Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-672/2018
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu
pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice M. M., iz D.,
O.: …, zastupane po punomoćniku M. K. odvjetniku u Z.,
protiv tuženika R. H., M. financija, O.: …,
zastupanog po ODO u S., radi isplate, u prisutnosti
zamjenika punomoćnika tužitelja i pun.zz tuženika, prilikom zaključenja glavne
rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 28.lipnja 2021.godine,
p r e s u d i o j e:
I/ Nalaže se tuženiku R. H., M. financija, O.:
…, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici M. M.
iz D., na ime razlike plaće ukupan iznos od 2.582,00
Kuna bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od
-120,92 Kuna od 15.svibnja 2013.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
-115,66 Kuna od 15.lipnja 2013.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
-864,59 Kuna od 15.srpnja 2013.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
-115,66 Kuna od 15.kolovoza 2013.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
Pr-672/2018
-506,72 Kuna od 15.prosinca 2013.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
-462,57 Kuna od 15. rujna 2014.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
- 221,68 Kuna od 15.srpnja 2015.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak;
-174,18 Kuna od 15. rujna 2015.godine pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj člankom 29.
Zakona o obveznim odnosima koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja
je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena
do 31.07.2015.godine, a od 01.08.2015.godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi
na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
uvećanoj za tri postotna poena.
II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan za više zatraženi iznos na ime
glavnice potraživanja, a u iznosu od 5.813,59 Kuna.
III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici
ukupan iznos od 4.257,81 Kuna na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te
koja se zakonska zatezna kamata obračunava po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja
kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
uvećanoj za tri postotna poena.
Obrazloženje
1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 14.08.2018.godine tužiteljica navodi da je
zaposlenica tuženika, djelatnica PCU S. na radnom mjestu
carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u
razdoblju od 20.03.2013.godine do 05.04.2018. godine tužiteljica prema utvrđenom
radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivala prekovremeni rad koji da joj nije plaćen
i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima
i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebala raditi u smjeni i u turnusu duže od 12
sati koliko je trebala raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika
i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od
smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u
radu na drugi način. Tužiteljica ističe da je u navedenim oblicima rada tužiteljica radila
tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i
neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim
danima u R. H. koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se
Pr-672/2018
da je odredbama važećeg K. ugovora za državne službenike i namještenike i
ranije važećih K. ugovora za državne službenike i namještenike te internim
aktima tuženika koji se odnose na tužiteljicu određeno da se prekovremenim radom kad
je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka
smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom.
Nadalje, tužiteljica ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne
smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Naposljetku tužiteljica ističe da prekovremeni rad kojeg je tužiteljica ostvarivala na
drukčiji način jer je ostvarivala sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i
duži od 40 sati tjedno. Tužiteljica ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond
radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog
tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( a u koje da ne
ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužiteljica
ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da joj nije plaćen pošto da su mu tako
odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika,
kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se
tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.
2. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom dostavljenim na ročištu od
05.03.2021.godine tako da ista potražuje ukupan iznos od 8.395,59 Kuna bruto sa
pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
3. Tužena u odgovoru na tužbu (list 8-9 spisa) navodi da se protivi tužbi i
tužbenom zahtjevu te predlaže odbiti tužbeni zahtjev. Ističe da zakonodavni okvir kojim
se utvrđuje što čini plaću carinskih službenika i obračun plaće čini: Kolektivni ugovor za
državne službenike i namještenike (''NN'' 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17
i 12/18), Zakon o radu (''NN'' 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), Zakon o radu (''NN'' 93/14,
127/17), Zakon o carinskoj službi (''NN'' br. 68/13, 30/14, 115/16), te Zakon o državnim
službenicima i namještenicima (''NN'' 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08,
34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17), te Uredba o
nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike (''NN''
78/17). Ističe se da iz očitovanja M. financija, C. uprave, S.
ureda proizlazi da je iz dostavljenih izjava rukovoditelja službi razvidno da je između
tužiteljice i tadašnjih nadređenih rukovoditelja u spornom razdoblju postignut dogovor
prema kojem da je tužiteljica za sate u mjesecu kada je radila više od mjesečnog fonda
radnih sati koristila u narednom mjesecu na način da je radila manje od mjesečnog
fonda radnih sati, odnosno kompenzirala sate od prethodnog mjeseca pa da u tom
smislu tužiteljici ne pripada naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada za
utuženo razdoblje. U podnesku tužene od 21.12.2018.godine je istaknuto da tužitelj nije
podnio zahtjev za mirno rješenje spora koji sadrži sve što sadrži tužba već zahtjev za
isplatu paušalnog iznosa od 50.000,00 Kuna na ime prekovremenog rada slijedom čega
da ne postoji objektivni indetitet zahtjeva iz postupka mirnog rješenja spora i tužbe.
