1

Poslovni broj: 9 UsI-668/19-25

  REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

    Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Zvjezdani Radošević, u upravnom sporu tužitelja Z. K. iz V. T., kojeg zastupa opunomoćenica A. S. P. odvjetnica u Z., protiv tuženog Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti, 24. lipnja 2021.

p r e s u d i o   j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/18-01/03402845797, URBROJ: 341-99-05/3-18-6766 od 21. siječnja 2019. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, P. s. u Z. KLASA: UP/I 141-02/18-01/03402845797, URBROJ: 341-25-05/3-18-87363 od 13. rujna 2018.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora u iznosu od 13.720,00 kn.

Obrazloženje

1.              Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/18-01/03402845797, URBROJ: 341-99-05/3-18-6766 od 21. siječnja 2019. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, P. s. u Z. KLASA: UP/I 141-02/18-01/03402845797, URBROJ: 341-25-05/3-18-87363 od 13. rujna 2018. kojim mu nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2.              Tužitelj u tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da mu je tuženik trebao priznati sva pripadajuća prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a temeljem prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 21. lipnja 2018., budući da je uvidom u njegovu medicinsku dokumentaciju jasno razvidno da je kod njega svakako nastala smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti. Dodaje da je kod njega između ostalog razvijen kronični posttraumatski moždani sindrom sa izraženom hipobulijom, teška kronična neuralna lezija u oba stopala, lijevoj potkoljenici, oba ramena i nadlakticama, teška kronična radikularna lezija L5 lijevo, kroničko S1 obostrano i C5 obostrano, teže povrede kralježnice, a da je pretrpio dijagnoze Contusio cerebri multiplices, šifre prema MKB S06.2, Hematoma epidurale, šifre prema MKB S06.2, Hematoma subdurale, šifre prema MKB S06.5, Fractura fp sin, šifre prema MKB S02.0, fractura costraum multiol, šifre prema MKB S22.4, Fractura processus styloidei radi, šifre prema MKB S22.5. Iznosi da kliničkom slikom dominira kronični posttraumatski moždani sindrom sa izraženom hipobulijom i pasivnosti, da je sporije afektivne modulacije, teškog pamćenja, organskog moždanog oštećenja kongitivnih sposobnosti uz izraženu depresivnost, anksioznost i poteškoće prilagodbe. Opisuje da boluje od dijagnoze F07.0, F.06.3, G 47.0 odnosno organske promjene osobnosti, insomnia, te je mišljenja da je njegovo mentalno stanje definitivno, da su mogućnosti rehabilitacije vrlo ograničene, a da je opća radna sposobnost zbog psihičkih organskih promjena tipa sindroma frontalnog režnja minimalna. Smatra da je njegovo zdravstveno stanje definitivno pa da su stoga nastale trajne promjene u njegovom zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Nastavlja da se zbog trajnih promjena u njegovom zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanjila sasvim sigurno za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Obrazlaže da mu je zbog opisanog zdravstvenog stanja onemogućeno obavljati poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima te koji bi bili odgovarajući njegovim dosadašnjim poslovima, kao i drugim poslovima koji odgovaraju njegovoj kvalifikaciji. Napominje da se daljnjim i suvremenijim metodama medicinske rehabilitacije u većem stupnju ne mogu ublažiti negativne posljedice bolesti na njegovu radnu sposobnost. Navodi da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi zakonski uvjeti iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranja. Slijedom navedenog predlaže uvažiti tužbu i poništiti rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje uz naknadu troškova spora.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da tužba nije osnovana. Dodaje da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa svim važećim zakonskim propisima. Iznosi da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, a da tako proizlazi i iz nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije ne nalazi osnove za promjenu ocjene vijeća vještaka jer kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti prema članku 39. Zakon o mirovinskom osiguranju jer, kako je vijeće viših vještaka u svom nalazu navelo, "stanje nije definitivno te stoga nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti". Nastavlja da s obzirom na činjenicu da su vještaci oba stupnja suglasni da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu navedene odredbe, jer stanje nije definitivno, utvrđeno je da je postupak ocjene radne sposobnosti i u prvom stupnju i u drugom stupnju, povodom uložene žalbe, obavljen na propisan način u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Uredbe o metodologijama vještačenja, a na temelju neposrednog pregleda, pregleda priložene medicinske dokumentacije te da su pravilno utvrđene odlučujuće činjenice prilikom donošenja nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka, a onda i drugostupanjskog rješenja, zbog čega su tužbeni navodi neosnovani pa se ne može govoriti o povredi zakonitosti rješenja. Slijedom navedenog predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

4.              Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika, izvedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima prim. dr. sc. M. Z., stalni sudski vještak za medicinu rada, i prof. prim. dr. sc. N. M., stalni sudski vještak za psihijatriju, te je održano ročište.

