1              Poslovni broj: 1 UsI-1202/2019-53

 

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
      Erazma Barčića 5                                                                      Poslovni broj: 1 UsI-1202/2019-53

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja N. P. iz R., ..., kojeg zastupa opunomoćenica S. P., odvjetnica u R., ..., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (ranije: Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske), Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe S. G. K. iz Ž., ..., koju zastupaju opunomoćenice odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu I. Z. i I. Z. B., u L., ..., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 5. srpnja 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              I.              Poništava se rješenje tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske (sada: Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske), KLASA: UP/II-361-05/19-26/658, URBROJ: 531-09-2-19-2 od 25. srpnja 2019. i prvostupanjsko rješenje Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Grada Rovinja, Odsjeka za izdavanje akata, KLASA: UP/I 361-05/13-01/1324, URBROJ: 2171-01-05-02-19-40 od 26. veljače 2019.

 

              II.              Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za ozakonjenje rekonstruiranog djela zgrade (prenamjene potkrovlja u nedovršeni stambeni prostor) izgrađene na k.č. ... k.o. R., na adresi ...

 

              III.              Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove ovog upravnog spora u iznosu od 15.625,00 kn (petnaest tisuća šesto dvadeset i pet kuna) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

 

              IV.              Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova ovog spora.

 

 

Obrazloženje

 

              1.              Prvostupanjskim rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Grada Rovinja, Odsjeka za izdavanje akata, KLASA: UP/I 361-05/13-01/1324, URBROJ: 2171-01-05-02-19-40 od 26. veljače 2019., donesenim povodom zahtjeva ovdje zainteresirane osobe, u točki 1. izreke ozakonjen je rekonstruirani dio zgrade - potkrovlje u ugrađenoj, zahtjevnoj zgradi stambene namjene (prenamjena potkrovlja u nedovršeni stambeni prostor s jednom stambenom jedinicom s izvedenom nenatkrivenom krovnom terasom), koja zgrada je izgrađena na zgr. č. ... k.o. R., na adresi R., ..., sve prikazano u arhitektonskoj snimci izvedenoga stanja broj: XXXV-68/15 iz listopada 2018., izrađenoj po ovlaštenom arhitektu B. P., dipl. ing. arh., iz A. S. d.o.o., R. Točkom 5. je određeno da je za dovršenje te zgrade u ozakonjenim gabaritima iz točke 1. izreke tog rješenja potrebno izraditi glavni projekt sukladno čl. 34. st. 2. Zakona te za istu ishoditi uporabnu dozvolu.

 

              2.              Navedeno rješenje doneseno je nakon što je prvotno rješenje o izvedenom stanju od 14. prosinca 2016. bilo poništeno povodom žalbe tužitelja rješenjem tuženika od 29. kolovoza 2017. zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

3.              Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/19-26/658, URBROJ: 531-09-2-19-2 od 25. srpnja 2019. odbijena kao neosnovana.

 

