Poslovni broj: Gž-759/2021-2

1

 

Poslovni broj: Gž-759/2021-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Heleni Poropat, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. Lj. T., sina L., rođ…, a preminulog 20. studenog 2012., u Z., odlučujući o žalbi nasljednika M. T. i N. T. protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-2746/2021-2 od 19. travnja 2021., 28. lipnja 2021.

 

 

r i j e š i o   j e

 

I.              Usvajanjem žalbe M. T. i N. T. ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-2746/2021-2 od 19. travnja 2021. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

II.              O zahtjevu nasljednika za naknadu troškova ovog žalbenog dijela postupka odlučiti će se sud konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbio je prigovor M. T. i N. T. kao neosnovan, te je održao na snazi rješenje poslovnog broja O-2452/2013, UPT/OGS-65/2019-3, koje je donio Javni bilježnik P. D. iz Z., kao povjerenik toga suda 20. kolovoza 2019.

 

2.              Žalbom koja je pravodobna i dopuštena to rješenje pobijaju nasljednici M. i N. T., kako navode zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelji navode da su došli u posjed dokumentacije temeljem koje se može zaključiti da je stan na IV katu, površine 31,21  m2, u Z. na adresi , kao posebni dio zk.č.br. 733/2, upisan u zk. ulošku … k.o. K., izvanknjižno vlasništvo ostavitelja pok. Lj. T.. Smatraju da nije bilo mjesta donošenju rješenja o obustavi jer iz priloženih dokaza proizlazi da predmetna nekretnina čini imovinu ostavitelja. Obzirom da među nasljednicima nema spora o tome da predmetna nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu to nije bilo zapreke da se utvrdi kako je ona izvanknjižno vlasništvo ostavitelja. Dodaju kako je pogrešan stav suda prvog stupnja kako su nasljednici trebali dokazati da je nekretnina koju prijavljuju kao ostavinska imovina u trenutku smrti bila ostaviteljevo vlasništvo. Predlaže se usvajanje žalbe i preinačenje pobijanog rješenja, a podredno njegovo ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Nasljednici potražuju i trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 781,25 kn.

 

3.              Žalba nasljednika M. T. i N. T. je osnovana.

 

4.              Rješenjem o nasljeđivanju Javnog bilježnika P. D. poslovni broj O-2452/13, UPP-OS-45/2013-3 od 2. svibnja 2013. raspoređena je ostavinska imovina iza pok. Lj. T. na temelju zakona i sporazuma i to na nasljednike M. T., suprugu ostavitelja i N. T., sina ostavitelja.

 

5.              Rješenjem istog javnog bilježnika osnovnog broja O-2452/2013, UPP-OGS-65/2019-3 od 20. kolovoza 2019. obustavljen je ostavinski postupak za naknadno pronađenu imovinu iz razloga što je utvrđeno da ona ne predstavlja imovinu ostavitelja.

 

6.              Postupajući po prigovoru nasljednika sud prvog stupnja donio je pobijano rješenje uz obrazloženje da na temelju provedenog postupka za sada ne proizlazi da predmetni stan čini imovinu ostavitelja.

 

7.              Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi  a dodatno pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede postupka ovaj sud je ocijenio da je zbog pogrešnog materijalno pravnog pristupa činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

 

8.              U predmetu je utvrđeno da su nakon donošenja navedenog rješenja o nasljeđivanju, a koje je postalo pravomoćno, nasljednici ostavitelja pok. Lj. T., M. i N. T., predložili donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju a kojim bi se rasporedila naknadno pronađena imovina – i to stan na adresi , na IV katu, površine 31,21 m2, upisan u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, kao posebni dio z.k.č.br. 733/2 stambena zgrada , površine 326 čhv ili 1172 m2, upisan u zk. ulošku broj … k.o. K..

 

9.              U prilogu tog prijedloga a kao dokaz da je ostavitelj izvanknjižni vlasnik tog stana, žalitelji su dostavili:

- rješenje S. z. č. z. k. Z., broj 72/62 od 11. srpnja 1962., a kojim se zadrugaru Lj. T. dodijeljuje u zadružnoj novogradnji u N. Z. I. u objektu O-… jednosobni stan koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, predsoblja, spremnice za hranu, kupaone, WC-a i spremnice za ogrijev u površini od 32 m2 korisne površine, a koji se nalazi na IV katu;

