1

Poslovni broj 15 Gž-1579/2021-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj 15 Gž-1579/2021-2

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Jadranki Travaš u pravnoj stvari tužiteljice M. Š., OIB …, iz Đ., …, koju zastupa punomoćnik D. H., odvjetnik u S. B., protiv tuženika H. u. z. o., Z., OIB …, …, kojeg zastupa punomoćnik Z. Z., odvjetnik u O., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama poslovni broj Pn-119/2019 od 19. veljače 2021., dana 15. lipnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o j e

 

Odbija se žalba tužiteljice M. Š. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama poslovni broj Pn-119/2019 od 19. veljače 2021. u dijelu pod točkom II. i III. izreke.

 

 

Obrazloženje

 

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke naložio tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade imovinske štete iznos od 17.301,41 kunu sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. veljače 2021. do isplate. Pod točkom II. izreke odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva. Pod točkom III. izreke određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

 

2. Protiv ove presude u dijelu pod točkom II. i III. izreke žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka.

 

3. Žalba tužiteljice je neosnovana.

 

4. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske štete nastale na motociklu marke S., registarske oznake … koji je vlasništvo tužiteljice kao posljedica prometne nezgode od 25. kolovoza 2018. u kojoj je T. Š. upravljao navedenim motociklom i vršio radnju pretjecanja osobnog automobila kojim je upravljala K. Š..

 

6. Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje na temelju savjesne ocjene svakog dokaza pa tako i ocjene iskaza svjedoka T. Š., A. M., I. Š. i nalaza i mišljenja prometnog vještaka D. J. te utvrdio da se kontakt između vozila ostvario na središnjem dijelu južne kolničke trake, odnosno lijeve kolničke trake, gledano u smjeru kretanja vozila.

 

7. Nadalje, na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka D. J. sud prvog stupnja je utvrdio da je u trenutku kontakta, motocikl reg. oznake … bio u fazi pretjecanja, kretao se lijevom kolničkom trakom, brzinom oko 68 km/h dok je osobni automobil registarske oznake …. bio u fazi lijevog skretanja i kretao se brzinom oko 15 km/h. Utvrđeno je da je vozač motocikla ranije započeo radnju pretjecanja nego vozačica osobnog automobila registarske oznake … radnju skretanja. Obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete utvrđeno je da je postojala objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nezgode.

 

8. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su oba sudionika predmetne prometne nezgode u jednakoj mjeri odgovorni za nastanak ovog štetnog događaja. Ovo iz razloga jer se odgovornost vozačice automobila K. Š. ogleda u tome jer je vršila radnju skretanja u lijevo, a da se prije toga nije uvjerila da tu radnju može obaviti na siguran način, pa je stoga postupila suprotno članku 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ boj: 105/04., 142/06., 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., dalje: ZSPC) dok se odgovornost vozača motocikla ogleda u tome što je radnju pretjecanja osobnog automobila vršio na dijelu kolnika gdje se nalazi puna središnja linija. Takvo postupanje protivno je odredbi članka 12. stavka 4. ZSPC-a, koja propisuje da su sudionici u prometu dužni držati se ograničenja, zabrana i obveza koje im nalaže zakon, pa pretjecanje preko pune linije u direktnoj je uzročno-posljedičnoj svezi s nastankom prometne nezgode.

 

9. Stoga je pravilnom ocjenom svih provedenih dokaza prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je u konkretnom slučaju vozač motocikla za ovaj štetni događaj odgovoran u omjeru od 50% s obzirom da je pretjecao na mjestu gdje je to bilo zabranjeno postupivši na taj način u suprotnosti s odredbom članka 66. stavka 2. ZSPC-a kojom je propisano da vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu, pa su žalbeni navodi u tom pravcu da ne postoji odgovornost vozača motocikla neosnovani.

 

10. Pravilno je prvostupanjski sud temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka D. J. utvrdio visinu štete na motociklu u iznosu od 34.602,82 kune. Kako je utvrđena odgovornost vozača motocikla u omjeru od 50 % pravilno je sud prvog stupnja tužiteljici kao vlasnici motocikla dosudio iznos od 17.301,41 kunu.

 

11. Suprotno prigovorima žaliteljice koji se svode na vlastitu drukčiju prosudbu dokaznih rezultata postupka, prvostupanjski sud je savjesnom i brižljivom ocjenom relevantnih ključnih okolnosti iz dokaza koje je valjano izveo, pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice, a za svoja utvrđenja i zaključke izložio dostatne i uvjerljive razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

12. Pravilno je sud prvog stupnja odredio da svaka stranka snosi svoje troškova no pri tom se nepravilno pozvao na odredbu članka 154. stavka 2. ZPP-a umjesto pravilno na odredbu članka 154. stavka 4. ZPP-a.

 

13. Slijedom svega navedenog žalbeni navodi tužiteljice nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog dijela presude i tužiteljica ih svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju.

 

14. Stoga je valjalo odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i odlučiti kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 15. lipnja 2021.

 

 

Sutkinja

Jadranka Travaš