              4.              Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. Iz opsežnih navoda tužitelja iznijetih u tužbi, zatim u naknadnim podnescima i na raspravi održanoj u ovom sporu slijedi, u bitnome, kako tužitelj tvrdi da se na dan 21. lipnja 2011. nije radilo o nedovršenom stambenom prostoru već o neuređenom i neodržavanom tavanu koji se nije koristio. Navodi da zainteresirana osoba do 21. lipnja 2011. nije izvela nikakve građevinske radove radi prenamjene tavana u nedovršeni stambeni prostor. U tužbi nabraja dokaze iz kojih da je to razvidno, a posebice se poziva na zapisnik o očevidu Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/14 (sada poslovni broj P-1948/15) od 12. veljače 2015. koji očevid je proveden u spornom prostoru u parničnom postupku koji je pokrenut po njegovoj tužbi protiv ovdje zainteresirane osobe radi otklanjanja uzroka prodora vode u njegov stan. Navodi da je na tom zapisniku uređujući sudac konstatirao da se obilazi tavanski prostor, da je taj prostor neuređen, da se isti ne koristi i da je na jednom dijelu odložen građevinski materijal. Navodi da je stoga iz tog zapisnika razvidno da je namjena tog prostora tavan. Ističe kako su svi navodi zainteresirane osobe iznijeti u  upravnom postupku i u ovom sporu iskonstruirani na način da se prikaže da je tavan bio neuređeni stambeni prostor te pojašnjava da je zainteresirana osoba predala prazan zahtjev za ozakonjenje 2013. te da je potom taj zahtjev dopunila s dokumentacijom iz 2015. i 2018. koja je uštimana. Dodaje da se je uvijek radilo o tavanu kao pripatku donjeg stana od same gradnje, a to da je razvidno iz projektne dokumentacije zgrade gdje se navodi „šufit“ i iz povijesnog izvatka iz kojeg se vidi da je svaki od stanara imao dio „šufita“ kojeg je sukcesivno zainteresirana osoba otkupljivala od pojedinog suvlasnika. Navodi da se je u jednom djelu tog tavanskog prostora nalazio improvizirani sanitarni čvor, ali da to ne čini zbog toga taj prostor stambenim prostorom. Navodi da je tavanski prostor bio povezan s donjom prostorijom na drugom katu koja nije imala sanitarni čvor te se je stoga koristio sanitarni čvor na tavanu, ali da se nikada taj prostor tavana nije prenamijenio u funkciju stana kao posebnog djela. Dodaje da je naknadno zainteresirana osoba napravila sanitarni čvor u svom prostoru na drugom katu i da se nakon toga taj sanitarni čvor na tavanu nije koristio cca preko 20 godina. Predlaže da se po potrebi u sporu provede dokaz saslušanjem sudskog vještaka građevinske struke R. D., dipl. ing. građ., koji je 2015. bio na očevidu zajedno s uređujućim sucem u navedenom predmetu poslovni broj P-214/2014. Slijedom navedenog tužitelj u tužbenom zahtjevu traži da se poništi navedeno prvostupanjsko i osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i da se odbije zahtjev zainteresirane osobe za ozakonjenje tavana u nedovršeni stambeni prostor. Ujedno je zatražio naknadu troškova ovog spora.

 

5.              Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

 

              6.              Zainteresirana osoba se je u odgovoru na tužbu, u naknadnim podnescima i na raspravi održanoj u ovom sporu također opsežno očitovala na sve navode tužitelja. U bitnome iz njezinih navoda slijedi da se je na dan 21. lipnja 2011. radilo o nedovršenom stambenom prostoru, a zakonom da je dopušteno ozakoniti nedovršeni stambeni prostor. Pojasnila je da je ona nakon što je kupila sporni prostor u potkrovlju i stan na drugom katu odvojila prostor u potkrovlju i prostor na drugom katu u posebnu stambenu jedinicu, a ranije dok je M. H. bio vlasnik i njegov prednik da su koristili taj prostor kao cjelinu s time da se već tada ovaj sporni tavanski prostor nakon 1986. koristio kao stambeni. Navodi da je sporni prostor imao poseban ulaz, kuhinju, kupatilo, sobu, brodski pod, lampe, priključke i popločanu terasu. Pojašnjava da je na fotografijama koje čine sastavni dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke D. R., dipl. ing. građ. iz parničnog spisa poslovni broj P-214/14 prikazan sporni prostor u fazi kada su se vršili radovi na popravku krova i da se stoga prema tim fotografijama ne može utvrditi stanje na dan 21. lipnja 2011.Također se poziva na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina S. K., ovl. ing. građ. od 14. siječnja 2020. iz parničnog spisa Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1248/16 koji je sačinjen kasnije, a iz kojeg slijedi da se radi o stanu, a ne o tavanu. Navodi da je to oduvijek bio stambeni prostor, doduše neuređeni, ali stambeni prostor, a ne tavan obzirom da tavan nema kupaonicu i kuhinju što se nalazi u tom prostoru još od 1990. Također kao dokaz da se radilo o neuređenom stambenom prostoru, a ne o tavanu, navodi iskaz tužitelja iz navedenog parničnog spisa poslovni broj P-1248/16, zatim iskaze svjedoka R. B. i M. B. iz kojih iskaza da slijedi da se taj prostor koristio 90-ih godina za stanovanje. Predlaže da se još u sporu na tu okolnost provede dokaz saslušanjem svjedoka A. K. koji je krajem 90-ih živio u tom prostoru, te svjedoka koji su saslušani na te okolnosti i u upravnom postupku. Predlaže još da se u sporu provede dokaz saslušanjem M. H., te M. i S. H.,  koji su ranije bili vlasnici tog spornog tavanskog prostora i jedne prostorije ispod. Također je predložila da se u sporu provede dokaz saslušanjem spomenutog vještaka S. K., ovl. ing. građ. koji je vještačio u predmetu poslovni broj P-1248/16 na okolnost starosti izvedenog WC-a i kuhinje te terase, kao i na okolnost da li predmetni prostor ispunjava uvjete stana. Predlaže i da se provede dokaz saslušanjem B. Š. koji je vršio radove na povezivanju ostalog dijela potkrovlja koji je kupljen od pok. A. B. sa ostatkom potkrovlja, odnosno sa spornim prostorom. Slijedom navedenoga, zainteresirana osoba predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja. Ujedno je zatražila naknadu troškova ovog spora.