- presuda Općinskog građanskog suda u Zagreb poslovni broj P-5919/13-73 od 24. ožujka 2014. i Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-6714/15-2 od 17. studenog 2015. iz kojih proizlazi kako je odbijen tužbeni zahtjev kojeg je tužiteljica A. P. podnijela protiv ovdje žalitelja a radi utvrđenja da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnom stanu, to stoga što je utvrđeno da se vlasnik zgrade u kojoj se stan nalazi smatra Z., da nije dokazano kako bi tuženici bili pasivni legitimirani te da nije dokazano da bi tužena M. T. i njen suprug pok. Lj. T. stekli vlasništvo spornog stana;

- rješenje Skupštine Općine Remetinec, Odjel za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove broj 05-13500/3092 od 24. prosinca 1965. kojim je određena stanarina za predmetni stan nosiocu stanarskog prava Lj. T.;

- Ugovor o imovinskim pravima i obvezama sklopljen između S. z. Z. k., Z. (zadruga) i zadrugara Lj. T. i M. T. 22. listopada 1969., prema kojem su ugovorne stranke utvrdile da zadruga kao investitor gradi stambenu zgradu u kojoj se nalazi predmetni stan, da se zadrugar obvezuje plaćati zadruzi određeni iznos na ime duga kod Banke i eventualnih direktnih dugova zadruzi kao i odgovarajući  doprinos u Fond za upravljanje zgrade te da se zadruga obvezuje predmetni stan prenijeti u vlasništvo zadrugara odmah po izvršenoj kolaudaciji, konačnom obračunu cijele zgrade i useljenju zadrugara u stan, bez obzira da li je zadrugar otplatio sav kredit banci koji je zadruga dobila u svrhu izgradnje predmetnog stana;

- rješenje Općine Remetinec, Odjela za komunalne i stambene poslove broj 05-2333/64 od 2. studenog 1964. kojim je određen doprinos za korištenje gradskog zemljišta za predmetni stan u vlasništvu korisnika stana Lj. T. u mjesečnom iznosu od 128 dinara;

- ugovor o visini troškova za tekuće i investiciono održavanje zajedničkih dijelova zgrade broj 04/IV-EV8091/71 a koji je trebao biti sklopljen između S. S. poduzeće Z., , kao organa upravljanja zgradom u  Z. i Lj. T. kao vlasnika predmetnog stana, koji  ugovor Lj. T. nije potpisao.

 

10.              N. temelju navedene dokumentacije ocjena je ovoga suda da se može zaključiti da je predmetni stan u izvanknjižnom vlasništvu ostavitelja Lj. T.

 

11.              Prema odredbi čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – u daljnjem tekstu: ZN) ako se nakon pravomoćnosti rješenja  nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odreknu nasljedstva ili svoje nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

 

12.              U ostavinskom postupku utvrđuje se tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama (čl. 74. ZN).

 

13.              Ocjena je ovog suda da na temelju navedenih isprava postoji vjerojatnost da je pok. Lj. T. bio izvanknjižni vlasnik predmetnog stana.

 

13.1.              On je raspolagao Ugovorom o imovinskim pravima i obvezama kojim se S. z. č. Z. k. Z. obvezala prenijeti mu u vlasništvo predmetni stan po izvršenoj kolaudaciji, konačnom obračunu cijele zgrade i usljenjem zadrugara u stan, te Ugovorom o visini troškova za tekuće i investiciono održavanje zajedničkih dijelova zgrade u kojem je navedeno da je Lj. T. vlasnik stana.

 

14.              Obzirom je u tim ispravama navedeno kako je ostavitelj Lj. T. vlasnik predmetnog stana to postoji vjerojatnost da je on u trenutku smrti bio njegov izvanknjižni vlasnik, to time da on može biti predmetom nasljeđivanja.

 

15.              Rješenjem kojim će se rasporediti naknadno pronađena imovina, njen stjecatelj se neće moći upisati vlasnikom u zemljišne knjige već mu to rješenje može koristiti kao dokaz svoje legitimacije u postupcima ishodovanja valjane isprave za upis svog prava vlasništva.

 

16.              Obzirom na navedeno, kako među nasljednicima nema spora da stan predstavlja izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, kako ne postoje okolnosti koje bi već sada nedvojbeno isključivale mogućnost da je predmetni stan izvanknjižno vlasništvo ostavitelja te kako bi se ta ostavina imala rasporediti temeljem zakona i ustupa, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku a koji se primjenjuje temeljem čl. 175. st. 2. ZN-a).

 

17.              Valja još istaći da takvo ostavinsko rješenje nema pravni učinak prema trećem (eventualnom) stvarnom vlasniku predmetne nekretnine, odnosno prema onima koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku.

 

 

U Puli-Pola, 28. lipnja 2021.

 

 

 

S u d a c:

 

Helena Poropat, v.r.