1              Poslovni broj: Gž Ovr-324/2021-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V AT S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

 

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Smiljki Premužić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice O. P., OIB: ..., ,P., zastupane po punomoćniku S. V., odvjetniku iz S., protiv ovršenika V. C., OIB: ..., D., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj Ovr-150/2021-3 od 16. travnja 2021., 5. srpnja 2021.,

 

 

r i j e š i o j e

 

 

I. Odbija se žalba ovrhovoditeljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj Ovr-150/2021-3 od 16. travnja 2021.

 

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditeljice za naknadu troškova žalbe.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj Ovr-150/2021-3 od 16. travnja 2021. odlučeno je tako da izreka glasi:

"Ovaj sud se oglašava nenadležnim za postupanje po prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja koji je podnijet ovom sudu 18.02.2021., ukidaju se provedene radnje u postupku i odbacuje se taj prijedlog."

 

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditeljica po punomoćniku, navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a traži i trošak žalbe.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Ovrhovoditeljica ne navodi koje je to bitne povrede postupka počinio prvostupanjski sud, a ovaj sud ispitujući pobijano rješenje sukladno članku 365. stavku 2. i članku 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP) u svezi sa člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje: OZ) ne nalazi postojanje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Suprotno žalbenim navodima ovrhovoditeljice pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 16. stavka 2. ZPP-a u svezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a utvrdio da nije nadležan za određivanje i provođenje ovrhe u ovom predmetu radi čega se i oglasio nenadležnim te ukinuo provedene radnje i odbacio ovršni prijedlog.

 

6. Ovrhovoditeljica je podnijela prvostupanjskom sudu prijedlog za ovrhu na temelju svog poreznog rješenja Klasa: UP/I-410-25/14-01/227, Urbroj: 2147/05-03/04-14-1 od 22. kolovoza 2014. koje je izvršno 14. listopada 2014. i poreznog rješenja Klasa: UP/I-410-25/15-01/165, Urbroj: 2147/05-03/04-15-1 od 26. kolovoza 2015., koje rješenje je izvršno 1. listopada 2015., a kojim rješenjima je poreznom obvezniku V. C. kao vlasniku obrta za ribarstvo C., a ovdje ovršeniku, utvrđen općinski porez na tvrtku ili naziv za 2014. i 2015. godinu po 500,00 kn. Predložena je ovrha na motornom vozilu ovršenika.

 

7. Prema članku 51. stavak 2. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16., 106/18., 121/19., 30/20. i 42/20.) poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova porezna tijela, a obavljanje tih poslova može se povjeriti poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra financija. Porezno tijelo jest tijelo uprave, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza, kako je to i propisano člankom 3. citiranog Općeg poreznog zakona. Rješenje o ovrsi donosi porezno tijelo koje je mjesno nadležno za utvrđivanje ili naplatu poreza, kako je to i propisano člankom 141. stavak 3. Općeg poreznog zakona, a porezno tijelo provodi ovrhu ako je porezni dug poreznog obveznika i dospio (članak 146. stavak 1. Općeg poreznog zakona). Ovrhovoditelj je porezno tijelo koje provodi ovrhu, odnosno na čiji zahtjev nadležno državno odvjetništvo podnosi prijedlog za ovrhu na nekretnini, kako to i propisuje članak 138. Općeg poreznog zakona. Budući da prijedlog za ovrhu na nekretninama i prijedlog za provedbu mjere osiguranja na nekretninama nadležnom sudu podnosi nadležno državno odvjetništvo na zahtjev Porezne uprave, odnosno Carinske uprave (članak 169. Općeg poreznog zakona) te obzirom na sve naprijed navedene odredbe i činjenicu da je u Općem poreznom zakonu propisana i ovrha pljenidba na pokretninama, to jasno proizlazi da prvostupanjski sud nije nadležan niti za donošenje rješenja o ovrsi, niti za provođenje ovrhe na temelju prijedloga ovrhovoditeljice, a na temelju njenih poreznih rješenja na pokretninama.

 

8. Obzirom da je ovrhovoditeljica podnijela prijedlog na temelju svojih poreznih rješenja radi namirenja poreza koji su upravo propisani njenim odlukama, odnosno njenim predstavničkim tijelima, a radi se o ovrsi na pokretninama, to je prvostupanjski sud pravilno postupio kada se proglasio nenadležnim, te odbacio prijedlog za ovrhu, pri čemu nisu odlučni žalbeni navodi ovrhovoditeljice da ista nije svojim unutarnjim ustrojstvom predvidjela mogućnost provedbe ovrhe, kao i da nije povjerila Poreznoj upravi ovrhu. Stoga je valjalo odbiti žalbu ovrhovoditeljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko pobijano rješenje sukladno članku 380. točka 2. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a, radi čega je riješeno kao u izreci.

 

 

Bjelovar, 5. srpnja 2021.

 

 

Sutkinja

 

     Smiljka Premužić, v.r.