 

              7.              U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 9. lipnja 2020., 16. veljače 2021. i 28. lipnja 2021. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je tužitelj uz svoju opunomoćenicu i zainteresirana osoba uz svoju opunomoćenicu, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

 

8.              U odnosu na nenatkrivenu krovnu terasu koja se navodi u izreci prvostupanjskog rješenja o izvedenom stanju, tužitelj je naveo da je ona vjerojatno bila izgrađena prije 2011. Stoga Sud tu činjenicu nije utvrđivao u ovom sporu.

             

9.              Međutim, u sporu je sporno, je li tavan koji je ozakonjen kao nedovršeni stambeni prostor zaista predstavljao nedovršeni stambeni prostor na dan 21. lipnja 2011. ili se je na dan 21. lipnja 2011. radilo o tavanu koji je tužiteljica nakon tog datuma uredila u stambeni prostor.

 

              10.              Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je Sud pribavio radi uvida parnične spise Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/14 (sada P-1948/15) i Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1248/16 te je izvršio uvid u te spise.

 

              11.              Sud je u sporu proveo dokaz saslušanjem kao svjedoka spomenutog sudskog vještaka građevinske struke D. R., dipl. ing. građ., a na okolnost stanja u kojem je zatekao sporni prostor na očevidu koji je proveden 12. veljače 2015. u parničnom postupku Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/2014.

 

              12.              Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze koje je predložio tužitelj i zainteresirana osoba iz razloga što je Sud odlučne činjenice potrebe za donošenje odluke u ovom sporu mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog spora i u spisu upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu, a što će se nastavno obrazložiti. 

 

              13.              Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

 

14.              Odredbom čl. 2. st. 1. i st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: ZPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu tog Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na DOF5/2011 ili koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili ako je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje, na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

 

15.              Čl. 20. st. 3. ZPNIZ propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada, odnosno njezin dio čija se namjena zbog stupnja nezavršenosti ne može utvrditi smatra zgradom, odnosno dijelom zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjene za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, odnosno društvene namjene, ako to podnositelj zahtjeva zatraži.

             

              16.              Uvidom u obrazloženje prvostupanjskog rješenja o izvedenom stanju utvrđeno je da se je to tijelo u obrazloženju svog rješenja pozvao na citiranu odredbu čl. 20. st. 3. ZPNIZ te je obrazložilo kako je tom odredbom dopušteno da dio zgrade bude nezavršen i to do te mjere da se namjena zbog stupnja nezavršenosti ne može utvrditi i da ostavlja mogućnost da u tom slučaju podnositelj zahtjeva odredi namjenu što je u predmetnom slučaju i učinjeno. Stoga prvostupanjsko tijelo smatra da nije odlučno je li predmetni dio zgrade bio stambene namjene, već smatra da je jedino relevantna činjenica koja nije sporna među strankama da je taj dio zgrade neuređen odnosno nedovršen. 

 

17.              Međutim, po stavu Suda, citirana odredba čl. 20. st. 3. ZPNIZ nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se ne radi o gradnji potpuno nove zgrade ili novog dijela zgrade čija se namjena zbog stupnja nezavršenosti ne može utvrditi, a što ima u vidu ta odredba, već se radi o prenamjeni postojećeg izgrađenog djela zgrade.