Pr-672/2018
4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom očitovanja na tužiteljičin
zahtjev za mirno rješenje spora od 02.srpnja 2018.godine (list 5 i 10 spisa); zahtjeva za
mirno rješenje spora od 20.03.2018.godine (list 6-7 spisa); očitovanja ODO-a Split od
26.srpnja 2018.godine (list 11 spisa); dopisa M. financija, C. uprave,
S. ureda od 11.lipnja 2018.godine (list 12-13 spisa); dopisa i e-mailova (list 14-
22, te 25-33 spisa); dopisa M. financija, C. uprave, S. ureda od
11.lipnja 2018.godine (list 23-24 spisa); evidencija o korištenju radnog vremena i
obračunskih listića plaće tužiteljice (list 34-101 spisa); zahtjeva tužiteljice za korištenje
slobodnih dana od 13.listopada 2015.godine (list 109 spisa); podataka o mjesečnom
fondu sati za razdoblje od 2013.godine do 2018.g. (list 110-115 spisa); Odluke u
uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim
resursima za sva tijela državne uprave (list 116-118 spisa); odluke o vođenju registra
zaposlenih u državnim i javnim službama (list 119-120 spisa); izvoda iz zapisnika sa
sjednice Z. komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene K.
ugovora za državne službenike i namještenike (list 121-125, te 130-147 spisa);
sporazuma o prestanku službe od 30.listopada 2015.godine (list 156 spisa); rješenja
M. financija od 05.11.2015.godine (list 157 spisa); Tumačenja odredbi KU-a za
državne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka (list 169-170 spisa);
nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo
Ivana B. (list 172-180 spisa); izvadaka iz T. K. za tumačenje
odredaba i praćenje primjene K.-a za državne službenike i namještenike i izvoda iz
zapisnika; dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. (list 197-202 spisa); dopune
nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 05.06.2020.godine (list 204-202 spisa);
dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 26.10.2020.godine (list 222-227
spisa); dopune nalaza i mišljenja vještaka vještaka B. od 18.02.2021.godine (list
234-238 spisa).
5. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.
6. Prvenstveno je potrebno istaći da je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno
rješenje spora od 20.03.2018.godine nadležnom državnom odvjetništvu dana
05.04.2018.godine (list 6-7 spisa) sa zahtjevom da joj se isplati neplaćeni prekovremeni
rad za razdoblje od 20.03.2013.godine do podnošenja tog zahtjeva u paušalnom iznosu
od 50.000,00 Kuna bruto. Iz dopisa ODO-a S. od 02.srpnja 2018.godine (list 5 spisa)
proizlazi da je ODO S. odgovorilo tužiteljici na način da je istaklo da je uvidom u
relevantnu dokumentaciju utvrdilo da je iz rješenja o rasporedu, obračunske isprave za
isplatu plaće – naknade za razdoblje od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine i
evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje vidljivo da tužiteljica nije
ostvarila niti jedan prekovremeni sat, a zbog čega nije udovoljeno zahtjevu tužiteljice za
mirno rješenje spora, a zbog čega je ista u skladu sa odredbom članka 186 a ZPP-a po
proteku zakonskog roka za udovoljenje njenom zahtjevu za mirno rješenje spora
podnijela tužbu u predmetnoj pravnoj stvari dana 14.08.2018.godine.
7. Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica kod tuženika obavljala u
utuženom razdoblju posao na radnom mjestu carinika u turnusu u ciklusima 12-24 12-
48 osim u razdoblju od 08.srpnja 2013.godine do 28.veljače 2014.godine kad je ista
Pr-672/2018
radila u smjenama sve do umirovljenja 31.12.2015, a koja činjenica umirovljenja
proizlazi iz pregledanog rješenja M. financija od 05.studenog 2015.godine (list
157 spisa) kojim je utvrđeno da tužiteljici na radnom mjestu carinika I. vrste u
M. financija, C. upravi, P. carinskom uredu S., C.
uredu D., S. za robno-granične procedure D. sa danom
31.12.2015.godine prestaje državna služba radi odlaska u starosnu mirovinu.
8. Sporno je da li je tužiteljica u navedenom smislu ostvarila određene sate
prekovremenog rada koji joj nisu plaćeni, te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće
odredbe K. ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN
112/17).
