1

Poslovni broj 72 Gž R-1280/2021-2

 

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 72 Gž R-1280/2021-2

 

 

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu , kao sud drugog stupnja , po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu , u pravnoj stvari tužiteljice M. Š. iz Z., …, OIB: …, zastupane po punomoćnici M. P., odvjetnici iz Z., protiv tuženika K. bolnice M., Z., …, OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice i žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu ,poslovni broj Pr-1093/2020 od 16. travnja 2021.,dana 25. lipnja 2021.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda  Općinskog radnog suda u Zagrebu ,poslovni broj Pr-1093/2020 od 16. travnja 2021. u dijelu pod točkom I izreke izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak kao i u dijelu pod točkom  II izreke.

 

II Preinačuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu ,poslovni broj Pr-1093/2020 od 16. travnja 2021. u dijelu pod točkom III izreke u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 468,75 kn te sudi:

 

"Nalaže se tuženiku, K. bolnici M., OIB: …, Z., …, da tužiteljici, M. Š., OIB:…, Z.,…, naknadi parnični trošak  u   daljnjem iznosu  od  468,75 kn  zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana 16. travnja 2021. pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

 

1. Nalaže se tuženiku K. bolnici M., OIB: …, Z., …, isplatiti tužiteljici M. Š., OIB: …, Z., …, iznos od 8.836,02 kuna bruto, sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:

 

- za veljaču 2016., na iznos od 62,62 kuna od 16. ožujka 2016.,

- za ožujak 2016., na iznos od 228,64 kuna od 16. travnja 2016.,

- za travanj 2016., na iznos od 187,84 kuna od 16. svibnja 2016.,

- za svibanj 2016., na iznos od 298,85 kuna od 16. lipnja 2016.,

- za lipanj 2016., na iznos od 179,30 kuna od 16. srpnja 2016.,

- za srpanj 2016., na iznos od 313,06 kuna od 16. kolovoza 2016.,

- za kolovoz 2016., na iznos od 279,62 kuna od 16. rujna 2016.,

- za rujan 2016., na iznos od 665,25 kuna od 16. listopada 2016.,

- za listopad 2016., na iznos od 188,76 kuna od 16. studenog 2016.,

- za prosinac 2016., na iznos od 119,40 kuna od 16. siječnja 2017.,

- za siječanj 2017., na iznos od 313,54 kuna od 16. veljače 2017

- za ožujak 2017., na iznos od 131,04 kuna od 16. travnja 2017,.

- za travanj 2017., na iznos od 300,87 kuna od 16. svibnja 2017.,

- za svibanj 2017., na iznos od 84,88 kuna od 16. lipnja 2017.,

- za lipanj 2017., na iznos od 287,35 kuna od 16. srpnja 2017.,

- za srpanj 2017., na iznos od 206,65 kuna od 16. kolovoza 2017.,

- za kolovoz 2017., na iznos od 117,45 kuna od 16. rujna 2017.,

- za listopad 2017., na iznos od 134,83 kuna od 16. studeni 2017.,

- za studeni 2017., na iznos od 350,13 kuna od 16. prosinca 2017.,

- za prosinac 2017., na iznos od 367,41 kuna od 16. siječnja 2018.,

- za veljača 2018., na iznos od 335,51 kuna od 16. ožujka 2018.,

- za ožujak 2018., na iznos od 53,25 kuna od 16. travnja 2018.,

- za travanj 2018., na iznos od 433,59 kuna od 16. svibnja 2018.,

- za svibanj 2018., na iznos od 382,52 kuna od 16. lipnja 2018.,

- za lipanj 2018., na iznos od 410,75 kuna od 16. srpnja 2018.,

- za srpanj 2018., na iznos od 51,57 kuna od 16. kolovoza 2018.,

- za kolovoz 2018., na iznos od 271,00 kuna od 16. rujna 2018.,

- za rujan 2018., na iznos od 1.660,50 kuna od 16. listopada 2018,

- za svibanj 2020., na iznos od 144,32 kuna od 16. lipnja 2020.,

- za lipanj 2020., na iznos od 275,52 kuna od 16. srpnja 2020., pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

 

2. Nalaže se tuženiku, K. bolnici M., OIB: …, Z., …, da tužiteljici, M. Š., OIB:…, Z., …, naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 6.250,00 kn, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana 16. travnja 2021. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

 

3. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

 

2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom III izreke žalbu ulaže tužiteljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud preinači presudu u pobijanom dijelu u skladu sa žalbenim navodima .

 

3. Protiv navedene presude žalbu ulaže tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava , bitne povrede odredaba parničnog postupka,pogrešno i nepotpuno utvrđenog čnjeničnog stanja  predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

 

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

 

5. Žalba tuženika je neosnovana.

 

6. U ovom konkretnom slučaju se radi o sporu male vrijednosti temeljem odredbe čl.458.st.1.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53//91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19  dalje: ZPP) stoga se presuda ne  može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.1.ZPP-a, u skladu s čl.467.st.1.ZPP-a.

 

7. Stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može biti predmet ovog žalbenog postupka.

 

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ,nije utvrđeno da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53//91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14; dalje: ZPP)  na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a , a niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a  na koju neosnovano ukazuje tuženik jer presuda  nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati  s obzirom da su razlozi prvostupanjske presude jasni i neproturječni između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

 

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za isplatu dodataka na plaću i to dodataka na plaću zbog otežanih uvjeta rada i dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate rada te posljedično razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad a  što bi ostvarila da su u prosjek plaća uračunati utuženi dodaci na plaću u utuženom razdoblju kao i razlike plaće s naslova prekovremenog rada u mjesecima u kojima blagdan ili neradni dana pada u dane od ponedjeljka do petka.

