Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                            1                Poslovni broj: 7 Us I-1429/2020-7

 

 

                
 

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
     Erazma Barčića 5                                                                  Poslovni broj: 7 Us I-1429/2020-7

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

              Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja J. M. iz H., V. K., N., kojega zastupa opunomoćenik Ž. M., odvjetnik u R., K., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi uklanjanja građevine, 2. srpnja 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

             

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata,  Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-13-20-07/VŽ od 22. listopada 2020.

 

r i j e š i o   j e

 

  1.            Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak rješenja Državnog inspektorata,  Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-13-20-07/VŽ od 22. listopada 2020.

 

  1.            Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

              Obrazloženje             

             

1.                 Rješenjem Državnog inspektorata,  Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-13-20-07/VŽ od 22. listopada 2020. naređeno je investitoru J. M., ovdje tužitelju, da u roku od 120 dana ukloni  nadograđeno visoko potkrovlje postojećeg stambenog objekta u C. na k.č.br. k.o. C, ukupne veličine 2,70 m x 2,80 m, natkriveno jednostrešnim krovištem s ugrađenim krovnim prozorom i jednokrilnim prozorom na zapadnoj fasadi nadogradnje, prema projektu uklanjanja koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, u C., na adresi K., P., u kulturno povijesnoj cjelini upisanoj u registar kulturnih dobara pod brojem Z-2685, sve  izgrađeno na k.č.br. k.o. C., bez građevinske dozvole.

 

2.                 Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporavaju da bi izvodio radove bez građevinske dozvole, već u bitnom navodi da tuženik pogrešno utvrdio činjenično stanje, jer da nije točno da bi izveo nadogradnju visokog prizemlja dimenzija 2,70 m x 2,80 m, nego da je izvodio radove redovitog održavanja građevine, koji se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima mogu izvoditi bez građevinske dozvole. S tim u svezi ističe da bi prema nalogu tuženika trebao ukloniti dio krovišta zaštićen kao kulturno dobro, pa da je stoga nemoguće izvršiti takav nalog. Također navodi da mu u postupku nije bilo omogućeno sudjelovanje, pri čemu ističe da zbog situacije uzrokovane bolešću COVID-19 nije mogao sudjelovati u postupku i nazočiti inspekcijskom pregledu. Predlažu da Sud provede dokazni postupak uvidom  u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (fotografije i dr.), te očevidom na terenu, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.   

 

3.                 Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije.

 

4.                 Sud je održao ročište za raspravu 25. lipnja 2021., na koje je pristupio samo tužitelj zastupan po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište održao u njegovom odsustvu.

 

4.1.           Tužitelj je na ročištu u bitnom izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i dotadašnjem tijeku postupka. Dodao je da se tuženik u odgovoru na tužbu nije očitovao na ni jedan od tužbenih navoda te istaknuo da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno i da je vrijednost predmetne nekretnine gotovo pa manja nego novčana kazna koja mu je izrečena. U spis je predao nalaz vještaka o vrijednosti nekretnine te rješenje o izricanju novčane kazne. U svezi rješenja o izricanju novčanih kazni istaknuo je da su ona izdavana u vrijeme kada zbog Covid  restrikcija tužitelj nije mnogo puta doputovati u H., a isto tako da mu je bilo znatno onemogućeno angažiranje bilo kakvih radnika na području C.

 

5.                 Među strankama je u ovome sporu je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje predmetnih radova i jesu li radovi osporenim rješenjem pravilno opisano te je li postupak pravilno proveden.

 

6.                 Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

7.                 Uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i koju je dostavio tužitelj, Sud je utvrdio da je osporenim rješenjem i zapisnikom o inspekcijskom pregledu od 1. rujna 2020. pravilno opisana predmetna dogradnja, jer usporedbom fotografija koje nalaze u spisu predmeta jasno proizlazi da je na predmetnoj građevini dograđeno potkrovlje upravo kako je opisano u osporenim rješenjem i zapisnikom o inspekcijskom pregledu, stoga su tužbeni navodi u tom neosnovani.

 

8.                 Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se odredba članka 128. odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

 

9.                 Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. i 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima), bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se izvoditi redovitog održavanja postojeće građevine; održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se ne utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara.

 

10.             Međutim, radovi kako su opisani osporenim rješenjem i zapisnikom o inspekcijskom pregledu od 1. rujna 2020. te prikazani na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta ne mogu se, prema shvaćanju Suda, podvesti pod citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 1. i 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, jer se radi o dogradnji visokog potkrovlja, što ne može predstavljati radove održavanja, već se sasvim izvjesno radi o nadogradnji.

 

10.1.      Naime, prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 10. Zakona o gradnji građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, a kao što je navedeno, sukladno citiranoj odredbi članka 106. Zakona o gradnji građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka pod koje se gradnja iz predmeta ovoga spora ne može podvesti.

 

11.             Nadalje, prema odredbi članka 106. stavka 4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

 

11.1.      Međutim, neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužitelj u predmetu aktivno sudjelovao zastupan po istom opunomoćeniku koji ga zastupa i u ovom predmetu. 

 

11.2.      S tim u svezi nadalje, Sud smatra da tuženiku nije uskraćeno ili ograničeno pravo na sudjelovanje u postupku zbog ograničenja nametnih mjerama radi suzbijanja bolesti COVID-19, jer je tužitelj sve radnje mogao poduzimati putem opunomoćenika, kao što ih je i poduzimao.

 

12.             I naposljetku,  Sud nije našao da bi predmetno rješenje bilo nemoguće izvršiti zbog toga što se predmetna građevina nalazi unutar granica kulturnog dobra, budući da je tužitelju naloženo da uklanjanje izvrši prema projektu uklanjanja koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, sukladno odredbi članka 117. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18).

 

13.             Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

 

14.             Budući da su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

 

15.             Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 9.375,00 kn, međutim kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

 

16.             Nadalje, tužitelj je uz tužbu podnio prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe

 

16.1.      Člankom 26. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da sud može odrediti da tužba ima odgodni učinak ako bi izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti.

 

16.2.      Međutim, budući da je Sud u konkretnom slučaju osporenu odluku ocijenio zakonitom, prema shvaćanju Suda, ne postoje pretpostavke da bi se odredio odgodni učinak.

 

 

U Rijeci 2. srpnja 2021.

                                                                                                                                                    S u d a c

                                                                                                               Antun Žagar, v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).

 

 

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Ž. M., odvjetniku u R., K.

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2

 

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

                                                                             Danijela Romanik Bacanović

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu