Broj: Kž 587/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te Miroslava Šovanja i Perice Rosandića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika B. V., zbog kaznenog djela iz članka 293. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Sisku od 24. rujna 2018. broj Ik I-478/2017-16, u sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2018.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje te se odbija prijedlog zatvorenika B. V. za uvjetni otpust.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijski sud u Sisku je, na temelju članka 59. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17. – dalje: KZ/11.) u vezi s člankom 157. stavkom 1. i člankom 159. stavkom 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“ broj 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03. - pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11., 125/11. - Kazneni zakon, 56/13. i 150/13. – dalje: ZIKZ), uvjetno otpustio s izdržavanja kazne zatvora zatvorenika B. V., s osobnim podacima kao u prvostupanjskom rješenju, koji je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 13. veljače 2015. broj Kv-1258/14. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina i deset mjeseci zbog kaznenih djela iz članka 293. stavaka 1. i 2. KZ/97., članka 224. stavaka 1. i 4. KZ/97., članka 274. stavka 2. KZ/97. te članka 220. stavka 4. KZ/97. Kazna zatvoreniku teče od 11. prosinca 2011., a datum otpuštanja odredit će nalogom sudac izvršenja sukladno članku 159.d stavku 1. ZIKZ-a do isteka vremena za koje je kazna izrečena 18. kolovoza 2020. Boravak zatvorenika po izlasku na slobodu je K. N., ... .

U smislu odredbe članka 163. ZIKZ-a određeno je da se uvjetno otpušteni zatvorenik obvezan javiti Policijskoj upravi zagrebačkoj, Policijskoj postaji S., ... . Nadalje je na temelju članka 161. stavka 2. ZIKZ-a određeno da uvjetno otpušteni zatvorenik može promijeniti mjesto prebivališta, odnosno boravišta, samo uz suglasnost suca izvršenja Županijskog suda u Zagrebu, kojem se treba prijaviti radi nadzora u vezi s pomoći tijekom uvjetnog otpusta, sukladno članku 165. ZIKZ-a. Na temelju članka 163. ZIKZ-a uvjetno otpušteni zatvorenik se tijekom uvjetnog otpusta dužan javljati Policijskoj postaji S. odmah po izlasku s izdržavanja kazne zatvora te potom jednom mjesečno do vremena isteka kazne, a na temelju članka 163. ZIKZ-a zatvorenik se dužan javiti i Probacijskom uredu Z. ..., odmah po uvjetnom otpustu i dalje prema pojedinačnom programu postupanja koji će Probacijski ured Z. ... izraditi za zatvorenika.

Protiv tog je rješenja žalbu podnio državni odvjetnik, ne navodeći izričito žalbene osnove, a predlažući „da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati ovu žalbu i pobijano rješenje preinači, odnosno predmet vrati na ponovno odlučivanje“.

Sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. – dalje: ZKP/08.), koji se u smislu članka 44. stavka 2. ZIKZ-a primjenjuje u ovom postupku, spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba je osnovana.

Nakon razmatranja razloga u pobijanom rješenju te žalbenih navoda, ocjena je Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, da je u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud trebao odbiti prijedlog zatvorenika za uvjetni otpust jer za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti.

Naime, kako se to ističe i žalbom državnog odvjetnika, iako zatvorenik za vrijeme boravka u Kaznionici u G. (od 3. svibnja 2017.) nije stegovno tretiran, iz izvješća te Kaznionice proizlazi da je zatvorenik tijekom izdržavanja kazne u Kaznionici u L. u čak četiri navrata stegovno tretiran i to u dva navrata zbog lakših stegovnih prijestupa (vrijeđanja drugog zatvorenika) i u dva navrata zbog težih stegovnih prijestupa (tjelesnih sukoba sa zatvorenikom).

Nadalje je iz Izvješća vidljivo i da je zatvoreniku radi liječenja bio odobren prekid kazne u trajanju od 90 dana koji mu je opozvan, budući da je zatvorenik samovoljno prekinuo liječenje u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju V. T. Dakle, zatvoreniku je dano povjerenje privremenim puštanjem na slobodu radi liječenja koje je zlorabio.

Osim toga, zatvorenik je višekratno osuđivan zbog različitih, ali i istovrsnih kaznenih djela (trenutno izdržava jedinstvenu kaznu zatvora iz objedinjavajuće presude kojom mu je u odluci o kazni preinačeno šest pravomoćnih presuda). Dakle, radi se o povratniku, jednim dijelom i specijalnom povratniku, osuđivanom uglavnom na kazne zatvora, koje nisu djelovale na njega da se kloni činjenja kaznenih djela.

Dovodeći u vezu sve navedeno, ocjena je ovog suda da je u pravu državni odvjetnik kada u žalbi tvrdi da je, vodeći računa o činjenicama da je zatvorenik višestruki pa i specijalni povratnik, koji je, unatoč relativno urednom tijeku izdržavanja kazne u zadnje vrijeme, ranije u čak četiri navrata stegovno tretiran te mu je jednom opozvan prekid izvršenja kazne, kao i o relativno visokom ostatku neizdržanog dijela kazne u odnosu na ukupno izrečenu kaznu, nužno da zatvorenik nastavi s izdržavanjem izrečene jedinstvene kazne zatvora. Ovo i unatoč pozitivnom mišljenju Kaznionice u G. koja smatra da je u odnosu na zatvorenika kazna postigla svrhu, osobito kada se pritom ima na umu i da su zatvoreniku tek u kolovozu ove godine odobrene izvankaznioničke pogodnosti, kada je premješten i na poluotvoreni odjel. Stoga je ocjena i ovog suda da je nužno da zatvorenik nastavi s izdržavanjem kazne zatvora da bi se vidjelo je li doista spreman uključiti se u normalan život.

Zbog svega navedenog trebalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika i na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08. preinačiti prvostupanjsko rješenje na način kako je to učinjeno u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 30. listopada 2018.