- 1 -              Revd 2615/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2615/2020-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. T. d.d. iz Z., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B., D. i P. iz Z., protiv tuženika Županijske uprave za ceste Zadarske županije iz Z., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnica K. J., odvjetnica u Odvjetničkom društvu J. & V. d.o.o. iz R., radi utvrđenja neosnovanosti otkaza ugovora o osnivanju služnosti, odlučujući o prijedlogu tuženika da mu se dopusti revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-7640/2018-4 od 4. svibnja 2020. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zadru posl. br. P-115/2018-11 od 29. listopada 2018., u sjednici održanoj 6. srpnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e :

 

Tuženiku se dopušta revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-7640/2018-4 od 4. svibnja 2020. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:

 

„Je li sama činjenica da je ugovor sklopljen, te da je usmjeren na osnivanje prava služnosti i stvaranje stvarnopravnog odnosa, dovoljan osnov da takav ugovor ne može prestati otkazom, a pritom vodeći računa da je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 220. st. 2. ZV-a) jasno određeno da sam sklopljeni pravni posao o osnivanju prava služnosti ne predstavlja stvarnopravni, već samo obveznopravni odnos, jer tek upis u zemljišne knjige prava služnosti predstavlja konstitutivni element osnivanja tih služnosti?“

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom:

 

- odlukom iz stavka I. njezine izreke, preinačena je prvostupanjska presuda u točkama I. i II. njezine izreke i suđeno:

 

„Utvrđuje se da je otkaz ugovora broj … o osnivanju prava služnosti od 29. ožujka 2013. i njegovoga Aneksa … od 24. listopada 2014., sadržan u Izjavi o otkazu dopisom tuženika od 11. travnja 2018. neosnovan i bez pravnog učinka.“

 

- odlukom iz stavka II. njezine izreke, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka od 40.937,50 kn u roku od osam dana.

 

- odlukom iz stavka III. njezine izreke, odbijen je tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška od 13.775,00 kn.

 

2. Tuženik je sukladno čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

3. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbaci kao nedopušten.

 

4. Prijedlog je osnovan.

 

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 4. svibnja 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

6.1. odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

 

6.2. odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

 

7. Tuženik je predložio da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija, pa je, uz navod da odluka o predmetu spora ovisi od pitanja važnog i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, u prijedlogu postavio pitanje:

 

„Je li sama činjenica da je ugovor sklopljen, te da je usmjeren na osnivanje prava služnosti i stvaranje stvarnopravnog odnosa, dovoljan osnov da takav ugovor ne može prestati otkazom, a pritom vodeći računa da je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 220. st. 2. ZV-a) jasno određeno da sam sklopljeni pravni posao o osnivanju prava služnosti ne predstavlja stvarnopravni, već samo obveznopravni odnos, jer tek upis u zemljišne knjige prava služnosti predstavlja konstitutivni element osnivanja tih služnosti?“

 

8. Postavljeno pitanje valja sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

 

9. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tuženika postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje se u primjeni tog pitanja može očekivati neujednačena i nesigurna praksa.

 

10. Stoga je pravilno za zaključiti (tako i u odluci revizijskog suda posl. br. Revd 1120/2021-2 od 10. ožujka 2021.):

 

10.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

 

10.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije mogla preispitati osporena presuda,

 

te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP-a).

 

Zagreb, 6. srpnja 2021.