1              Poslovni broj: Gž R-648/2021-2

Poslovni broj: Gž R-648/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu mr. sc. Dražanu Penjaku, u pravnoj stvari tužiteljice I. P. V. iz J., K. S., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika Bolnice, Z., OIB: ..., radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 16 Pr-1469/2019 od 16. travnja 2021., dana 29. lipnja 2021.

p r e s u d i o j e

Odbija se žalba tužene kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 16 Pr-1469/2019 od 16. travnja 2021. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev.

Obrazloženje

1. Protiv ove presude žali se tužena zbog svih žalbenih razloga određeni člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači a podredno ukine.

2. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet je spora zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće s osnova ostvarenog prekovremenog rada u razdoblju od 1. svibnja 2014. do 1. svibnja 2019. Prvostupanjski je sud utvrdio da je tužena u obvezi naknaditi tužiteljici naknadu plaće za obavljeni prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima a pozivom na odredbe Zakona o radu, Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljenog 2. prosinca 2013. ("Narodne novine", broj 143/13, dalje: KU/13) koji se primjenjuje od 1. prosinca 2013. koji je sklopljen na rok od četiri godine sukladno članku 3., a prema članku 23. ukoliko vremenu važenja toga ugovora ne bude sklopljen novi kolektivni ugovor, nakon isteka roka na koji je kolektivni ugovor sklopljen, u njemu su sadržana …..koja određuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa kao dio prethodnog sklopljenog ugovora o radu, produženo se primjenjuje do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca od isteka zakona na koji je ovaj ugovor sklopljen. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, sklopljen je 26. ožujka 2018. ("Narodne novine", broj 28/18, dalje: KU/18) primjenjuje se od 1. ožujka 2018., a sklopljen je na rok od 12 mjeseci sukladno članku 2. KU/18. Dakle, u utuženom razdoblju do 28. veljače 2018. primjenjuju se odredbe KU/13 a od 1. ožujka 2018. pa nadalje primjenjuju se odredbe KU/18. Odredbama članka 47. stavak 2. KU/13 (članka 45. stavak 2. KU/18) propisano je što čini plaću dok je odredbama članka 51. stavak 1. KU/13 (članka 49. stavak 1. KU/18) propisano je da se osnovna plaća povećava za rad noću 40%, a rad subotom 25%, a rad nedjeljom 35%, prekovremeni rad 50%, te rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Nadalje, noćni rad u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata navečer i 6 sati ujutro idućeg dana, dok za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duže od predviđenog rada utvrđenim radnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni fond sati radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Osim toga, člankom 51. KU/13 u stavku 12. propisuje da se dodaci iz stavka 1. i 8. toga članka međusobno ne isključuju. Također je člankom 57. tog KU-a propisano da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a sadržajno identično je propisano u članku 55. KU/13.

5. Prema odredbi članka 5. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11), zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće.

6. Odredbom članka 36. KU u stavku 1. propisano je da se radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio redovno u redovnom radnom vremenu. Istim člankom u stavku 2. propisano je da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danima, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

7. Pravilno se sud prvog stupnja poziva na zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora broj 148. i 153. kada je, prihvatio tužbeni zahtjev i dosudio tužitelju pripadajuću naknadu. Dakle, temelj plaćanja prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom i blagdanima, ovaj drugostupanjski sud pronalazi odredbama u Kolektivnog ugovora kao i odredbama Zakona o radu.

8. U čitavom nizu odluka suda Europske unije daje se definicija radnog vremena. Tako je u slučaju broj C-303/98 "Simap" španjolskog Valencijskog suda prethodnu odluku u sporu između sindikata liječnika protiv poslodavaca glede primjene i konkretizacije Direktive 89/391/EZ i Direktive 53/104/EEZ, u presudi navedeno da je pojam radnog vremena bitno povezan sa obavljanjem ili raspoloživošću radi obavljanja stvarnim obavljanjem dužnosti i aktivnosti rada na radnom mjestu. Tužitelji su u tom predmetu navodi kako je ekipi hitne medicinske pomoći moraju izvršavati rad bez vremenskog ograničenja jer se na redovni rad nadovezuje dežurstvo te da se prema španjolskoj praksi vrijeme dežurstva smatra posebnim radnim vremenom koji nije prekovremeni rad, a naknade se daju u paušalnom iznosu. Europski je sud, između ostalog, utvrdio kako se vrijeme dežurstva liječnika u obliku osobne nazočnosti na radnom mjestu ima smatrati radnim vremenom, a po potrebi prekovremenim radom. Čak i ako su aktivnosti koje su obavljali bile različite ovisno o okolnostima, činjenice što su bili obvezni biti prisutni i dostupni na radnom mjestu kako bi pružili svoje profesionalne usluge, znači da su oni u tom slučaju obavljali svoju dužnost.

9. Njemački ekvivalent je slučaj C-151/02 "Jaeger" gdje je sud istaknuo da Direktivu 93/104/EZ treba tumačiti na način da ono vrijeme koje liječnik uz osobnu prisutnost na radnom mjestu (u bolnici) odradio dežurstvo bude u punom opsegu računato kao radno vrijeme; pri tome je potpuno bespredmetno što u neradnim intervalima stoji na raspolaganju soba za odmor i da je svaka odredba uklopljena u neki KU ili drugi kojim se obračunava samo ono vrijeme dežurstva koje se efektivno radilo prema predmetnoj Direktivi. Konkludira, radno vrijeme nije samo obavljanje određene "radne operacije" već i spremnost (raspoloživost) radnika da radi.

10. U odnosu na ostale žalbene navode nužno je reći da utvrđeni limit prekovremenih sati, pa da više odrađeni prekovremeni sati ne mogu se platiti za navesti je da svaki odrađeni rad mora platiti, a stvar je prekršajne odgovornosti poslodavca nepoštivanje odredbi maksimalno dopuštenom prekovremenom radu.

11. Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio broj stvarno odrađenih sati rada tužiteljice kroz utuženo razdoblje s obzirom na njeno radno mjesto i naloge nadređenih za obavljanje odgovarajućih poslova pri čemu ovisi ima li tužiteljica pravo na uvećanu ili osnovnu plaću, ali je potom pogrešno primijenio kada je smatrao da je pravni osnov utužuje obvezni pravni odnos naknade štete što je nebitno u ovoj pravnoj stvari jer se radi o ispunjenju ugovorne obveze.

12. Poradi iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a.

13. Odluku o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a jer je trošak pravilno obračunat.

U Splitu 29. lipnja 2021.