Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

Republika Hrvatska Općinski sud u Osijeku Osijek, Europska avenija 7

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ljiljani Jakša kao sucu pojedincu, na
prijedlog više sudske savjetnice Lee Pihler, u pravnoj stvari tužiteljice S. S. iz O., B., OIB:..., zastupane po punomoćniku D. R., odvjetniku iz O., protiv tuženika K. b. c. O. iz O., J. H., OIB:..., radi isplate razlike plaće, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 29. lipnja 2021. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, V. R., odvjetničke vježbenice u odvjetničkom uredu D. R., odvjetnika iz O. i punomoćnice tuženika I. Č. S., diplomirane pravnice, a objave 2. srpnja 2021.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku K. b. c. O. iz O., J. H., OIB:..., isplatiti tužiteljici S. S. iz O., B., OIB:..., razliku manje isplaćenih bruto plaća i naknada plaće zbog pogrešno primijenjene osnovice plaće u razdoblju od 1. prosinca 2015. do 31. siječnja 2017. u bruto iznosu od 8.067,54 kn (slovima:osamtisućašezdesetsedamkunapedesetčetirilipe), zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, osim dijela zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koja teče:

- za prosinac 2015. na iznos 610,34 kn od 16. siječnja 2016. do isplate,
– za siječanj 2016. na iznos 625,94 kn od 16. veljače 2016. do isplate,
– za veljaču 2016. na iznos 608,21 kn od 16. ožujka 2016. do isplate,
– za ožujak 2016. na iznos 636,01 kn od 16. travnja 2016. do isplate,
– za travanj 2016. na iznos 568,46 kn od 16. svibnja 2016. do isplate,
– za svibanj 2016. na iznos 600,27 kn od 16. lipnja 2016. do isplate,
– za lipanj 2016. na iznos 561,83 kn od 16. srpnja 2016. do isplate,
– za srpanj 2016. na iznos 534,45 kn od 16. kolovoza 2016. do isplate,

2 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

– za kolovoz 2016. na iznos 632,96 kn od 16. rujna 2016. do isplate,
– za rujan 2016. na iznos 523,30 kn od 16. listopada 2016. do isplate,
– za listopad 2016. na iznos 566,06 kn od 16. studenog 2016. do isplate,
– za studeni 2016. na iznos 577,89 kn od 16. prosinca 2016. do isplate,
– za prosinac 2016. na iznos 614,41 kn od 16. siječnja 2017. do isplate,
– za siječanj 2017. na iznos 407,42 kn od 16. veljače 2017. do isplate;

sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od

3.750,00 kn (slovima:tritisućesedamstopedesetkuna) zajedno sa zakonskim zateznim
kamatama tekućim od dana donošenja presude prvog stupnja 2. srpnja 2021. pa do
isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj putem punomoćnika kao radnik potražuje od
tuženika kao poslodavca isplatu razlike plaće za razdoblje od 1. prosinca 2015. do

31. siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od
prosinca 2011. U podnesku od 5. svibnja 2021. kojim tužiteljica specificira tužbeni
zahtjev, navodi da joj je tuženik obračunavao sve plaće u utuženom razdoblju s
osnovicom od 5.108,84 kn, osim plaće za siječanj 2017. s osnovicom od 5.211,02 kn,
umjesto s osnovicom od 5.415,37 kn, pa potražuje na ime razlike plaće iznos od
ukupno 8.067,54 kn bruto, a sukladno obračunu tuženika, sve uvećano za zakonske
zatezne kamate za svaki mjesečni iznos neisplaćene plaće, osim dijela zateznih
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu djelomično priznaje tužbeni zahtjev i to za cijelu

2016., a osporava pravnu osnovu, ali ne i visinu tužbenog zahtjeva za prosinac 2015.
i za siječanj 2017. Potraživanje za prosinac 2015. osporava obzirom da je potrebno
primijeniti odredbu čl. 1. st. 1. i 2. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama,
gdje je navedeno da se obračunske osnovice povećane u iznosu od 6% počinju
primjenjivati godišnje, od 1. siječnja. Isto proizlazi i iz odredbe čl. 1. Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te čl. 1.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., gdje se navodi da se godišnje povećava plaća u iznosu od 6% pa je
tužitelju moguće dosuditi razlike iznosa po povećanoj osnovici tek za siječanj 2016.
Nadalje, Državni zavod za statistiku je objavio 4. prosinca 2015. Procjenu
tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2015. (ESA
2010). To znači da je priopćenje objavljeno u prosincu 2015., pa se može koristiti od
prvog slijedećeg mjeseca, a to je siječanj 2016. Dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi
na potraživanje za siječanj 2017. osporava iz razloga što je Vlada Republike
Hrvatske donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od

29. prosinca 2016. koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017. (NN 123/16). Slijedom

3 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

navedenog, tuženik predlaže sudu djelomično usvajanje tužbenog zahtjeva u odnosu
na cijelu 2016., što tuženik i priznaje, te odbijanje tužbenog zahtjeva u odnosu na
prosinac 2015. i siječanj 2017.

