- 1 -              Rev 2663/2017-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2663/2017-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja P. b. Z. d.d., Z., OIB: …, koga zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u Z., protiv tuženika J. P. iz B., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik H. M., odvjetnik u B.,  radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1668/15-4 od 16. veljače 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Povrv-357/12-15 od 15. rujna 2015., na sjednici održanoj 6. srpnja 2021.

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se presuda Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1668/15-4 od 16. veljače 2017., te se predmet vraća tom sudu na ponovni postupak.

 

Odluka o troškovima revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

 

              „I. Održava se na snazi rješenje o ovrsi kojeg je donio javni bilježnik N. T. iz Z., broj Ovrv-2648/12 od 4. svibnja 2012. u dijelu kojim se nalaže tuženiku J. P. iz B., da tužitelju P. b. Z. d.d., Z., u roku od 8 dana, isplati iznos od 2.353.559,16 kn i to glavnicu u iznosu od 2.000.000,00 kn, redovne kamate u iznosu od 56.412,46 kn, zatezne kamate u iznosu od 292.096,70 kn te naknade u iznosu od 5.050,00 kn, s daljnjim zakonskim zateznim kamatama po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, odnosno po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koje na ukupan iznos od 2.005.050,00 kn, s naslova glavnice i naknada, teku od 16. veljače 2012. pa do isplate , kao i troškove ovršnog postupka u iznosu od 35.705,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, odnosno po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od 4. svibnja 2012., pa sve do isplate. 

 

              II. Ukida se rješenje o ovrsi koje je donio javni bilježnik N. T. iz Z., broj Ovrv-2648/12 od 4. svibnja 2012. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku J. P. iz B., da tužitelju P. b. Z. d.d., Z., u roku od 8 dana, isplati zakonske zatezne kamate po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, odnosno po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za razdoblje od 16. veljače 2011. do 16. veljače 2012. na iznos od 2.005.050,00 kn kao i troškove ovršnog postupka u iznosu od 982,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, odnosno po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od 4. svibnja 2012. pa sve do isplate.

 

              III. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnične troškove u iznosu od 123.950,00 kn, u roku od 15 dana.”

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu u točkama I. i III. izreke.

 

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je preinačiti pobijanu presudu na način da ovaj sud odbaci tužbu podredno je predložio ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Prema odredbi čl. 392.a ZPP ovaj sud je pobijanu presudu ispitao samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga navedenih u reviziji.

 

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu po ugovoru o kreditu koje potraživanje je tužitelj osigurao zadužnicom kojom je tuženik dao suglasnosti zaplijene po svim svojim računima radi naplate vjerovnikove tražbine.

 

8. Prvostupanjski je sud, prethodno otklonivši prigovore tuženika o presuđenoj stvari i nedostatku pravnog interesa za podnošenje tužbe prema čl. 288. ZPP, održao na snazi rješenje o ovrsi. Drugostupanjski je sud prihvatio shvaćanje prvostupanjskog suda da postojanje zadužnice kao ovršne isprave nema značaj pravomoćno presuđene stvari, ocijenio je da se postojanje pravnog interesa može provjeravati samo do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu stoga je otklonio odlučivati o žalbenoj tvrdnji usmjerenoj na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 288. st. 2. ZPP.

 

9. Pravilno je zaključivanje nižestupanjskih sudova da se u konkretnoj situaciji ne radi o presuđenoj stvari jer o predmetu spora nije donesena pravomoćna presuda (čl. 333. ZPP). Međutim shvaćanje drugostupanjskog suda da nije ovlašten ocjenjivati postojanje pravnog interesa u situaciji kada je tuženik nedostatak istog isticao tijelom cijelog postupka kao i u žalbi nije prihvatljivo.

 

10. Postojanje pravnog interesa po službenoj dužnosti sud može provjeravati samo do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, međutim, ako je tuženik osporio pravovremeno tijekom prvostupanjskog postupka postojanje takvog interesa te podnio i žalbu u kojoj je osporavao postojanje pravnog interesa tada je drugostupanjski sud bio ovlašten i dužan raspraviti postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe.

 

11. Prema odredbi članka 183. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ), dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanomu toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Prema odredbi članka 183. stavak 7. OZ isprava iz stavka 1. tog članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Nadalje, prema odredbi članka 178. stavak 1. OZ, dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Isprava iz stavka 1. tog članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 72. stavak 1. tog Zakona te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi (stavak 2.). Prema odredbi članka 178. stavak 5. OZ isprava iz stavka 1. tog članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

 

12. S obzirom na citirane zakonske odredbe, opravdano se postavlja pitanje svrhe parničnog postupka pokrenutog radi naplate potraživanja koje je osigurano zadužnicom i/ili javnobilježnički ovjerovljenom ispravom kojom je dana suglasnost zaplijene svih računa odnosno plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja.

 

13. Naime, cilj pokretanja parničnog postupka je ishođenje ovršne isprave na temelju koje bi vjerovnik mogao prisilno naplatiti svoje potraživanje, a u konkretnom slučaju vjerovnik već raspolaže takvom ispravom. Štoviše, u smislu odredbe članka 183. stavak 1. OZ, u konkretnom slučaju vjerovnik raspolaže ispravom koja imaju i jači pravni učinak od sudske odluke kao ovršne isprave (učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi u odnosu na tražbine po računima). Drugim riječima, u području pravne zaštite ne postiže se veća učinkovitost pravomoćnom i ovršnom presudom u odnosu na dana sredstva osiguranja, pa je u pravu revidenti kada ističe da ne postoji pravni interes tužitelja za traženje kondemnatorne pravne zaštite od suda ako već raspolaže ovršnom ispravom koja mu omogućava ostvariti identičnu pravnu korist.

 

14. S obzirom na to da je tuženik tijekom postupka isticao prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja za pokretanje parničnog postupka radi isplate, drugostupanjski je sud pogrešno ocijenio da nije ovlašten ocjenjivati postojanje pravnog interesa te su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 288. stavak 2. u vezi članka 187. stavak 2. ZPP  (tako u Rev-3231/2016-2 od 15. siječnja 2020. i Rev-1133/2020 od 2. veljače 2021.).

 

15. Time je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP, jer je takva, nepravilna primjena odredbe članka 288. stavak 2. u vezi članka 187. stavak 2. ZPP, bila od utjecaja na zakonitost odluke.

 

16. Valjalo je stoga, na temelju odredbe članka 394. stavak 1. ZPP, ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

17. Odluka o troškovima revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

Zagreb, 6. srpnja 2021.