9. U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz pregledom
dokumentacije u spisu te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem
po vještaku Ivanu B..
10. Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za
utuženi period je na podjednak način propisano odredbama K. ugovora za
državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te K. ugovora za državne
službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka
44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama
(smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema
utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja
naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom
(II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a
rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6
sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad
službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik
i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati
dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a
prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada
subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim
radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije
druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od
redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i
namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od
dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe
članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici
i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih
dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13.
istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili
redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog
fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Pr-672/2018
Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. K. ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).
11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i
bankarstvo I. B. (list 172-180 spisa) proizlazi da je isti za utuženo razdoblje od
ožujka 2013.godine do prosinca 2015.godine uvidom u obračunske listiće tužiteljice i
pripadajuću evidenciju o korištenju radnog vremena utvrdio da tužiteljici u spornom
razdoblju nije vršen obračun plaće za sve odrađene prekovremene sate već samo za
dio prekovremenih sati. Vještak je istakao da se osnovna plaća računa na način da se
osnovica pomnoži sa koeficijentom te doda dodatak na minuli rad i dodatak za posebne
uvjete rada, te da se navedena dobivena plaća dijeli sa brojem sati u pripadajućem
mjesecu kako bi se dobila satnica plaće za svaki pojedini mjesec. Vještak je izračun
plaće prikazao u Tablici 1. te je istakao da nakon izračunate pripadajuće plaće je ista
pojedinačno za svaki mjesec podijeljena sa pripadajućim brojem sati, te da je tako u
navedenoj tablici dobivena satnica redovne plaće za svaki utuženi mjesec. U vještvu je
istaknuto da su dodaci za rad subotom, nedjeljom i blagdanom kao i noću uredno
plaćeni pa da obveza postoji samo za osnove plaćanja prekovremenih sati odraženih na
blagdan od ponedjeljka do petka te prekovremenih sati iznad mjesečnog fonda radnih
sati. Vještak navodi da je prilikom obračuna vrijednosti prekovremenog rada uzeto u
obzir da je rad blagdanom plaćen ali da nije plaćen dodatak za prekovremeni rad (50%
odnosno kolona 11) dok da rad iznad mjesečnog fonda sati (kolona 8) nije plaćen niti
rad niti dodatak (150% odnosno kolona 12). Istaknuto je da je sukladno kolektivnom
ugovoru obračunat svaki sat odrađen dulje od mjesečnog fonda radnih sati kao
prekovremeni rad. Zaključno vještak navodi da tužiteljici u razdoblju od ožujka
2013.godine do prosinca 2015.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni
sati koje da je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to ukupnom
bruto iznosu od 11.428,39 Kuna. Vještak navodi da se navedeno sastoji od 157 sati
odrađenih na blagdan za koje je bruto vrijednost 3.032,80 Kuna te za 144 sati
odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati bruto vrijednosti 8.395,59 Kuna odnosno
po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 13. pripadajuće Tablice 2.
12. Tužena je podneskom od 02.ožujka 2020.godine istakla prigovor da
osporava nalaz i mišljenje vještaka B. ističući da je vještak trebao temeljiti izračun
na odredbi članka 38.stavka 10. i 14. KU-a za državne službenike i namještenike.
13. Iz dopune nalaza i mišljenja I. B. od 05.06.2020.godine (list 197-202,
te 204-209 spisa) vještak je istakao da ne tumači pravne pojmove te da je uzeo podatke
sa evidencijskih lista. Vještak ističe da nisu priložena nikakva potrebna rješenja za
slobodne dane pa da stoga nisu računata u osnovnom vještvu, a da će se sukladno
nalogu suda u dopuni računati. Nadalje u dopuni ističe da su se slobodni dani prebijali
sa dugovanjem za isti mjesec ili najbliži mjesec. Također isti navodi da predmet vještva i
tužbe nije obračun plaće kao ni plaćanje dodataka već utvrđenje prekovremenih sati te
da je sud prvotno ustanovio da se sati na blagdan računaju kao prekovremeni te da je
za sada obračun napravljen bez istoga. Ističe se da navedeni izračun predstavlja
izračun temeljem evidencije radnih sati te s pravnom pretpostavkom osnovanosti
prebijanja sati sa slobodnim danima te neosnovanosti blagdana kao prekovremenih
Pr-672/2018
sati. Zaključno navedenom vještak navodi da tužitelju u razdoblju od ožujka
2013.godine do prosinca 2015.godine nisu obračunati ni isplaćeni svi prekovremeni sati
koje je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to ukupnom bruto
iznosu od 3.649,27 Kuna.
