Poslovni broj: 81 Pž-704/2020-2
1
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 81 Pž-704/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lidija Tomljenović, u pravnoj stvari tužitelja ZAVOD, OIB ..., Z., protiv tuženika C. O. d.d., OIB ..., Z., radi isplate iznosa od 68.109,57 kn, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-563/18-11 od 9. siječnja 2020., 29. lipnja 2021.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-563/18-11 od 9. siječnja 2020.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 68.109,57 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da se tužiteljevo potraživanje
odnosi na zahtjev za naknadu štete na ime isplaćenih obiteljskih mirovina udovici
umrlog osiguranika tužitelja, za razdoblje od 1. prosinca 2015. do 30. studenog 2017. u iznosu od 68.109,57 kn. Prvostupanjski sud je ocijenio da iz priloženih dokaza proizlazi osnova i visina tužiteljeva potraživanja, pa je na temelju odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13 i 151/14) prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 68.109,57 kn.
3. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom je istaknuo da bi osiguranik tužitelja po redovnom tijeku stvari, da nije bilo prometne nezgode, stekao pravo na starosnu mirovinu, slijedom čega tužitelj više ne bi trpio štetu.
Tužitelj ima pravo samo na naknadu štete koja bi predstavljala razliku između
obiteljske i starosne mirovine, ukoliko bi obiteljska mirovina bila veća od starosne mirovine. Smatra da, čak i u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, tužitelj bi imao pravo samo na razmjerni iznos mirovine. Predložio je preinačiti pobijanu odluku i odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tuženikova žalba nije osnovana.
5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude ni u pobijanoj
presudi, nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po
službenoj dužnosti. Pobijana presuda ima valjano obrazloženje u kojem je sud izložio
koje je činjenice i na temelju kojih dokaza utvrdio.
7. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete koji predstavlja iznose
obiteljske mirovine koju je tužitelj isplatio udovici osiguranika tužitelja F. D. koji je smrtno stradao u prometnoj nesreći od 29. kolovoza 1987. koju je skrivio osiguranik tuženika N. B. upravljajući kritične zgode osobnim vozilom osiguranim kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
8. Nije sporno da je udovici osiguranika tužitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu temeljem rješenja tužitelja broj spisa MP-378008 od 28. prosinca 1987.
9. Tužitelj u ovom sporu zahtijeva isplatu punog iznosa obiteljske mirovine isplaćene obitelji osiguranika tužitelja u razdoblju od 1. prosinca 2015. do 30. studenog 2017. u iznosu od 68.109,57 kn temeljem odredaba čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13; dalje: ZMO).
10. Prvostupanjski je sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja
primjenom odredaba čl. 161., 162. i 164. ZMO-a, utvrdivši da između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja i tuženikova pasivna legitimacija, dok je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno da je tužitelj isplatio obitelji smrtno stradalog osiguranika tužitelja obiteljsku mirovinu u iznosu koji tužitelj potražuje tužbenim zahtjevom.
11. Tuženikova odgovornost se temelji na odredbi čl. 161. st. 1. ZMO-a prema kojoj Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.
12. Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz tog Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to:
1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu,
2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja,
3. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s
korištenjem tog prava.
13. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZMO-a, Zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe, kao i izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (čl. 164. st. 1. ZMO-a).
14. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev polazeći od utvrđenja i
zaključka koje prihvaća i ovaj sud, da s obzirom na citirane zakonske odredbe, postoji odgovornost tuženika za štetu tužitelju.
15. Nadalje, pravilno je shvaćanje tuženika da opseg štete koja je tužitelju nastala nakon što bi tužiteljev osiguranik, da nije bilo štetnog događaja, navršio 65 godina života (i time stekao pravo na punu starosnu mirovinu) predstavlja razliku između obiteljske i starosne mirovine. Dakle, tek u slučaju da je iznos starosne mirovine koji bi tužitelj isplaćivao svojem osiguraniku da nije bilo štetnog događaja, manji od iznosa obiteljske mirovine koju isti isplaćuje, tek tada bi tužitelj trpio štetu, ali samo za iznos za koji je obiteljska mirovina veća od starosne.
16. Međutim, kako je odredbom čl. 161. ZMO-a koju je prvostupanjski sud pravilno primijenio, propisano pravo tužitelja da potražuje štetu u visini novčanih davanja isplaćenih na ime mirovine u punom iznosu, a tužitelj zahtijeva upravo taj iznos u ovom postupku, tada tuženik koji tvrdi da je tužiteljev osiguranik ostvario uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu pa da bi zbog toga šteta za tužitelja predstavljala razliku između starosne i obiteljske mirovine, bio dužan i dokazati da je visina starosne mirovine koju bi tužitelj bio dužan isplaćivati da nije bilo štetnog događaja jednaka ili manja od visine tužbenog zahtjeva.
17. Teret dokazivanja te činjenice je na tuženiku. Ovdje se radi takvom prigovoru kojim se pobija osnovanost tužbenog zahtjeva po visini, pa je osnovanost takvog prigovora, dužan dokazati tuženik. To stoga što je odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisana dužnost one stranke koja tvrdi da određena činjenica postoji da na okolnost postojanja i istinitosti te činjenice predloži izvođenje adekvatnih dokaza.
18. Uzimajući u obzir da tuženik u konkretnom slučaju nije predlagao izvođenje dokaza na okolnost da bi tužitelj u utuženom razdoblju isplaćivao starosnu mirovinu koja bi po svojoj visini bila jednaka visini isplaćene obiteljske mirovine, to je pravilnom primjenom materijalnog prava tuženikov prigovor odbijen kao neosnovan jer tuženik nije dokazao da je šteta koju je tužitelj pretrpio isplatama obiteljske mirovine manja ili jednaka starosnoj mirovinu koju bi bio isplaćivao da nije bilo štetnog događaja. Kod takvog stanja stvari tuženik nije dokazao osnovanost svojih prigovora.
19. Stoga, pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredaba čl. 161. i 164. ZMO-a prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev.
20. Slijedom navedenog, tuženikova žalba je odbijena kao neosnovana i pobijana odluka potvrđena (čl. 368. st. 1. ZPP-a).
Zagreb, 29. lipnja 2021.
Sudac
Lidija Tomljenović
Kontrolni broj: 02b66-83628-8c0a4
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=LIDIJA TOMLJENOVIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE,
C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.