 

18.              Naime, prema citiranoj odredbi čl. 2. st. 1. i 2. ZPNIZ može se ozakoniti nezakonita rekonstrukcija dijela postojeće zgrade, a rekonstrukcijom se smatra i promjena namjene, pod uvjetom da su do 21. lipnja 2011. izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi na toj rekonstrukciji.

 

19.              Međutim, u konkretnom slučaju iz dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora slijedi da u spornom prostoru nisu bili izvedeni nikakvi radovi u svrhu prenamjene tog prostora iz tavana u stambeni prostor pa niti minimum tih radova, odnosno grubi konstruktivni građevinski radovi (bez završne obrade).

 

20.              Naime, uvidom u zapisnik s očevida Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/2014 od 12. veljače 2015. utvrđeno je da je uređujući sudac na taj zapisnik konstatirao: "Nastavno obilazi se tavanski neuređeni prostor…“ te nadalje „Neposrednim opažanjem suca primjećuje se da se tavan ne koristi, da je neuređen i da je na jednom dijelu odložen građevinski materijal." Nadalje, utvrđeno je da je tom očevidu bio nazočan i sudski vještak građevinske struke D. R., dipl. ing. građ. koji je imenovan vještakom u tom sporu.

 

              21.              Nadalje, iz iskaza navedenog vještaka koji je saslušan kao svjedok u ovom sporu slijedi da je u to vrijeme (dakle 2015.) sporni prostor izgledao kao tavan, a ne kao stambeni prostor, jer taj prostor nije imao karakteristike stana, a to stoga što je postojao dašćani pod, vidljive krovne grede, dašćana oplata iznad krovnih drvenih greda, nije vidio kuhinju, a niti spavaće elemente, kupaonica je postojala, ali nije bila u upotrebljivom stanju jer se u njoj nalazila šuta i građevinski materijal, a na podu je bio otvoreni šlic u kojem su bile cijevi dovoda vode pa zaključuje da se je stoga nešto u kupaoni radilo.  Također svjedok je na upit Suda izjavio kako taj prostor tada nije izgledao kao da se u njemu nešto izvodi.

 

              22.              Pri tome se navodi da je navedeni vještak isto iskazao i u prvostupanjskom upravnom postupku u kojem je bio saslušan kao svjedok na zapisnik od 23. ožujka 2018. odnosno iskazao je da je taj prostor 2015. kada je prvi puta bio u tom prostoru na sudskom očevidu predstavljao neuređeno potkrovlje, kupaonicu i krovnu terasu. 

 

              23.              Nadalje, Sud je izvršio uvid u fotografije tog spornog prostora koje je sačinio navedeni vještak na spomenutom očevidu, a koje se nalaze na strani 328 sudskog spisa, a iz tih fotografija je razvidno i po ocjeni Suda da se radi o neuređenom tavanu. Naime, iz tih fotografija je razvidno da se u tom prostoru nalazi odloženi građevinski materijal, da je kupaonica prašnjava i neodržavana, da su na stropu vidljive stare grede, a na zidovima je vidljiva dijelom cigla bez žbuke, dijelom pločice, a dijelom brodski pod, dok je na podu vidljiv cementni estrih, dakle nema završne obrade poda. Također na tim fotografijama nije vidljiva nikakva kuhinja ili eventualno spavaći dio.

 

              24.              Nadalje, iz arhitektonske snimke izvedenoga stanja iz listopada 2018., izrađene po ovlaštenom arhitektu B. P., dipl. ing. arh., razvidno je da se u poglavlju 8. pod nazivom „Opis stupnja završenosti zgrade“ navodi da je stambeni prostor u potkrovlju potrebno naknadno adaptirati i dovesti u stanje upotrebljivosti te da je stan u potkrovlju trenutno van funkcije i da nije useljiv.

 

              25.              Nadalje, iz zapisnika s očevida provedenog u prvostupanjskom upravnom postupku od 17. siječnja 2018. slijedi da je na tom zapisniku službena osoba stavila napomenu da je na tom ponovljenom očevidu, a prema uputama tuženika iz poništavajućeg rješenja, u odnosu na očevid održan ranije (dana 10. veljače 2016.) utvrdila da je u spornom prostoru došlo do određenih promjena, koje se odnose na zidove i strop (završne radove), odnosno prije su bile vidljive cigle-zidovi i stare daske na stropu. 

