1                                                   Broj: Ppž-7133/2021

 

   

                                            

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M. D., zbog prekršaja iz čl. 92. st. 1. t. 29. i dr. Zakona o oružju („Narodne novine“, broj 63/07., 146/08., 59/12. i 70/17.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv osuđujućeg dijela presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 11. svibnja 2021., broj 68. Pp-569/2021-14, u sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba okr. M. D., ukida se pobijana prvostupanjska u osuđujućem dijelu te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 11. svibnja 2021., broj 68. Pp-569/2021-14, u ponovljenom postupku, proglašen je krivim okr. M. D. da je, na način činjenično opisan u izreci osuđujućeg dijela pobijane presude, počinio prekršaje iz čl. 92. st. 1. t. 29., čl. 92. st. 1. t. 17. i čl. 91. st. 2. t. 1. Zakona o oružju, za koje mu je, nakon utvrđenja novčanih kazni za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu 11.000,00 kuna, u koju se vrijeme lišenja slobode 28. i 29. srpnja 2017. uračunava kao 600,00 kuna, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 10.400,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljeniku je izrečena mjera oduzimanja predmeta, specificiranih u t. V izreke pobijane presude, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 300,00 kuna

 

2.              Istom presudom, protiv okrivljenika je, na temelju čl. 181. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), odbijena optužba da bi, na način činjenično opisan u t. VI izreke, počinio prekršaj iz čl. 92. st. 1. t. 4. Zakona o oružju.

 

3.              Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika K. Č., zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se osuđujući dio prvostupanjske presude ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

4.              Žalba je osnovana.             

 

5.              U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da mu je povrijeđeno pravo obrane. Naime, u rješenju ovog suda broj Jž-3587/2017 od 10. studenog 2020., kojim je ukinuta presuda prvostupanjskog suda broj 10. Pp J-943/17 od 25. listopada 2017., bilo je, između ostalog, navedeno i da će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku za svaki prekršaj koji je predmet optužbe provjeriti ima li kontinuitet u Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana te ima li mjesta primjeni načela blažeg propisa. Nakon primitka takve drugostupanjske odluke, prvostupanjski sud je, dopisom od 4. ožujka 2021., pozvao tužitelja da „dopuni optužni prijedlog na način da činjenični opis prekršaja bude podvediv pod zakonsko obilježje prekršaja sukladno Zakonu o oružju (Narodne Novine 63/2007, 146/2008, 59/2012, 70/2017) koji je vrijedio u vrijeme počinjenja prekršaja i novom Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana (Narodne Novine 94/18, 42/2020) koji je na snazi od 08. travnja 2020. godine“.

 

5.1.              Takvim svojim postupanjem, prvostupanjski sud je nepravilno primijenio odredbu čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da se pozivanje tužitelja na ispravak odnosno dopunu optužnog prijedloga može vršiti samo u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, a koja faza postupka, kako to proizlazi iz čl. 162. st. 1. Prekršajnog zakona, traje samo do donošenja naredbe o određivanju glavne rasprave. Pritom je potrebno napomenuti da se čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona ne može primijeniti u ponovljenom postupku, jer ukidanjem prvostupanjske presude nije poništen svaki procesni značaj provedenih radnji, niti postupak ponovno započinje u smislu čl. 157. st. 2. Prekršajnog zakona, a to znači da sud više nije ovlašten zvati tužitelja na ispravak odnosno dopunu optužnog prijedloga.

 

5.2.              Osim toga, nakon što je tužitelj postupio po dopisu prvostupanjskog suda te dostavio, kako je to navedeno u podnesku tužitelja od 15. ožujka 2021., „u manjoj mjeri izmijenjen činjenični opis prekršaja“, takvo novo optuženje nije dostavio okrivljeniku na očitovanje, a što je bio dužan učiniti sukladno odredbi čl. 176. st. 3. Prekršajnog zakona. Ovom zakonskom odredbom, jasno je i izričito propisana obligatorna obveza prvostupanjskog suda da okrivljeniku omogući očitovanje o svakoj izmjeni optužnog prijedloga. Stoga, okrivljenik mora biti upoznat sa svakom izmjenom optužnog prijedloga, kakva god ta izmjena bila, dakle, čak i ako je tužitelj izmijenio optužbu u okrivljenikovu korist. Suprotno postupanje dovodi do povrede prava na obranu. Ovo i u slučaju da se radi o takvoj izmjeni koja ne rezultira drugim djelom odnosno da se radi o takvoj izmjeni koju je bio ovlašten učiniti i sam prvostupanjski sud.   

 

5.3.              Onemogućavanje očitovanja o optužbi jest povreda prava obrane, jer se radi o temeljnom pravu koje proizlazi iz konfrontacijskog načela. Povreda prava okrivljenika da se izjasni o optužbi, a to svakako uključuje i svaku izmjenu optužbe, odnosno da u tom smislu iznese obranu, uvijek može utjecati na presudu. Stoga je jasno da je takvim propustom prvostupanjskog suda počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 176. st. 3. Prekršajnog zakona.

 

6.              U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama. Pritom će prvostupanjski sud voditi računa da, u slučaju da i u ponovljenom postupku donese osuđujuću presudu, ne povrijedi načelo zabrane reformatio in peius, uspostavljeno nakon što je protiv presude prvostupanjskog suda broj 10. Pp J-943/17 od 25. listopada 2017. bila podnesena žalba samo u korist okrivljenika.

 

7.              Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 7. srpnja 2021.

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.