5.              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6.              Nesporno je da tužitelj boluje od određenih bolesti.

7.              Sporno je, da li kod tužitelja zbog tih bolesti postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost odnosno djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.).

8.              Tim člankom propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema tome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, s time da poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 1.). Nadalje, propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima (stavak 2.). Također, propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 3.). Konačno propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti (stavak 4.), s time da uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest (stavak 5.).

9.              Iz nalaz i mišljenja stalnih sudskih vještaka prim. dr. sc. M. Z., stalni sudski vještak za medicinu rada, i prof. prim. dr. sc. N. M., stalni sudski vještak za psihijatriju, od 15. ožujka 2021. proizlazi da je tužitelj Z. K., rođen 1974., SSS stolar, zadnje radio kao krovopokrivač, RS oko 20 godina, 1. rujna 2016., prilikom rada na krovu, pao s visine od oko 3 metra i zadobio kraniocerebralnu ozljedu s frakturom frontoparijetalne kosti lijevo, epiduralnim i subduralnim hematomom frontotemporoparijetalno uz multiple kontuzije mozga i uz prijelom od II do VIII rebra lijevo te prijelom stiloidnog nastavka desne palčane kosti bez pomaka ulomaka. Navedeno je da je liječen konzervativno na Klinici za neurokirurgiju KBC Sestre milosrdnice do 6. rujna 2016., a potom u OB Z. odakle je otpušten 13. rujna 2016., uz blaže psihoorganske promjene, bez neuroloških ispada i lateralizacije. Dodano je da je nakon otpusta provodio ambulantnu fizikalnu rehabilitaciju uz poboljšanje pokretljivosti te da neurolog koncem 2016. navodi da je somatski uredan bez motoričkih i neuroloških ispada uz prisutne psihičke poteškoće i strahove te abuzus alkohola u anamnezi. Opisano je da kontrolna neurološka obrada (MSCT mozga od 14. listopada 2016.) pokaže potpunu resorpciju krvarenja, a da je EEG 2. lipnja 2017. učinjen nakon deprivacije spavanja, bez evidentiranih kriza svijesti. Izneseno je da je prema zadnjem nalazu fizijatra od 4. travnja 2018. pokretljivost kralježnice u svim etažama ograničena i bolna zbog degenerativnih promjena kralježnice s posljedičnom kroničnom radiklulopatijom L5 i S1 lijevo, a bez značajnijeg neurološkog deficita dok su kretnje u oba ručna zgloba uredne. Nastavljeno je da su se za vrijeme hospitalizacije u bolnici SM razvile apstinencijske tegobe zbog obustave etila zbog čega je uvedena terapija. Obrazloženo je da se nastavno prati kod psihijatra ambulantno, a da tijekom vremena dolazi do psihičkih promjena te da prema nalazima iz 2020./2021. kliničkom slikom dominira kronični posttraumatski moždani sindrom sa izraženom hipobulijom i pasivnosti. Navedeno je da je kompenziran neurološki, vertebralni i somatski status, a da su prisutne blaže kognitivne smetnje nakon kraniocerebralne ozljede te psihičke smetnje iz kruga organskog psihosindroma koje zahtijevaju daljnje liječenje i praćenje budući da je moguće postići daljnje poboljšanje sveukupnog psihičkog stanja. Ocijenjeno je da je liječenje tužitelja još uvijek u tijeku, tj. da još uvijek nisu iscrpljene sve terapijske mogućnosti. Zaključeno je da slijedom navedenog kod tužitelja nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, sve sukladno članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju.

10.              Na ročištu 17. lipnja 2021. stalni sudski vještaci su ostali kod svog pisanog nalaza i mišljenja te su argumentirano odgovorili na postavljena pitanja.

11.              Na temelju nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka, a koji sud prihvaća jer je jasan i obrazložen, utvrđeno je da je osporavano rješenje zakonito. Naime, stalni sudski vještaci su ocijenili da je liječenje tužitelja još uvijek u tijeku te su zaključili da kod tužitelja nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju.

12.              Odbijen je dokazni prijedlog tužitelja za njegovim saslušanjem, jer nije bilo potrebno izvesti navedeni dokaz, jer su relevantne činjenice utvrđene izvođenjem medicinskog vještačenja.

13.              Slijedom navedenog na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.) valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan (točka I. izreke).

14.              Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti snosi sve troškove u skladu s člankom 79. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima. Slijedom navedenog na temelju članka 79. stavka 6. istog Zakona odlučeno je kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 24. lipnja 2021.

Sutkinja

Vanja Crnković,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 66. i članka 79. stavka 7. Zakona o upravnim sporovima). Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude (članak 70. Zakona o upravnim sporovima).