Baza je ažurirana 22.05.2025.
zaključno sa NN 74/25
EU 2024/2679
- 1 - Poslovni broj: I Kž-68/2021-12
Poslovni broj: I Kž-68/2021-12
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr. sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. A., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj K-16/2020., od 12. veljače 2021. u sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2021.,
r i j e š i o j e
I Prihvaća se žalba optuženog I. A., ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II Uslijed odluke pod točkom I, žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Zagrebu temeljem članka 508. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) protiv optuženog I. A. u cijelosti je ostavljena na snazi presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj K-28/2017. od 13. veljače 2019. potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj I Kž-217/2019. kojom je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. KZ/11., te je na temelju citirane zakonske odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju tri godine u koju kaznu mu se na temelju članka 54. KZ/11. u vezi članka 508. stavak 5. ZKP/08. uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvora od 16. ožujka 2020. pa nadalje. Na temelju članka 77. stavak 1. KZ/11. u vezi s člankom 560. stavak 1. i 2. ZKP/08. utvrđeno je da iznos 2.526.507,77 kuna predstavlja imovinsku korist koju je optuženi I. A. ostvario kaznenim djelom iz članka 246. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., te je navedeni iznos postao imovina Republike Hrvatske, pa je naloženo optuženom I. A. uplatiti 2,526.507,77 kuna u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude. Primjenom članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08. optuženi I. A. oslobađen je u cijelosti dužnosti naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145.stavak 2. točka 1.- 6. ZKP/08.
2. Protiv te presude žalbe su podnijeli državni odvjetnik i optuženi I. A. osobno i po branitelju, odvjetniku N. K..
3. Državni odvjetnik se žalio zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i da se optuženiku izrekne kazna zatvora u duljem trajanju.
4. Optuženi I. A. žalbu je podnio putem branitelja, odvjetnika N. K., zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i oduzimanja imovinske koristi. Predlaže da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu u cijelosti ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugo vijeće odnosno podredno da istu preinači, ukine pobijanu presudu i stavi izvan snage presudu Županijskog suda u Zagrebu, broj K-28/2017. od 13. veljače 2019. potvrđenu presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj I Kž-217/ 2019. a zatražena je i obavijest o sjednici vijeća.
4.1. Žalbu je podnio i optuženi I. A. osobno zbog "grubih povreda ZKP-a i KZ-a, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nepoštenog i nepravednog suđenja, fingiranja postupka i optužnice" bez navođenja prijedloga.
5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika su podnijeli optuženik i njegov branitelj.
6. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
7. Sukladno članku 475. stavak 4. ZKP/08. sjednica drugostupanjskog vijeća održana je u odsutnosti uredno izviještenog državnog odvjetnika i branitelja optuženika, odvjetnika N. K., koji je izostanak opravdao zdravstvenim razlozima, ali se suglasio održavanju javne sjednice u njegovoj odsutnosti. Prisutnost optuženog I. A. koji se nalazi u istražnom zatvoru u Z. osigurana je putem audio-video uređaja za vezu na daljinu.
8. Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika za sada bespredmetna.
9. S obzirom na, u bitnome istovjetan sadržaj žalbe optuženika i njegovog branitelja njihove žalbe bit će razmatrane jedinstveno.
10. Nije u pravu optuženik kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka. Optuženik tu žalbenu osnovu pobliže zakonski ne označava, nego samo djelomično parafrazira dio zakonske odredbe iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08., uz uopćenu i paušalnu tvrdnju kako "... presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni, nedostatni i međusobno proturječni, postoji znatna proturječnost i između onoga što se u obrazloženju pobijane presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i sadržaja samih tih isprava i zapisnika." Međutim, žalitelj pritom uopće ne obrazlaže, a niti se iz sadržaja žalbe može razabrati u čemu bi se ta povreda sastojala. Ispitujući presudu na temelju čanka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena koja od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
10.1. Međutim, u pravu je optuženik da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
10.2. Prvostupanjski sud navodi da iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi jasan zaključak da je optuženik podizao novac sa žiro-računa društva A.-A. d.o.o. i trošio ga za vlastite potrebe. Takav zaključak temelji na knjigovodstveno-financijskom vještačenju, te dopuni nalaza i mišljenja sudske vještakinje K. B. koja je utvrdila kako ne postoji nikakva poslovna dokumentacija iz koje bi proizlazilo da je gotovina podignuta sa žiro-računa trgovačkog društva doista utrošena u poslovne svrhe toga društva. Gotovina navodno podignuta "za materijalne troškove", nema podlogu u ulaznim računima dobavljača, ne postoje niti obračuni putnih naloga koji bi opravdali podignut novac navodno "za putne troškove", niti postoje ugovori o pozajmicama kojima bi se opravdala gotovina podignuta navodno "za posudbe i pozajmice". Prema potpisnom kartonu za račun otvoren kod E.&S. b d.d. (listovi 699. do 702. spisa predmeta), optuženik je bio jedina osoba ovlaštena za raspolaganje sredstvima, a na žiro-računu društva koji je otvoren kod P. b Z. d.d. (listovi 704. do 707. spisa predmeta), bio je jedan od dvojice ovlaštenih potpisnika, no drugi ovlašteni potpisnik podizao je gotovinu u dane koji prethode inkriminiranom razdoblju.