 

              26.              Nadalje, iz iskaza svjedoka M. B. saslušanog u upravnom postupku 23. ožujka 2018. slijedi da se je sporno potkrovlje koristilo kao stambeno (spavaća soba s kupaonicom) nakon što je pola stana (velika soba od 25 m2) na drugome katu i pola tavana prodao M. H. iz Z. koji je iz stana na drugom katu napravio unutarnje stepenice koje su imale direktan pristup tavanu i otvorio krovnu terasu. Također i iz iskaza R. B. saslušane u upravnom postupku 23. ožujka 2018. slijedi da je sporni prostor bio potkrovlje, a od 1986. do 1996. se veći dio tavana (terasa, kupaonica i prostor) koristio kao stambeni prostor, a koji je bio u vlasništvu ljudi iz Z. i koji su taj dio tavana prodali zainteresiranoj osobi 1996., a nakon toga je sin zainteresirane osobe sa suprugom koristio taj dio tavana, a oboje su živjeli u stanu zainteresirane osobe koji se je nalazio na drugom katu.  

 

              27.              Iz iskaza zainteresirane osobe danog na zapisnik od 1. listopada 2019. iz parničnog spisa Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1248/16 slijedi da je ona kupila od obitelji H. 1996. apartman na drugom katu, sporni tavanski stan i terasu, da je potom ona od obitelji B. kupila njihov dio tavana, a kada je kupila njihov dio tavana tada je odvojila ovaj apartman na drugom katu i na mjestu stepenica koje su ga povezivale sa tavanom je napravila kupaonu i kuhinju tako da je taj apartman sada samostalna cjelina.

 

              28.              Iz iskaza zainteresirane osobe danog na zapisnik od 19. studenoga 2015. u parničnom spisu Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/14 (sada P-1948/15) slijedi da su na tavanu njezini prethodnici imali kupatilo i kuhinju, dok je soba bila u prostoriji ispod na drugom katu, da ona nikada nije živjela u tom stanu, te da je odmah po kupnji angažirala arhitektu M. koji je uzeo mjere i napravio idejni projekt za sanaciju stana i tavana, međutim da je bio problem u dokumentaciji jer je nešto bespravno građeno, a ona se nije mogla knjižiti da bi kao vlasnik mogla to sanirati.

 

              29.              Dakle, iz navedenog zapisnik s očevida Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/2014 od 12. veljače 2015., zatim navedenih fotografija, arhitektonske snimke izvedenoga stanja i iskaza vještaka, te zapisnika s očevida provedenog u prvostupanjskom upravnom postupku od 17. siječnja 2018., slijedi da je sporni prostor 2015. predstavljao tavanski prostor i da se tada u njemu nisu izvodili nikakvi radovi u cilju eventualne prenamjene ili dovršenja tog prostora u stambeni prostor kako to tvrdi zainteresirana osoba. Stoga s obzirom da je sporni prostor predstavljao tavan 2015. onda je taj prostor predstavljao tavan i 2011., iz čega slijedi da je zainteresirana osoba sve radove u cilju prenamjene tog prostora u stambeni prostor izvela nakon 2015. Kako je krajnji rok za ozakonjenje bio 21. lipnja 2011., to sporni prostor na taj datum nije bio prenamijenjen u nedovršeni stambeni prostor kako to tvrdi zainteresirana osoba.

 

              30.              Pri tome se navodi, da je iz navedenih fotografija (na strani 328 sudskog spisa) razvidno da su se u tom prostoru nalazile određene instalacije struje i vode, zidna lampa i jedan zid obložen pločicama, a to u konačnici niti nije sporno među strankama ovog spora. Također nije sporno da su ranije pravni prednici zainteresirane osobe koristili taj prostor za stanovanje, kako je to navedeno u ovim iskazima svjedoka koji su saslušani u upravnom postupku. Međutim te okolnosti, suprotno stavu zainteresirane osobe, ne mijenjaju činjenicu da je taj prostor i dalje predstavljao tavanski prostor, koji se je koristio za potrebe stanovanja, ali je taj prostor u svojoj biti cijelo vrijeme bio tavanski prostor. 