 

10. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika kao medicinska sestra.

 

11. Međutim među  strankama je sporno da li tužiteljici kao djelatnici tuženika za utuženo razdoblje pripadaju dodaci za posebne uvjete rada i to dodatak za otežane uvjete rada kao i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi  za vrijeme prekovremenog rada a posljedično tome i razlika naknade plaće za godišnji odmor kao i  za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

 

12. Također sporno je da li se rad na blagdane i neradne dane tretira kao redovan rad ili prekovremeni rad .

 

13. Suprotno žalbenim navodima tuženika ,prvostupanjski sud je izveo pravilan pravni zaključak da tužiteljici pripadaju predmetni dodaci  pozivajući se na mjerodavno materijalno pravo koje proizlazi iz Zakona o radu (Narodne novine ,broj 93/14 i 127/17 -dalje ZR/14), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/13, 143/13, 96/15, dalje: KU/13), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 96/15, 29/18, dalje: Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje: TKU/12 i NN 128/17, dalje: TKU/17).

 

14. Također ovdje treba pridodati i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljenog 26. ožujka 2018. (Narodne novine, broj 28/18, dalje KU/18) a koji se primjenjuje od 1. ožujka 2018.

 

15. Suprotno žalbenim navodima tuženika ,prema odredbi čl.47.KU/13 definirana je plaća tužiteljice koju čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu o plaću te iz navedene odredbe ne proizlazi da bi plaća koja se odnosi na prekovremeni rad bila obračunavana na bilo koji način izuzev onog koji je propisan čl.47KU/13.To znači da plaću tužiteljice za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću ,naravno uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada.

 

16. Prema tome pravo tužiteljice na isplatu dodataka na plaću proizlazi iz odredbi Kolektivnog ugovora odnosno  čl. 91. st. 3. ZR/14  koja propisuje da se pod plaćom propisuje osnovna plaća kao i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno u novcu u naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora ,pravilnika o radu ili drugog propisa  isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

 

17. Stoga nema mjesta isključenju isplate dodataka na koje tužiteljica ima pravo za rad koji je ostvarila u prekovremenom radu jer za navedeni rad tužiteljica ima pravo na plaću koja sadrži sve ono što je propisano  čl.94 ZR/14 pa stoga jasno proizlazi  da za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

 

18. Prema tome pravilan je zaključak  prvostupanjskog suda ,a na što ukazuje i recentna sudska praksa Vrhovnog suda RH  povodom postavljenog pitanja dodataka u prekovremenom radu da se prava radnika na dodatke kumuliraju te da se dodaci odnose kako na plaću za redovno radno vrijeme tako i na plaću  za prekovremeni rad.

 

19. Vrhovni sud je na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (8/19) održane 9. prosinca 2019. zauzeo sljedeće pravno shvaćanje:

"Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

 

20. Ovdje valja dodati da  čl. 51. st. 9. i 10. KU određeno  da je prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, odnosno na bazi 40-satnog radnog tjedna, s time da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

 

21. Dakle, redovni mjesečni fond sati predstavlja umnožak radnih dana u mjesecu sa 8, iz čega slijedi da se u taj fond sati ne ubrajaju dani blagdana, jer to nisu radni dani u smislu odredbe čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” br. 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11, - dalje: Zakon o blagdanima) pa prekovremeni rad tužitelja predstavlja rad ostvaren iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati u koji ne ulaze dani blagdana.

 

22. Tuženik tužiteljici nije obračunao dodatak za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate rada a što je  posljedično dovelo i do  pogrešnog obračuna naknade bruto plaće tužiteljici za vrijeme godišnjeg odmora odnosno  privremene nesposobnosti za rad.

 

23. Prvostupanjski sud je ,na temelju provedenog  financijskog vještačenja po vještakinji iz Centra za financijska vještačena d.o.o. Petri Blašković od 30. srpnja 2020.a kojeg sud prihvaća kao stručnog i obrazloženog te tuženik nije imao primjedbi na matematički izračun  vještakinje,utvrdio da tužiteljici na ime razlike plaće za utuženo razdoblje pripada daljnji iznos od 8.836,02 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

 

24. Prema tome iz svih gore navedenih razloga   žalbeni navodi tuženika proizlaze iz pogrešnog pravnog pristupa u tumačenju kako KU tako i tumačenju relevantnih odredbi Zakona o radu kao i jasno zauzetog stava Vrhovnog suda Republike Hrvatske u tumačenju predmetnih odredbi.

 

25. Žalbeni navodi tužiteljice u pogledu odluke o trošku parničnog postupka u kojoj tužiteljici nije priznat trošak  pristupa na objavu presude je osnovan.

 

26. Naime tužiteljici pripada pravo pristupa na ročište za objavu presude u smislu odredbe čl.155.st.1.ZPP-a te u  skladu s Tarifom o naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15-dalje Tarife ) jer je predmetni trošak bio opravdan s obzirom da je punomoćnik tužiteljice pristupio na ročište za objavu presude i to po Tbr .9. t. 3. Tarife- 37,5  bodova odnosno 375,00 kn plus PDV-25% što ukupno iznosi 468,75 kn.

 

27. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. t. 3. ZPP-a  odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Zagrebu 25. lipnja 2021.

Sudac:

Ines Kovačević