Broj: Kž-610/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa, predsjednika vijeća te Perice Rosandića i Miroslava Šovanja, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Setnik, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika A. T. zbog kaznenog djela iz članka 224.a stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11, dalje: KZ/97), odlučujući o žalbi zatvorenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 11. listopada 2018. broj Ik-I-320/2018, u sjednici održanoj 6. studenog 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba zatvorenika A. T. kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu od 11. listopada 2018. broj Ik-I-320/2018., na temelju članka 159.a točke 4. i članka 159. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“ broj 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03. - pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon i 56/13. i 150/13., - dalje: ZIKZ) u svezi s člankom 59. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak i 101/17. - dalje: KZ/11.), odbijen je prijedlog za uvjetni otpust Zatvora u S., podnesen po službenoj dužnosti i osobni prijedlog zatvorenika A. T. za uvjetni otpust.

Protiv tog rješenja žalbu je pravovremeno podnio zatvorenik po opunomoćeniku J. F., odvjetniku u S., ne navodeći žalbene osnove i bez konkretnog prijedloga.

Spis je, na temelju članka 495. u svezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.) i člankom 44. stavkom 2. ZIKZ, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba nije osnovana.

Prije svega treba reći da okolnost istaknuta u žalbi, a koja se odnosi na sigurnosnu mjeru protjerivanja stranca iz zemlje iz članka 79. KZ/97., koja je zatvoreniku izrečena pravomoćnom i izvršnom presudom na temelju koje izdržava kaznu zatvora, uz obrazloženje da ta sigurnosna mjera nije predviđena u KZ/11., nije od utjecaja na ispunjavanje zakonskih pretpostavki za uvjetni otpust.

Također, okolnost da je zakazana rasprava u kaznenom postupku koji je u tijeku, protivno žalbenim navodima, nije relevantna za odluku suda o uvjetnom otpustu povodom prijedloga podnesenog po službenoj dužnosti jer postupak očito nije pravomoćno okončan, a sama činjenica da je protiv zatvorenika u tijeku kazneni postupak je obligatorni razlog za odbijanje prijedloga za uvjetni otpust zatvorenika, podnesenog po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 159.a točke 4. ZIKZ.

Imajući u vidu sadržaj izvješća Zatvora u S. o tijeku izdržavanja kazne zatvora iz kojeg proizlazi da je, kao što je već rečeno, protiv zatvorenika u tijeku kazneni postupak, da je zatvorenik kratko vrijeme na izdržavanju kazne zatvora te da je u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora ocijenjen na razini „zadovoljava“, Vrhovni sud Republike Hrvatske je mišljenja da je za postizanje svrhe kažnjavanja nužno da zatvorenik nastavi s izdržavanjem kazne.

Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za uvjetni otpust, kako povodom prijedloga podnesenog po službenoj dužnosti, tako i onoga koji je podnio zatvorenik osobno.

Slijedom iznijetoga i budući da ispitivanjem pobijanog rješenja nisu nađene povrede zakona na koje Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08. u svezi s člankom 44. stavkom 2. ZIKZ, pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.

Zagreb, 6. studenog 2018.