoj predlagatelj osiguranja aktualno nije radno sposoban;
- kako spisu prileži ugovor o radu koji je supruga predlagatelja osiguranja sklopila dana 28. rujna 2018. na vrijeme od 24 mjeseca.

9. Prema odredbi članka 134. stavka 1. ZR-a postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Nadalje, stavak 4. istog članka određuje da ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom , dok stavak 5. navodi da ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. Zaključno, stavkom 6. ZR-a je propisano kako za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

10. Posebni zakon koji uređuje postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja je Zakon o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08, 112/12; dalje: ZSD. Tako je odredbom članka 19. stavka 1. SZD-a propisano kako prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona sud može, na prijedlog stranke, odrediti privremene mjere te da se na privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. Iznimno, pretpostavke za određivanje privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka jesu da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje, ili sprječavanja nasilja.

11. Dakle, u situaciji kada radnik podnosi tužbu za zaštitu od diskriminacije (članak 17. ZSD-a) može od suda zahtijevati određivanje privremene mjere za određivanje koje su pretpostavke propisane odredbom članka 19. stavka 1. ZSD-a.

12. S obzirom da prvostupanjski sud zaključuje kako predlagatelj u ovom postupku traži osiguranje svoje nenovčane tražbine koja se i ogleda u povredi prava na jednako postupanje, prijedlog ovrhovoditelja je trebao ispitati u smislu odredbe članka 19. stavka 2. SZD-a, a ne odredbi članka 346. OZ-a

13. S tim u vezi, valja kazati kako je ovaj sud stava da se u konkretnom predmetu radi o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine predlagatelja osiguranja, ovo jer iz sadržaja samog prijedloga proizlazi kako predlagatelj osiguranja želi osigurati svoju tražbinu koja se ogleda u naknadi plaće koju bi ostvario da je radio, a pravo na koju mu je zajamčeno ranije citiranom odredbom članka 134. stavka 6. ZR-a.

14. Stoga je, da bi u svojem prijedlogu uspio, predlagatelj osiguranja trebao ispuniti pretpostavke iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a te učiniti vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

15. Međutim, navedeno je predlagatelj osiguranja propustio učiniti.

16. Naime, da bi se odredila privremena mjera trebaju biti kumulativno ispunjenje obje pretpostavke iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a te predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka) te postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (subjektivna pretpostavka).

17. U ovom konkretnom predmetu, predlagatelj osiguranja nije uopće ponudio dokaze, iz kojih bi se, u stupnju vjerojatnosti, moglo utvrditi da protivnik osiguranja svoju imovinu otuđuje, prikriva ili s njom raspolaže na način koji sprječava ili otežava naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Štoviše, tako što predlagatelj u prijedlogu ne tvrdi.

18. Stoga, prema stavu ovog suda, predlagatelj osiguranja nije kumulativno ispunio pretpostavke iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a.

19. Kako predlagatelj osiguranja nije ispunio pretpostavke određene člankom 344. OZ-a, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, a u svezi odredbe članka 21. OZ-a, usvojiti žalbu protivnika osiguranja kao osnovanu te prijedlog predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovan, a kako je i riješeno u točki I. izreke.

20. Budući da je protivnik osiguranja uspio u svojoj žalbi potrebno je odlučiti o njegovom zahtjevu za nadoknadom troška. Tako protivniku osiguranja, kao osnovan, valja priznati trošak sastava žalbe u iznosu od 500,00 kuna prema Tbr. 13. toč. 1. u vezi sa Tbr. 10. toč. 5. Tarife, uvećano za zatraženi PDV od 25% (Tbr. 42 Tarife) te trošak plaćene sudske pristojbe žalbe u visini od 200,00 kuna.

21. Slijedom navedenoga, riješeno je kao u točki II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 7. srpnja 2021.