3. U podnesku od 17. lipnja 2021. tužiteljica navodi da tuženik potpuno pogrešno
osporava pravnu osnovu za potraživanje razlike plaće za prosinac 2015. i siječanj

2017., navodeći da joj razlika plaće pripada već od 27. studenog 2015., te da je
točno da je Vlada Republike Hrvatske povećala osnovicu plaće na iznos od 5.211,02
kn od 1. siječnja 2017., no da je to manje od ugovorenih 5.415,37 kn.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u obračun razlike plaće i obračunske
isprave za isplatu plaće.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz
posebno i u međusobnoj vezi, sud nalazi tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti
osnovanim.

6. Naime, nesporno je da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika u utuženom
razdoblju, da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu, da je tuženik
obračunavao plaću tužiteljici po osnovici od 5.108,84 kn bruto za razdoblje od
prosinca 2015. do prosinca 2016. i po osnovici od 5.211,02 kn bruto za siječanj

2017., što je vidljivo i iz obračunskih isprava. Nije sporan ni izračun manje isplaćenih
plaća u utuženom razdoblju u iznosu od ukupno 8.067,54 kn bruto. Tuženik priznaje
potraživanje tužiteljice za razdoblje od siječnja 2016. do prosinca 2016.

7. Sporno je da li tužiteljica ima pravo na obračun plaće po osnovici od 5.415,37 kn bruto za plaću za prosinac 2015. i siječanj 2017.

8. Vlada Republike Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat
zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog
obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni
sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski
strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara i Hrvatski sindikat
djelatnika u kulturi sklopili su 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u
javnim službama kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim
službama za 2007., 2008. i 2009., povećava za 6% u odnosu na osnovicu za izračun
plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini, a da se primjenjuje od 1. siječnja
svake godine.

9. Vlada Republike Hrvatske i gore navedeni sindikati javnih službi sklopili su 13.
svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U čl. II
utvrđeno je da se danom potpisa ovog Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun
plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto. U čl.
III ugovoreno je da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za
statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi

5.415,37 kn bruto.

4 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

10. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske i isti sindikati sklopili su 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, te je
izmijenjen čl. III, kojim je sada određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i da će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće
promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Članak XI je također izmijenjen, te je
utvrđeno da se dodatak Sporazumu i ove Izmjene i dopune smatraju ugovorom na
određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u
dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u
slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016.
bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

11. Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. usvojen je sadržaj Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada

2011.

12. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012. ne odnosi se na povrat osnovice,
odnosno na čl. III Izmjena i dopuna, kojim je određena visina osnovice od 5.415,37
kn bruto.

13. U čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09)
propisano je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom
zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako
kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske
za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike
Hrvatske posebnom odlukom. Odredbom čl. 3. istog zakona propisano je da se do
utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju čl. 2. ovog zakona
primjenjuje osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i
sindikata javnih službi 13. svibnja 2009.

14. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 31. srpnja 2007.
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN
84/07). Odredbom čl. 49. st. 2. propisano je da osnovnu plaću zaposlenika čini
umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža,
a odredbom čl. 49. st. 4. propisano je da su Sporazum o osnovici za plaće u javnim
službama od 23. studenog 2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu sastavni dio
ovog kolektivnog ugovora. Odredbom čl. 50. st. 1. propisano je da se plaća isplaćuje
jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju isplata ne smije
biti dulji od 30 dana.

15. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 4. listopada
2010. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

5 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

(NN 115/10). Odredbom čl. 51. st. 2. propisano je da osnovnu plaću zaposlenika čini
umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža,
a odredbom čl. 51. st. 4. propisano je da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te
sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz
njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.
studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima. Odredbom čl. 52. st. 1. propisano je da se plaća
isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju
isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

16. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 12. prosinca

2012. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(NN 141/12). Odredbom čl. 51. st. 2. ponovno je propisano je da osnovnu plaću
zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža, a odredbom čl. 51. st. 4. propisano je da ugovorne strane zajednički
utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.
svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega
nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i
znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u
rokovima određenim tim samim dokumentima. Odredbom čl. 52. st. 1. propisano je
da se plaća isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između
dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

17. Prema čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog
osiguranja (NN 143/13, 96/15) osnovica za izračun plaće utvrđivat će se
Sporazumom sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske.

18. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 29. prosinca 2016. (NN 123/16)
određeno je da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u visini od

5.211,02 kn bruto i primjenjuje od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec
siječanj 2017. koja će biti isplaćena u mjesecu veljači 2017.

19. Prema čl. 192. st. 1. Zakon o radu (NN 93/14 - u nastavku teksta ZR)
kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor,
a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak
radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u
vezi s radnim odnosom. Odredbom čl. 199. st. 1. ZR-a propisano je da se nakon
isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila
kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju
kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog
ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni
ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.

20. Iz priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od

28. kolovoza 2015. proizlazi da je bruto domaći proizvod realno veći za 1,2% u
drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz priopćenja od 27.

