Poslovni broj: Gž Ovr-367/2021-2

Poslovni broj: Gž Ovr-367/2021-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu Biljani Bojanić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice M. Š. (OIB:…) iz R. S., B., zastupana po punomoćniku B. Z., odvjetniku u Z., protiv ovršenika: 1. O. K. (OIB:…) iz Z. i 2. E. K. (OIB:…) iz Z., oboje zastupani po punomoćnici T. B. G., odvjetnici u Z., uz sudjelovanje treće osobe M. M. (OIB:…) iz C., zastupanog po punomoćnici S. M., odvjetnici u Z., radi ispražnjenja i predaje nekretnina, odlučujući o žalbi treće osobe protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj: Ovr-1084/2017-25 od 01. travnja 2021., 05. srpnja 2021.,

r i j e š i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba treće osobe M. M. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj: Ovr-1084/2017-25 od 01. travnja 2021.

Obrazloženje

1.              Prvostupanjskim rješenjem upućena je treća osoba M. M. da protiv stranaka u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena.

2.              Prvostupanjsko rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija treća osoba M. M. iz svih žalbenih razloga. Žalbom navodi da je vlasnik i posjednik cijele č. zem. 821/23 k.o. Z. u naravi obiteljske stambene zgrade površine 256 m2, što je dokazao javnom ispravom – zk. ul. 9173 k.o. Z. i Kupoprodajnim ugovorom od 09. studenog 2015., kupnjom suvlasničkih udjela na cijeloj č. zem. 821/23 k.o. Z. i to 1/2 od ovršenika a 1/2 od N. R., koji nema veze sa ovrhovoditeljicom, uknjiženih suvlasnika i dvije godine prije podnošenja ovršnog prijedloga stekao vlasništvo cijele zgrade koja nije etažirana, što znači da je vlasnik cijele nekretnine, što sprječava ovrhu. Time je prvostupanjski sud u ovom ovršnom postupku trebao ispitati prigovore treće osobe o neproporcionalnosti miješanja u njegovo pravo vlasništva provođenjem ovrhe temeljem ovršne isprave. Prvostupanjski sud nije cijenio prigovor treće osobe, kao ni dostavljene javne isprave kojima je dokazana opravdanost prigovora bez obrazloženog zaključka, kao ni osnovu utvrđenog činjeničnog stanja. Treća osoba je postupila povjerenjem u zemljišne knjige a time niti je imala, niti mogla imati saznanja o stanovitom S. J. i M. Š., sve sukladno čl. 122. i čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama i time je prvostupanjski sud osnovom neoborivih zakonskih presumpcija u ovršnom postupku trebao utvrditi (presumirati), da je treća osoba postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige uknjižila svoje pravo vlasništva na dan 16. studenog 2015., pa zaključak prvostupanjskog suda da se radi o dvostrukoj prodaji je pogrešan, protivan priloženom Kupoprodajnom ugovoru i ovršnoj ispravi, čime je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

              Žalbeni je prijedlog prihvaćanje žalbe i temeljem priloženih javnih i javno ovjerovljenih isprava odlučivanje o prigovoru treće osobe prihvaćanjem istog i obustave predmetne ovrhe.

3.              Ovrhovoditeljica svojim odgovorom na žalbu osporava žalbene navode treće osobe, navodeći da priložene isprave ne znače da je treća osoba dokazala pravo koje sprječava provedbu predmetne ovrhe, uz prijedlog odbijanje žalbe kao neosnovane.

4.              Žalba treće osobe nije osnovana.

5.              Nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje ZPP), koje se žalbom navodi od strane treće osobe, da je izostalo valjano obrazloženje, budući da je utvrđeno da je prvostupanjski sud protivno iznesenim žalbenim navodima o odlučnoj činjenici i odlučio pravilnom primjenom odredbe čl. 59. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14 – dalje OZ).

6.              Pri tome, valja navesti da je čl. 60. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 55/16) izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama OZ ("Narodne novine" broj: 73/17) na način da je o upućivanju u parnicu treće osobe potrebno odlučiti zaključkom a ne rješenjem ali time nije došlo do utjecaja na zakonitost predmetnog rješenja budući je sadržajno odlučeno o prigovoru treće osobe na način da je ista upućena u parnicu.