14. Tužitelj se podneskom od 04.09.2020.godine usprotivio nalazu i mišljenju
vještaka I. B. iz razloga što da je isti sačinjen po nalogu suda, a kojeg je sud
dao po prigovorima tuženika iz podneska od 02.03.2020.godine. Tužitelj je u podnesku
od 04.09.2020.godine uredio tužbeni zahtjev sukladno dopuni nalaza i mišljenja br.
26/06-2019 tako da potražuje iznos od 8.395,59 Kuna sa pripadajućom zakonskom
zateznom kamatom. Na ročištu od 05.10.2020.godine sud je odlučio da će zatražiti od
vještaka očitovanje na primjedbe punomoćnika tužitelja vezano za pogrešno
vrednovanje slobodnih dana, a kako to proizlazi iz evidencije o radu tuženika za listopad
i studeni 2015.godine. U podnesku od 21.10.2020.godine (list 219-220 spisa) tužena
osporava nalaz i mišljenje vještaka B. ističući da je u dopuni vještva u tablici u
stupcu 5. za prosinac 2013.godine i siječanj 2014.godine vještak pogrešno prikazao
ostvarene sate rada jer da je u ostvarene sate rada uključio sate za rad blagdanom radi
čega da je pogrešno utvrdio iznos od 604,61 Kuna za prosinac 2013.godine i iznos od
462,66 Kuna za siječanj 2014.godine. Također je istaknuto da je nalaz i mišljenje
vještaka odnosno metodologiju izračuna trebalo temeljiti na odredbi članka 38.stavka
10. i 14. KU-a za državne službenike i namještenike, a kojom odredbom da je propisano
što se smatra prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u
turnusu i smjenama, a na koji način je tužiteljica radila u utuženom razdoblju.
15. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 26.10.2020.godine (list
222-227 spisa) proizlazi da vještak ističe da nikakva potrebna rješenja nisu priložena
vezano za slobodne dane te da ista stoga nisu računata u osnovnom vještvu, a da su
sukladno nalogu suda u dopuni računati, ali da dokumentacija nije priložena. Vještak
navodi da je točno što tuženik navodi da je većina mjeseca odrađena u turnusu, te
vještak navodi da će priložiti obračun uzimajući u obzir 02.11. kao neprijebojni dan za
slobodne dane. Vještak i u ovoj dopuni ističe da su se slobodni dan prebijali sa
dugovanjem isti mjesec ili najbliži mjesec te da izračun predstavlja izračun temeljem
evidencije radnih sati te sa pravnom pretpostavkom osnovanosti prebijanja sati sa
slobodnim danima te neosnovanosti blagdana kao prekovremenih sati dok da vještak
sudu prepušta ocjeni pravne osnove zahtjeva tužitelja odnosno tuženika. Zaključno
vještak navodi da sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika
tužitelju u razdoblju od ožujka 2013.godine do prosinca 2015.godine nisu obračunati niti
isplaćeni svi prekovremeni sati koje je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom
svakog mjeseca, a u ukupnom bruto iznosu od 4.113,75 Kuna.
16. Tužena u podnesku od 07.prosinca 2020.godine (list 231-232 spisa)
prigovara II.dopuni nalaza i mišljenja vještaka B. od 26.10.2020.godine ističući da
vještak u tablici 2. stupcu 5. za mjesec prosinac 2013.godine i siječanj 2014.godine nije
korigirao evidentirane sate rada tužiteljice obzirom da je u ostvarene sate rada uključio
sate naknade za rad blagdanom pa da je zbog toga pogrešno utvrdio prekovremene
sate rada i iznos neplaćenih prekovremenih sati rada u iznosu od 1.067,27 Kuna i to za
Pr-672/2018
prosinac 2013.godine 604,61 Kuna i siječanj 2014.godine 462,66 Kuna pa se istieč da
je radi navedenog vještak ukupno ostvarene i neplaćene prekovremene sate trebao
umanjiti za iznos od 1.067,27 Kuna. Nadalje se navodi da se osporava primjedba
tužiteljici da nisu korištena dva slobodna dana već jedan u studenom 2015.godine i to iz
razloga što da je tužiteljica noćnu smjenu radila od 30.10.2015.godine na
31.10.2015.godine nakon čega da je slobodna 48 sati što da znači do
02.11.2015.godine kada da je koristila prvi slobodni dan. Tužena ističe da je nakon toga
tužiteljica prema ciklusu turnusa trebala ići u noćnu smjenu od 03.11.2015.godine do
04.11.2015.godine, ali da je i za tu smjenu koristila slobodan dan te da je vještak
pogrešno obračunao samo jedan slobodan dan, a ne dva dana kako da je bilo ispravno
i obračunato u dopunskom vještačenju od 06.10.2020.godine. Vještak navodi da je sve
navedeno nesporno vidljivo iz evidencije radnog vremena za listopad i studeni
2015.godine kojom vještak raspolaže.