10.3. Iako je točno da je optuženik podigao novac sa žiro računa tvrtke što on ni ne osporava u svojoj obrani, ponavlja da su ugovoreni građevinski poslovi i izdani računi bili prividni, jer njegova tvrtka kao izvođač nije obavila građevinske radove za tvrtku H. d.o.o., a novac koji je ta tvrtka uplatila za navodno obavljene poslove, da je podizao i davao V. P. ili D. L. dok je za sebe zadržavao oko 5% na ime provizije koji novac je ostajao na računu tvrtke.
10.4. U žalbi ponavlja dokazni prijedlog da se na okolnosti obavljenih građevinskih radova provede građevinsko vještačenje na temelju priložene dokumentacije i ispita svjedok D. L., zaposlenik tvrtke H. d.o.o., inače osoba ovlaštena na sklapanje ugovora s kooperantima.
10.5. Što se tiče prijedloga optuženika za provođenjem građevinskog vještačenja temeljem priložene dokumentacije u spisu, pravilno je prvostupanjski sud odbio taj dokazni prijedlog kao neosnovan, jer se radi o dokumentaciji koja nije potpuna i vjerodostojna i prema nalazu i mišljenju financijsko-knjigovodstvene vještakinje K. B. nije se moglo utvrditi je li tvrtka optuženika obavila građevinske radove, stoga logično na temelju takve manjkave dokumentacije ne bi se moglo provesti ni građevinsko vještačenje. Međutim, što se tiče prijedloga optuženika da se ispita svjedok D. L., kojeg imenuje kao osobu koja je s njim dogovarala posao i ima saznanja da građevinski radovi nisu obavljeni, pogrešna je odluka prvostupanjskog suda kojom je odbijen taj prijedlog. To stoga jer optuženik tvrdi da nije imao zaposlenih građevinskih radnika, niti je imao građevinske strojeve i opremu, a građevinske knjige nije vodio jer nije obavljao građevinske radove. Te navode optuženika potvrđuje svjedok M. P. koji je naveo da zna kako se tvrtka optuženika nije bavila poslovima građevine, a svjedokinja V. I. da nije vodila evidenciju radnog vremena, jer nije bilo zaposlenih osoba. Nadalje svjedok J. K., direktor i vlasnik tvrtke H. d.o.o potvrđuje da je D. L. bio osoba ovlaštena bez ikakvih financijskih ograničenja sklapati ugovore s kooperantima, te je logično da svjedok D. L. ima saznanja je li optuženik obavio građevinske radove, na koje okolnosti ga je valjalo ispitati.
10.6. Naime, upravo od utvrđenja činjenice jesu li novčani iznosi na račun optuženikove tvrtke uplaćeni s osnova izvršenih građevinskih radova, ovisi zaključak je li optuženik opisanim radnjama iz optužnice mogao oštetiti svoje trgovačko društvo A.-A. d.o.o. Zaključak prvostupanjskog suda da je optuženi I. A. podizanjem novca s računa A.-A. d.o.o. to društvo oštetio za iznos od 2.526.507,77 kuna žalbenim navodima optuženika da se radilo o prividnim poslovima, doveden je u ozbiljnu sumnju, a kako se radi o odlučnoj činjenici jer se na njoj neposredno temelji primjena zakona (šteta je bitno obilježje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ/11), činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno i prihvaćanjem žalbe optuženika trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
11. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će provesti sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi i druge, te će njihovom savjesnom ocjenom, kako pojedinačnom, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, na temelju rezultata ukupnog postupka dokazivanja, donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku. Prvostupanjski sud je prije svega dužan ispitati svjedoka D. L., na okolnost je li tvrtka optuženika A.-A. d.o.o. obavila građevinske radove za tvrtku H. d.o.o. koja je te radove platila, te izvan svake sumnje utvrditi da je li optuženik podizanjem novca prouzročio štetu svojoj tvrtki odnosno da li je ta šteta mogla eventualno nastati podizanjem novčanih sredstava sa računa iz pravnog odnosa optuženika s nekim drugim subjektima, o čemu je potrebno da se u dopuni nalaza i mišljenja izjasni knjigovodstveno financijska vještakinja.
12. S obzirom da su žalbeni navodi optuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja istaknuti alternativno, proizlazi da, ako se ne prihvati žalbena tvrdnja da se radilo o prividnom poslu, tada optuženik osporava da bi podizanjem gotovine u vidu pozajmice mogao oštetiti vlastito trgovačko društvo i da bi se radilo o nezakonitim radnjama, jer prema nalazu i mišljenju financijsko-knjigovodstvene vještakinje K. B. proizlazi da bi se u tom slučaju radilo o "izuzimanju imovine za privatne svrhe" koje se oporezuje porezom na dohodak od kapitala po stopi od 40%. Kako je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvene vještakinje (stranica 8., odlomak 3. pobijane presude), ali se u pobijanoj odluci nije osvrnuo na taj dio nalaza, na koji se ukazuje žalbom, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku uzeti u razmatranje istaknute prigovore optuženika ako ocijeni da je to od važnosti za donošenje pravilne i zakonite odluke.
13. S obzirom da je prihvaćena žalba optuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ovaj sud se nije upuštao u niže žalbene osnove optuženika (povrede kaznenog zakona, odluke o kazni i oduzimanju imovinske koristi) i žalbu državnog odvjetnika zbog odluke o kazni koja je za sada bespredmetna.
14. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.
|
|
Predsjednik vijeća: Željko Horvatović, v.r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.