7.              Prvostupanjski sud je uputio treću osobu M. M. u parnicu, cijeneći čl. 59. st. 1. OZ-a i čl. 60. st. 1. OZ-a jer da iz spisa predmeta proizlazi da su ovršenici nekretninu oznake čest. br. 821/23 k.o. Z. prodali trećoj osobi M. M. 09. studenog 2015., unatoč tome što su znali da je ovrhovoditeljica uspjela u sporu i što je ranije ovršenik S. J. u naravi jedan stan u visokom prizemlju kuće izgrađene na prednjoj čestici prodao predniku tužiteljice. Kako se radi o dvostrukoj prodaji iste nekretnine predniku ovrhovoditeljice i trećoj osobi, smatrajući, bez obzira što se treća osoba uknjižila na predmetnoj nekretnini, da se o takvoj pravnoj situaciji i prigovoru treće osobe ne može odlučiti u okviru ovršnog postupka, obzirom da treća osoba ničim nije dokazala posjed nekretnine u odnosu na koji se ovrha provodi, pa je stoga i treća osoba upućena u parnicu.

8.              Ovaj postupak je pokrenut prijedlogom za ovrhu ovrhovoditeljice radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed a osnovom pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj: Gž-798/13 od 10. lipnja 2015. kojom je naloženo da 1. ovršenik O. K. i 2. ovršenica E. K. u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude isprazne od osoba i stvari stan na visokom prizemlju u kući u Z. na adresi označenoj na čest. br. 821/23 zk. ul. 9173 k.o. Z. i taj stan je vlasništvo tužiteljice a taj stan koji je vlasništvo tužiteljice i predaju tužiteljici u posjed. Nije sporno da treća osoba M. M. tijekom postupka je i istaknuo prigovor navodima da je na temelju Kupoprodajnog ugovora od 09. studenog 2015., stekao vlasništvo č. zem. 821/23 k.o. Z. u naravi obiteljske i stambene zgrade površine 256 m2 i upisao u zemljišne knjige 17. studenog 2015., te time da to stečeno pravo vlasništva sprječava provedbu ovrhe budući da je preuzeo cijelu nekretnine uključivši i stan u visokom prizemlju, koji mu je predan u posjed.

9.              Žalbene tvrdnje da se o istom moglo odlučiti u smislu st. 2. čl. 60. OZ-a tj. da je treća osoba dokazala opravdanost prigovora javnom ispravom, odnosno da postoje zakonske presumpcije na temelju kojih se moglo odlučiti o prigovoru, nisu osnovane, budući da u konkretnom slučaju treća osoba je stekla vlasništvo, kao što i sud prvog stupnja navodi, nakon pravomoćne i ovršne sudske odluke, kojom je odlučeno o pravu vlasništva ovrhovoditeljice i obveze predaje u posjed stana. Osnovni kriterij koji određuje u kojoj mjeri i opsegu vlasnik predmetne ovrhe može tražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom na predmetu osiguranja je mjera i opseg u kojem pravo vlasništva je postojalo u vrijeme i zatražene ovrhe, a drugi važan trenutak je pitanje posjeda odnosno to što vlasnik nema neposredan posjed stvari.

10.    Pravo vlasništva temeljem sudske odluke ili odluke druge vlasti stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti odluke druge vlasti ako nije nešto drugo određeno zakonom ili ne proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi sve osnovom č. 126. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tako, stekne li se pravo vlasništva po toj osnovi, moguće je da postoji izvanknjižno vlasništvo nekretnine, što u času određivanja ovrhe na nekretninama daje ovlast stjecanja prava vlasništva u trenutku ispunjenja pretpostavki. Obzirom da postoji i sporan vršen posjed nekretnine u odnosu na koji se ovrha provodi, kao i pravo jačeg posjeda te nekretnine, nisu ostvareni žalbeni razlozi, te je i od strane prvostupanjskog suda pravilno upućena treća osoba u parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe.

11.              Zbog navedenog žalba treće osobe je odbijena i odluka prvostupanjskog suda potvrđena temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Puli-Pola 05. srpnja 2021.

Sudac

Biljana Bojanić