17. Iz zaključne dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 18.02.2021.
(list 234-238 spisa) proizlazi da je vještak B. sačinio korekciju sukladno prigovorima
tužene iz podneska od 07.12.2020.godine te isti navodi da su se slobodni dani prebijali
sa dugovanjem isti mjesec ili najbliži mjesec, te da izračun predstavlja izračun temeljem
evidencije radnih sati te sa pravnom pretpostavkom osnovanosti prebijanja sati sa
slobodnim danima te neosnovanosti blagdana kao prekovremenih sati. Zaključno
vještak u dopuni navodi da sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima
tuženika proizlazi da tužiteljici u razdoblju od ožujka 2013.godine do prosinca
2015.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje je prema tužbenom
zahtjevu tužiteljica odradila prilikom svakog mjeseca i to ukupnom bruto iznosu od
2.582,00 Kuna.
18. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka I. B. kao i
brojne dopune tog nalaza i mišljenja kao vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na
nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je tuženik dostavio u predmetni spis, posebice
obračunskim listama plaća tužiteljice i evidencijama o korištenju radnog vremena, kao i
prigovorima koje su stranke isticale na nalaz i mišljenje. Međutim, u odnosu na izračun
konačne visine potraživanja u predmetnoj pravnoj stvari ovaj sud je kao mjerodavnu
uzeo zadnju dopunu nalaza i mišljenja vještaka I. B., a koja datira od
18.02.2021.godine (list 234-238 spisa) budući je u toj dopuni nalaza i mišljenja vještak
uzeo u obzir sve primjedbe stranaka, kao i sve parametre potrebne za izračun
prekovremenih radnih sati (satnicu plaće, mjesečni fond radnih sati, broj sati sa
evidencijskih lista, koliko je odrađeno prekovremenih sati redovnog rada, broj plaćenih
prekovremenih sati, neplaćene prekovremene sate redovnog rada, slobodne sate,
vrijednost slobodnih sati, te ukupnu vrijednost neplaćenih prekovremenih sati sa
prijebojem slobodnih dana). Na temelju navedenih parametara u istaknutoj dopuni
nalaza i mišljenja vještak B. je u skladu sa onim što je propisano odredbom članka
38.stavka 10.KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17), a koja odredba
je identična odredbi članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike
(''NN'' 89/12) te na temelju navedene relevantne službene dokumentacije koju je u
predmetni spis dostavio tuženik vještak pravilno izračunao da tužiteljici u razdoblju od
ožujka 2013.godine do prosinca 2015.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi
Pr-672/2018
prekovremeni sati koje je prema tužbenom zahtjevu tužiteljica odradila prilikom svakog mjeseca i to ukupnom bruto iznosu od 2.582,00 Kuna.
19. Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužiteljica u
utuženom razdoblju radila u turnusu 12-24, 12-48, osim u periodu od 08.srpnja
2013.godine do 28.veljače 2014.godine kad je ista radila u smjenama sve do
umirovljenja 31.12.2015, a koja činjenica je razvidna i iz pregledanih evidencija o
korištenju radnog vremena tužiteljice.
20. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i
namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi
članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je
propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta
na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za
0,5% za svaku godinu radnog staža.
21. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%.
22. Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a, a koja odgovara onome što je
propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim
radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije
druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od
redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati.
23. Vještak I. B. je u svom nalazu i mišljenju i dopuni nalaza i mišljenja od
18.02.2021. utvrdio uvidom u evidencije o radnom vremenu i obračunske listiće plaća
broj ostvarenih prekovremenih sati u pojedinom mjesecu kao razliku između broja
odrađenih sati i mjesečnog fonda radnih sati, sve sukladno odredbi članka 44.stavka 10.