 

              31.              Stoga Sud u ovom sporu nije provodio dokaze saslušanjem navedenih svjedoka koje je predložila zainteresirana osoba iz razloga što je jedno kako se je taj prostor koristio, a drugo je šta je taj prostor u stvarnosti predstavljao. Kako je iz navedene materijalne dokumentacije – fotografija tog prostora iz 2015. vidljivo stanje tog prostora 2015., odnosno da se je radilo o tavanu, te kako su tu činjenicu potvrdile nepristrane osobe i to uređujući sudac na zapisniku s očevida Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/2014 od 12. veljače 2015. i svjedok D. R., dipl. ing. građ., to Sud utvrđuje da je taj prostor u naravi bio tavanski prostor bez obzira kako se je koristio.

 

32.              U konačnici i arhitekt B. P., dipl. ing. arh., je u arhitektonskoj snimci izvedenoga stanja naveo da je stambeni prostor u potkrovlju potrebno naknadno adaptirati i dovesti u stanje upotrebljivosti te da je stan u potkrovlju trenutno van funkcije i da nije useljiv, što odgovara stanju tog prostora koje je vidljivo na navedenim fotografijama koje se nalaze na strani 328 sudskog spisa, a i sama zainteresirana osoba je u svom iskazu sadržanog u zapisniku od 19. studenoga 2015. u parničnom spisu Općinskog suda u Rovinju poslovni broj P-214/14 (sada P-1948/15) izjavila da ona nikada nije živjela u tom stanu, te da je odmah po kupnji angažirala arhitektu M. koji je uzeo mjere i napravio idejni projekt za sanaciju stana i tavana, međutim da je bio problem u dokumentaciji jer je nešto bespravno građeno, što sve odgovara prethodno utvrđenoj činjenici da se je 2015. radilo o tavanu, a ne o nedovršenom  stambenom prostoru.

             

33.              Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeni su nezakonitima, radi čega je Sud iste poništio i na temelju odredbe čl. 58. st. 1. ZUS odlučio kao u točkama I. i II. izreke ove presude čime je ovaj predmet meritorno riješen.

 

34.              Pri tome se napominje da je, po pravomoćnosti ove presude, potrebno u odnosu na nenatkrivenu krovnu terasu koja se navodi u izreci prvostupanjskog rješenja o izvedenom stanju, donijeti zasebno rješenje u ovom upravnom postupku, ukoliko to zatraži zainteresirana osoba, jer za tu krovnu terasu nije sporno da je ona bila izgrađena prije 2011.

 

              35.              Odluka Suda o troškovima spora iz točke III. i IV. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

 

              36.              Obzirom da tuženik nije uspio u ovom sporu, to je dužan snositi svoje troškove spora, ali i troškove spora koji su nastali tužitelju.

 

              37.              Trošak tužitelja sastoji se od zastupanja tužitelja u ovom sporu putem opunomoćenice, a taj trošak sukladno odredbi čl. 79. st. 2. ZUS u svezi s Tbr. 23. i Tbr. 32. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) iznosi za sastav tužbe, zatim za pristup na tri ročišta za raspravu održana u ovom sporu, te za uvid u spis, u pojedinačnom iznosu od 2.500,00 kn, što sveukupno uvećano za iznos PDV od 25 %, iznosi 15.625,00 kn. Kako se radi o opravdanim radnjama poduzetima u ovom sporu, to je Sud sukladno čl. 79. st. 1. ZUS u cijelosti priznao i dosudio taj trošak tužitelju.

 

              38.              Tužitelj je zatražio da mu se naknadi trošak za sastav četiri podneska od 7. veljače 2020., 14. veljače 2020., 27. kolovoza 2020 i 11.veljače 2021. Međutim, taj trošak nije priznat tužitelju budući da se radi o podnescima kojima se u bitnome ponavljaju navodi koji su izneseni u tužbi i na navedenim ročištima, a za koje radnje je tužitelju već priznat trošak.

 

              39.              Zainteresirana osoba je također zatražila naknadu troška, međutim obzirom da nije uspjela u ovom sporu, to je dužna sama snositi svoje troškove ovog spora.

 

              40.              Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih  pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18).

 

U Rijeci 5. srpnja 2021.

 

Sutkinja

 

Vesna Perić, v.r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

                Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).