6 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

studenog 2015. proizlazi da je bruto domaći proizvod realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.

21. Iz Procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo i treće
tromjesečje 2015. vidljivo je da je bruto domaći proizvod realno veći za 1,2% u
drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., te da je bruto domaći
proizvod realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto
tromjesečje 2014.

22. Prema odredbi čl. 45. st. 1., 2., 4. i 5. u vezi s čl. 14. Zakona o porezu na
dohodak (NN 177/04, 73/08, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13,
83/14, 143/14) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06,
68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 157/14) plaćanje
poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada.

23. Kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
utvrđeno da je u utuženom razdoblju došlo do rasta BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno dva ili više posto,
odnosno da je bruto domaći proizvod bio veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u
odnosu na isto tromjesečje 2014., te da je bruto domaći proizvod bio veći za 2,8% u
trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., što daje aritmetičku
sredinu od 2%, a imajući u vidu da su podaci za treće tromjesečje od 27. studenog

2015., sud, suprotno prigovoru tuženika, nalazi da su se već tada ispunili uvjeti za
primjenu čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama, kojima je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama
iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda
za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja), odnosno za primjenu više osnovice od 5.415,37 kn
bruto u odnosu na osnovicu od 5.108,84 kn bruto temeljem koje je tužiteljici
isplaćena plaća u razdoblju od prosinca 2015. do prosinca 2016., kao i u odnosu na
osnovicu od 5.211,02 kn bruto temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća za siječanj

2017.

24. U odnosu na prigovor tuženika da tužiteljici ne pripada povećana osnovica ni
za siječanj 2017., sud nalazi da iako je Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2016.
donijela Odluku kojom je određeno da se osnovica za obračun plaće u javnim
službama utvrđuje u visini od 5.211,02 kn bruto i primjenjuje od 1. siječnja 2017.,
počevši s plaćom za siječanj 2017. koja će biti isplaćena u veljači 2017., da se u
konkretnom slučaju primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnog ugovora
sukladno čl. 199. st. 1. ZR-a.

25. Naime, prema Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koje su sastavni dio kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osnovica za obračun plaća
u javnim službama od 5.415,37 kn bruto primjenjivati će se do prve sljedeće
promjene prema ovim Izmjenama i dopunama, pri čemu se dodatak Sporazumu i ove
Izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina,

7 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

odnosno do 26. listopada 2016., a kako je odredbom čl. 199. st. 1. ZR-a propisano
da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana
pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje
primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog
kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen
kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka, očito je da je
primjena osnovice produljena do 26. siječnja 2017.

26. Obzirom na navedeno, sud smatra da tužiteljici pripada ukupan iznos od

8.067,54 kn bruto (čl. 433. a st. 1. Zakona o parničnom postupku - NN 53/91, 91/92,
58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,
89/14, 70/19 - u nastavku teksta ZPP) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama
sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,
78/15, 29/18 - u nastavku teksta ZOO) tekućim od dospijeća svakog pojedinog
iznosa do isplate, izuzev zakonskih zateznih kamata na porez na dohodak i prirez
poreza na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće, a koji dospijevaju tek s
isplatom.

27. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, budući da
je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu, a odnosi se na trošak zastupanja tužiteljice
putem odvjetnika. Tužiteljici je kao opravdan priznat trošak sastava tužbe u iznosu od
750,00 kn sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 - u nastavku teksta Tarifa), trošak
sastava podneska od 5. svibnja 2021., kojim je tužiteljica postavila konačni tužbeni
zahtjev i trošak sastava podneska od 17. lipnja 2021. kojim odgovara na navode
odgovora na tužbu u iznosu od po 750,00 kn (Tbr. 8. t. 1. Tarife), te trošak
zastupanja na ročištu 29. lipnja 2021. u iznosu od 750,00 kn (Tbr. 9. t. 1. Tarife), što
je ukupno 3.000,00 kn, što uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 750,00 kn,
sveukupno iznosi 3.750,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od
presuđenja, odnosno od 2. srpnja 2021. do isplate po stopi sukladno čl. 29. st. 2.
ZOO-a. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troška zastupanja na ročištu za objavu
presude, odlučiti će se posebnim rješenjem, nakon održanog ročišta, budući da je
sukladno čl. 335. st. 8. ZPP-a do ročišta za objavu presude potrebno izraditi i samu
presudu i uručiti ovjereni prijepis stranci koja je pristupila.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 2. srpnja 2021.

Sutkinja Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od

8 Poslovni broj: 21. Pr-527/2021-8

primitka. Žalba se podnosi pisanim putem, putem ovog suda, nadležnom
županijskom sudu. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog
pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog
postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.

Dostaviti:

1. tužiteljici putem punomoćnika

2. tuženiku

nakon pravomoćnosti: 3. P. u.

Broj zapisa: eb2fd-5f3d1

Kontrolni broj: 093f9-d95bf-805e1

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=LJILJANA JAKŠA, L=OSIJEK, O=OPĆINSKI SUD U OSIJEKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.