KU-a te je navedeni obračun vršen i sukladno Tumačenju broj 2/35 sa 6. sjednice
Z. komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne
službenike i namještenike. Prema tom Tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati su
sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a koji se dobije
na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i
neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8. Prema ovom
tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja
prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24, 12-48)
i u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodno). Kako nije
dvojbeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila u turnusu i smjenama vještak
B. je pravilno dao izračun prekovremenih radnih sati sukladno odredbi članka
44.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja je
odredba istovjetna odredbi članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i
namještenike (''NN'' 112/17), te navedenom Tumačenju Z. komisije za
tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike. U
Pr-672/2018
tom smislu, a pravilnom primjenom navedenih materijalnih odredbi vještak B. je
izračunao da tužiteljicu pripada s osnova neisplaćenih prekovremenih radnih sati u
utuženom periodu od ožujka 2013.godine do prosinca 2015.godine kad je tužiteljica
umirovljena ukupan iznos od 2.582,00 Kuna ili po mjesecima kako je prikazao u koloni
broj 12. Tablice 2. dopune nalaza i mišljenja od 18.02.2021.godine.
24. U navedenom smislu tužiteljici je radi svega navedenog temeljem odredbe
članka 44.stavka 10.KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja je
odredba istovjetna odredbi članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i
namještenike (''NN'' 112/17), te navedenom Tumačenju Z. komisije za
tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike na
ime razlike plaće s osnove neisplaćenih prekovremenih radnih sati za utuženo razdoblje
od ožujka 2013.godine do prosinca 2015.godine dosuđen ukupan iznos od 2.582,00
Kuna dok je istog trebalo odbiti za više zatraženi iznos od 5.813,59 Kuna, a kako je i
odlučeno u točki I/ i II/ izreke ove presude.
25. Tužiteljici je na dosuđeni iznos od 2.582,00 Kuna valjalo priznati zateznu
kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima
(„NN“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena
zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa
navedenog u koloni 12. Tablice 2. dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. od
18.02.2021.godine. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog
pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do
isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući da se
zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne
smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3.
Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13,
120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak
(NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i
157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom,
što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na
bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno
u točki I/ izreke ove presude.
26. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno
odredbi članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno
kao u točkama I/ i II/ izreke ove presude.
27. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužiteljica
djelomično uspjela u ovom parničnom postupku tuženik joj je dužan isplatiti troškove
parničnog postupka sukladno odredbi članka 154 stavka 1. ZPP-a. Tužiteljica je u
predmetnom postupku uspjela u postotku od 100% po pitanju pravne osnove i 30,75% u
pogledu visine potraživanja (a kad se stavi u relaciju ostvareni iznos od 2.582,00 Kuna
prema zatraženom iznosu od 8.395,59 Kuna), te je u tom smislu tužiteljica uspjela u
postotku od 65,37%, a tuženik u postotku od 34,63 %, te kad se od postotka uspjeha
Pr-672/2018
tužiteljice od 65,37% oduzme postotak uspjeha tuženika od 34,63% tad se dobije iznos
od 30,74 %, a koji iznos predstavlja postotak uspjeha tužiteljice u ovoj parnici. U
navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava zahtjeva za
mirno rješenje spora u iznosu od 75 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 75
bodova; trošak sastava podneska od 01.10.2018.godine u iznosu od 75 bodova; trošak
sastava podneska od 14.02.2019.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava
podneska od 13.02.2020.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od
04.09.2020.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od
12.11.2020.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od
05.03.2021.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 22.11.2018.godine
u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 07.02.2019.godine u iznosu od 75
bodova; zastupanja na ročištu od 24.04.2019.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja
na ročištu od 03.03.2020.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od
05.10.2020.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 27.01.2021.godine
u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 26.04.2021.godine u iznosu od 75
bodova, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što
ukupno iznosi 1162,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna
ukupno iznosi 11.625,00 Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 2.906,25
Kuna ukupno iznosi 14.531,25 Kuna, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 2.500,00
Kuna ukupno iznosi 17.031,25 Kuna te kad se navedeni iznos dovede u relaciji sa
postotkom uspjeha tužiteljice u ovoj parnici od 30,74 % tad se dobije iznos od 4.257,81
Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju na ime parničnog troška u ovom
postupku zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče
od presuđenja pa do isplate, te koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka
2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.
U Splitu, 28.lipnja 2021.godine
S u d a c:
Eneja Stejskal Kanazir
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od
primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog
suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda
objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila,
smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem
se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se
presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja
pisanog otpravka iste.
Kontrolni broj: 00d51-3ab6a-216b5
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ENEJA STEJSKAL KANAZIR, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.