Poslovni broj: Gž-955/2021-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-955/2021-2

 

 

U I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Denis Pancirov Parcen, u pravnoj stvari tužitelja Zavod Z., OIB:…, protiv tuženika C. o. d.d. iz Z., OIB:…, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4901/20-8 od 31. ožujka 2021., dana 30. lipnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4901/20-8 od 31. ožujka 2021.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom pobijanom presudom suđeno je:

 

"Nalaže se tuženiku C. o. d.d. iz Z., OIB:…, da tužitelju Zavod Z., OIB:…, plati na ime naknade štete iznos od 32.835,58 kn uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću od 6. listopada 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".

 

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlaže da se prvostupanjska presuda ukine, a tužba sa tuženim zahtjevom odbije kao neosnovana, podredno da se rješenjem ukine presuda i predmet vrati u pobijanom dijelu na ponovno suđenje.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tuženika glede bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 -  dalje ZPP), premda u žalbi ne ukazuje koje bi to bitne povrede prvostupanjski sud počinio, ovaj sud je temeljem odredbe članka 365. stavaka 2. ZPP-a dakle, po službenoj dužnosti, utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 354. stavka 2. točke 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a.

 

6. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje u konkretnoj pravnoj stvari.

 

7. Tako je utvrdio:

 

- da je osiguranica tužitelja V. S. teško ozlijeđena u prometnoj nesreći koju je dana 28. listopada 1997. skrivio osiguranik tužitelja, a čije je vozilo u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika;

- da odgovornost tuženika za predmetni događaj je utvrđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-480/98 od 26. lipnja 1998.;

- da je osiguranici tužitelja nesreća priznata kao ozljeda na radu te je rješenjem Zavoda od 22. listopada 2004. broj 454053 priznato pravo na invalidsku mirovinu s početkom isplate 22. prosinca 2003. s time da 60% invaliditeta odnosi se na ozljede na radu, a 40% bolest;

- da je tužitelj za ranija razdoblja vodio postupke kod Trgovačkog suda u Zagrebu te da je temeljem presude P-3131/14 od 14. listopada 2015. izvršio uplatu dok je postupak P-2745/16 i dalje u tijeku;

- da je za razdoblje od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2020. s osnova invalidske mirovine ukupno isplaćeno 86.182,00 kn, a kako je ukupna invalidnost ozljede na radu utjecala u omjeru od 60%, to iznos od 51.709,57 kn predstavlja štetu tužitelja u navedenom razdoblju;

- da je podnijet zahtjev tuženiku za naknadu štete za utuženo razdoblje i to za iznos od 32.835,58 kn, budući da je tuženik izvršio djelomičnu uplatu duga 30. rujna 2020. u iznosu od 18.873,99 kn.

 

8. Dakle, iz postupka proizlazi, da nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost tuženika za štetni događaj već je samo sporna visina potraživanja.

 

9. Nije u pravu tuženik ni u žalbenom dijelu kada se poziva na odredbu članka 86. Zakona o osiguranju ("Narodne novine", broj 46/97) koja glasi: "Nadoknađuje se stvarna šteta u okviru odgovornosti osiguranika. Stvarnom štetom smatra se razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njene obitelji. Razmjerni iznos mirovine određuje se prema preostalom vremenu mirovinskog staža, godini života oštećene osobe potrebnih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.".

 

10. Međutim, prema pravilnom utvrđenju suda prvog stupnja koje prihvaća i ovaj sud, stupanjem na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. ("Narodne novine", broj 157/13) u članku 161. stavku 1. normirano je: "Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata iz davanja i ako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju, a stavkom 2. "naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima ovog Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškova koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to u točki I. novčana davanja na osnovu priznatog prava na mirovinu u punom iznosu".

 

11. Prema tome, od 1. siječnja 2014. tužitelj ima pravo na naknadu tako isplaćenih svota mirovine.

 

12. Kako je dakle, ukupno potraživanje tužitelja iznosilo 51.709,57 kn, a tuženik nesporno isplatio 18.873,99 kn, proizlazi da je tuženik dužan tužitelju isplatiti iznos od 32.835,58 kn.

 

13. Kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, to je žalba tuženika odbijena kao neosnovana, a prvostupanjska presuda potvrđena temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

 

 

U Splitu, 30. lipnja 2021.