1              Poslovni broj: Gž R-266/2020-2

 

¸

 

 

 

Poslovni broj: Gž R-266/2020-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužitelja M. R. iz S., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku Z. K., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po  Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 1 Pr-1037/2019-13 od 12. prosinca 2019., 28. lipnja 2021.,

 

p r e s u d i o j e

 

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 1 Pr-1037/2019-13 od 12. prosinca 2019.

 

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici da isplati tužitelju iznos od 18.978,69 kuna s pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno pod točkom 1. izreke.

 

2. Odlukom o troškovima postupka obvezana je tuženica isplatiti tužitelju iznos od 6.250,00 kuna sa zateznim kamatama od 12. prosinca 2019. do isplate.

 

3. Protiv navedene presude žali se tuženica pobijajući istu u cijelosti i to zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači odnosno ukine. Zatražila je i trošak žalbenog postupka.

 

4. U odgovoru na žalbu tužitelj se usprotivio svim žalbenim navodima uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

 

5. Žalba tuženice nije osnovana.

 

6. Prije svega valja navesti kako u pobijanoj presudi, kao ni u postupku koji joj je prethodio, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka opisane u odredbi članka 354. stavak 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Suprotno navodima žalbe sud prvog stupnja nije počinio ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čanka. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuje tuženica,  budući da pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, razlozi pobijane presude su jasni i razumljivi, te isti nisu u protivnosti s provedenim dokazima, ispravama i zapisnicima koji se nalaze u spisu.

 

8. Sudska ocjena dokaza, koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda, suglasna je odredbi članka 8. ZPP-a, te takva ocjena dokaza žalbama nije dovedena u sumnju, jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjske presude i izvedenih dokaza.

 

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 18.978,69 kuna na ime naknade za nabavku građanskog odijela za 2013., 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu.

 

10. U žalbenom postupku, sporno je obavlja li tužitelj policijske poslove svog radnog mjesta primjenom policijskih ovlasti i pripada li mu pravo na građansko odijelo u smislu članka 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo („Narodne novine“, broj 64/11, dalje: Pravilnik), dok visina tužbenog zahtjeva i tijek kamata nije sporan.

 

11. U provedenom postupku je utvrđeno: da je tužitelj u zvanju samostalnog policijskog inspektora, policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova s danom 24. prosinca 2012. raspoređen u Ravnateljstvo policije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V., Služba kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja na radno mjesto samostalni vještak za požare i eksplozije; da prilikom obavljanja svojih poslova svakodnevno primjenjuje policijske ovlasti u vidu pregleda materijala, dokumentacije, identifikacije osoba, ulazaka u prostore, pretrage prostora vozila, odlazaka na očevide odnosno može legitimirati, privesti, zadržati, uhititi, pretresti osobe, pružiti zaštitu žrtvi i sl.; da zadužuje policijsku značku i službenu iskaznicu; da mu u utuženom razdoblju tuženica nije isplatila naknadu za nabavku građanskog odijela, a niti je tužitelj zadužio službenu odoru.

 

12. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da tužitelj obavlja poslove svog radnog mjesta primjenom policijskih ovlasti, te kako u utuženom razdoblju nije zadužio službenu policijsku odoru temeljem članka 2. i 3. Pravilnika u vezi članka 1. i članka 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09 i 92/14), te članka 3. i članka 28. Zakona o policiji („Narodne novine“, broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16, dalje: ZP) je obvezao tuženicu na isplatu iznosa od 18.978,69 kuna.

 

13. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda je pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju.

 

14. Naime, sukladno odredbi članka 28. stavak 4. ZP-a pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja poslove primjenom policijskih ovlasti, dok su prema odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ti poslovi zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira, te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, postupanje prema strancima, nadzor državne granice, zaštita zračnog i pomorskog prometa, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom. Stavkom 2. istog članka propisano je da se navedeni policijski poslovi obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

 

15. U smislu odredbe članka 13. stavak 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, policijske ovlasti su prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta, prikupljanje obavijesti od građana, pozivanje, dovođenje, privođenje, traganje, davanje upozorenja, zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava i izviješća, pregled dokumentacije i dr.

 

16. Kako je tužitelj u utuženom razdoblju u okviru poslova svog radnog mjesta prikupljao, procjenjivao, koristio, obrađivao i pohranjivao podatke i između ostalog sudjelovao na mjestu događaja na poziv nadležnih organa, a pri čemu je bio zadužen službenom iskaznicom i značkom sve kako bi se prikupljanjem i obradom tih podataka otkrili počinitelji kaznenih djela i spriječila nova djela, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da se radi o poslovima koji sukladno odredbi članku 3. stavku 1. i 2. i članku 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima predstavljaju policijske poslove koji se obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

 

17. S obzirom na nespornu činjenicu da u utuženom razdoblju tuženica za tužitelja nije osigurala službenu odoru ili građansko odijelo, već je poslove svog radnog mjesta obavljao isključivo u vlastitom građanskom odijelu, tužitelju pripada pravo na nabavku građanskog odijela, primjenom članka 2. Pravilnika, pa je prvostupanjski sud ispravno primijenio materijalno pravo kada je obvezao tuženicu na isplatu naknade za građansko odijelo u iznosu od 18.978,69 kuna, a koja visina niti tijek kamata nije sporan.

 

18. Okolnost što rukovoditelj nije predložio da se tužitelju izda narudžbenica ne znači da je tužitelj izgubio pravo na naknadu za građansko odijelo.

 

19. Glede pozivanja tuženice na odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda u Zagrebu valja reći kako se iste ne odnose na tužitelja, kao ni na predmetno razdoblje, pa su žalbeni navodi izneseni u tom smislu bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

 

20. Isto tako, činjenica što je tužitelj zadužio zaštitnu odjeću i obuću nije od utjecaja na njegovo pravo na građansko odijelo, a sve iz razloga što se policijski poslovi obavljaju ili u službenoj odori ili u građanskom odijelu, dok se zaduživanje zaštitne odjeće prvenstveno odnosi na pitanje zaštite na radu.

 

21. Također je za istaći kako protupravno ponašanje, između ostalog, predstavlja svako ponašanje koje je kao u konkretnom slučaju (Zakon o policiji) protivno kogentnoj pravnoj normi, pa stoga tuženica žalbenim navodima neosnovano prigovara da za isplatu po osnovi odgovornosti za štetu nedostaje element protupravnosti.

 

22. Pored toga, nigdje nije propisano koliko policijskih poslova treba obavljati policijski službenik, niti koliko policijskih ovlasti treba primjenjivati da bi ostvario pravo na građansko odijelo, dok prema odredbi članka 15. stavak 1. ZP-a policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz tog Zakona te im je zajamčena ravnopravnost.

 

23. Odluka o zateznim kamatama utemeljena je na pravilnoj primjeni odredbe članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18).

 

24. Odluka o parničnom trošku zakonita je i ispravna kako u osnovi tako i u visini (članak 154. i članak 155. ZPP-a).

 

25. Zbog navedenih razloga valjalo je temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

26. Zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan pozivom na odredbu članka 166. stavak 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer nije uspjela sa svojom žalbom.

 

U Splitu 28. lipnja 2021.