Broj: Kr 53/2018-5

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća, te Vesne Vrbetić i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Slunjski kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. A. P., zbog kaznenog djela iz čl. 233. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (“Narodne novine” br.  125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. i 101/17. - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 5. prosinca 2017. godine, br. K-528/2012 i presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 10. svibnja 2018. godine, br. Kž-35/2018, u sjednici održanoj 7. studenog 2018. godine,

p r e s u d i o   j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev os. A. P. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

Obrazloženje

Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 5. prosinca 2017. godine, br. K-528/2012 i presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 10. svibnja 2018. godine, br. Kž-35/2018, osuđen je A. P. zbog kaznenog djela pronevjere iz čl. 233. st. 1. i 2. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine i šest (6) mjeseci.

Osuđenik je po branitelju K. T., odvjetniku iz S., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude s prijedlogom da se pravomoćna presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Na temelju čl. 518. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj  152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. – dalje u tekstu: ZKP/08.) spis je sa zahtjevom dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je podnijelo odgovor na zahtjev s mišljenjem da se isti odbije kao neosnovan.

Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je prije održavanja sjednice vijeća, dostavljen osuđeniku i njegovom branitelju.

Zahtjev nije osnovan.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenik podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. i zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi čime ukazuje na povredu iz čl. 517. st. 1. toč. 2. i 3. ZKP/08.

Povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. osuđenik nalazi u povredi prava na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, u situaciji kada svjedok D. S. nije neposredno saslušan na raspravi, već je njegov iskaz pročitan.

Upire na čl. 6. st. 3. toč. d. Konvencije prema kojem "svatko optužen za kazneno djelo ima najmanje slijedeća prava: da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe".

Protivno navodima iz zahtjeva, osuđeniku je to pravo omogućeno, jer je svjedok ispitan izvanraspravno dana 23. travnja 2010. godine, u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika, predstavnika oštećenika te okrivljenika. Naime, branitelj okrivljenika zbog bolesti nije pristupio na raspravu, pa su se državni odvjetnik i optuženik suglasili da se svjedok D. S., kao i ostali svjedoci koji su pristupili, saslušaju izvanraspravno, pri čemu je optuženik imao mogućnost postavljati pitanja i to svoje pravo je koristio (list 491 do 493 spisa).

Navedeni iskaz svjedoka S. je suglasnošću stranaka pročitan na raspravi od 11. studenog 2010. godine uz iskaze ostalih izvanraspravno saslušanih svjedoka. Nakon toga, obrana predlaže da se svjedok neposredno sasluša, sud ga poziva prihvaćajući prijedlog obrane međutim, kako svjedok nije pristupio na raspravu, iskaz je ponovno pročitan jer je rasprava počela iznova i pred drugim vijećem međutim, sada pozivom na čl. 431. st. 1. toč. 2. ZKP/08. jer je utvrđeno da je svjedoku pristup sudu bio znatno otežan zbog bolesti, što je utvrđeno uvidom u medicinsku dokumentaciju.

Dakle, s obzirom da je optuženik imao mogućnost ispitati svjedoka, čitanjem navedenog iskaza nije povrijeđeno njegovo konfrontacijsko pravo, pa slijedom toga nije ostvarena povreda prava obrane koja pripada okrivljeniku u smislu čl. 29. st. 2. al. 6. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 3. toč. d. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Daljnju povredu prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda podnositelj zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nalazi u povredi prava jednakosti oružja, jer u postupku nije prihvaćen prijedlog za provođenje "dodatnog" informatičkog i knjigovodstveno-financijskog vještačenja i to na temelju originalne dokumentacije.

Protivno navodima iz zahtjeva, svi prijedlozi obrane za provođenje potrebnih vještačenja i dopuna tih vještačenja kao i za pribavljanje dokumentacije su prihvaćeni u tijeku postupka.

Iako je u ovom kaznenom predmetu provedeno prvobitno knjigovodstveno vještačenje po sudskom vještaku Z. M. (list 95 do 100 spisa), nakon njegova saslušanja na glavnoj raspravi, prihvaćen je prijedlog obrane za provođenjem novog knjigovodstveno-financijskog vještačenja koje je provedeno po stalnom sudskom vještaku Đ. S.-B. (list 143 do 151 spisa) koja je i saslušana na glavnoj raspravi (list 221 do 223 spisa).

Nakon toga je prihvaćen prijedlog obrane da se od oštećenika pribavi originalna dokumentacija (list 224 spisa) o čemu se oštećenik očitovao podneskom (list 227 spisa).

Po prijedlogu državnog odvjetnika provedeno je informatičko vještačenje međutim, nakon toga prihvaćen je prijedlog obrane da se zajedno saslušaju financijsko-knjigovodstveni vještak i vještak koji je proveo informatičko vještačenje, što je i provedeno (list 262 do 264 spisa). Nakon toga je prihvaćen novi prijedlog obrane da se od oštećenika zatraži potrebna dokumentacija na što je oštećenik odgovorio da je vještaku stavljena na raspolaganje sva dokumentacija u obliku u kojem ona postoji. Nakon toga, provedeno je dopunsko informatičko vještačenje, te nakon što je optuženik dostavio svoju dokumentaciju, koja je prihvaćena, provedeno je i dopunsko financijsko-knjigovodstveno vještačenje, sve prihvaćanjem prijedloga obrane. Nakon zadnje ukidne odluke, kada je postupak počeo iznova, vještaci su ponovno saslušani na raspravi po prijedlogu obrane.

S obzirom na sve navedeno, neosnovan je navod iz zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude da je povrijeđeno načelo jednakosti oružja, budući su prihvaćeni brojni prijedlozi obrane, posebno u pogledu provođenja vještačenja.

Odbijanje prijedloga za provođenjem novog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, što bi bilo treće takvo vještačenje u ovom postupku i novog informatičkog vještačenja, nakon brojnih dopuna tih vještačenja, sve na temelju dokumentacije za koju nije utvrđeno da postoji, što se sada ponavlja i u podnesenom zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je činjenično pitanje, jer je osuđenik, u stvari, nezadovoljan, u pravomoćnoj presudi, utvrđenim činjeničnim stanjem.

Međutim, ovaj izvanredni pravni lijek se ne može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako to proizlazi iz čl. 517. ZKP/08., jer bi u protivnom isti predstavljao žalbu na treći stupanj podnesen mimo zakonskih uvjeta.

Slijedom navedenog, zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan, pa je na temelju čl. 519. u svezi čl. 512. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 7. studenog 2018.