- 1 -              Revr 430/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Revr 430/2018-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek članice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. I. G. C., Z., OIB: ... i 2. M. M., K., OIB: ... , koje zastupaju punomoćnice A. B. i N. L., odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. B. i N. L. u Z., protiv tuženika E. ... u Z., Z., OIB: ... , kojeg zastupa punomoćnik M. E., odvjetnik iz Odvjetničkog društva C., G. & E. d.o.o. u Z., radi utvrđenja diskriminacije i isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1123/16-3 od 10. listopada 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1629/14-56 od 31. ožujka 2016., u sjednici održanoj 16. lipnja 2021.,

 

p r e s u d i o   j e:

 

Djelomično se odbija kao neosnovana revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1123/16-3 od 10. listopada 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1629/14-56 od 31. ožujka 2016. u toč. VI., VII. i VIII. izreke.

 

r i j e š i o j e:

 

Djelomično se odbacuje kao nedopuštena revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1123/16-3 od 10. listopada 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1629/14-56 od 31. ožujka 2016. u toč. IX., X. i XI. izreke.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom je presudom odlučeno:

 

„I. Utvrđuje se da Odluka o obustavi isplate mjesečne akontacije prekovremenog rada, koju je tuženik E. ... u Z., Z. donio dana 04. srpnja 2013. nije dopuštena.

 

II. Utvrđuje se da je tuženik E. ... u Z., OIB: ... , diskriminirao I i II tužitelje, s osnove izraženog mišljenja odnosno uvjerenja time što im je od 01. srpnja 2013. ukinuo isplatu dodatka na plaću od 35% bruto te dijela dodatka na minuli rad, akademski stupanj te s osnove Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti.

 

III. Nalaže se tuženiku E. ... u Z., , OIB: ... , isplatiti I tužiteljici I. G. C. iz Z., OIB ... , iznos od 30.000,00 kuna (tridesettisućakuna), a s osnove naknade štete zbog počinjene diskriminacije s osnove mišljenja odnosno uvjerenja, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. ožujka 2014. pa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

 

IV. Nalaže se tuženiku E. ... u Z., OIB: ... , isplatiti II tužitelju M. M. iz K., OIB ... , iznos od 30.000,00 kuna (tridesettisućakuna), a s osnove naknade štete zbog počinjene diskriminacije s osnove mišljenja odnosno uvjerenja, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2014. pa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

 

V. Nalaže se tuženiku E. ... u Z., OIB: ... , isplatiti I tužiteljici I. G. C. iz Z., OIB ... , bruto iznos od 3.928,73 kuna (tritisućedevetstodvadesetosamkunai sedamdesettrilipe) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. rujna 2013. pa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

 

VI. Odbija se tužbeni zahtjev II tužitelja u dijelu koji glasi:

 

"V. Utvrđuje se da je tuženik E. ... Z., OIB: ... diskriminirao II tužitelja M. M. iz K., OIB: ... , s osnove dobi i društvenog položaja time što je na javnom natječaju raspisanom u Narodnim novinama br. 67/2013, za nastavnika u znanstveno nastavno zvanje docenta za granu Trgovina i turizam na Katedri za trgovinu i za sklapanje ugovora o radu za radno mjesto docenta odabrao pristupnika dr.sc. D. D., koji ne udovoljava u najvećoj mjeri uvjetima natječaja i uvjetima Rektorskog zbora.

 

VI. Nalaže se tuženiku E. ... u Z., OIB: ... , isplatiti II tužitelju, u roku od 8 dana, iznos od 30.000,00 kn, s osnove naknade štete zbog počinjene diskriminacije s osnove dobi i društvenog položaja, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 27.03.2014. g. do isplate, prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena."

 

VII. Odbija se tužbeni zahtjev I tužiteljice u dijelu koji glasi:

 

"VII. Utvrđuje se da je tuženik E. ... u Z., OIB: ... diskriminirao I tužiteljicu I. G. C. iz Z., OIB ... , s osnove dobi i društvenog položaja time što je na javnom natječaju raspisanom u Narodnim novinama br. 67/2013, za nastavnika u znanstveno nastavno zvanje docenta za granu Opća ekonomija na Katedri za trgovinu i za sklapanje ugovora o radu za radno mjesto docenta odabrao pristupnika dr.sc. I. K., koji ne udovoljava u najvećoj mjeri uvjetima natječaja i uvjetima Rektorskog zbora.

 

VIII. Nalaže se tuženiku E. .... u Z., OIB: ... , isplatiti I tužiteljici I. G. C. iz Z., OIB ... , u roku od 8 dana, iznos od 30.000,00 kn, s osnove naknade štete zbog počinjene diskriminacije s osnove dobi i društvenog položaja, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 03.03.2014. g. do isplate, prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena."

 

VIII. Odbija se tužbeni zahtjev I tužiteljice u dijelu kojim predlaže naložiti tuženiku isplatiti joj bruto iznos od 3.928,73 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. srpnja 2013. pa do isplate i bruto iznos od 3.928,73 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. kolovoza 2013. pa do isplate.

 

IX. Nalaže se tuženiku isplatiti I i II tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 18.937,50 kuna (osamnaesttisućadevetsotridesetsedamkunaipedesetlipa) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. ožujka pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

 

X. Nalaže se I i II tužiteljima isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 11.750,00 kuna (jedanaesttisućasedamstopedesetkuna), u roku od 8 dana.

 

XI. Odbija se zahtjev I i II tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 26.625,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

 

XII. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 32.000,00 kuna.‟

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanim točkama VI., VII., VIII., IX., X. i XI. izreke presude.

 

3. Protiv drugostupanjske odluke tužitelji su izjavili reviziju prema odredbi čl. 23. Zakona o suzbijanu diskriminacije ("Narodne novine" br. 85/08 i 112/12, dalje: ZSD). S obzirom da se u predmetnom slučaju tužbeni zahtjev u odnosu na glavnu stvar temelji na čl. 17. st. 1. ZSD, a u skladu s pravnim shvaćanjem prihvaćenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021., dopuštena je samo (redovna) revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP.

 

4. Tužitelji revizijom pobijaju drugostupanjsku presudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitnih povreda odredaba Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) iz čl. 354. st. 2. toč. 11. te predlažu da ovaj revizijski sud preinači drugostupanjsku presudu tako da prihvati odbijeni tužbeni zahtjev ili da ukine obje nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

 

5. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

 

6. Revizija djelomično nije osnovana, a djelomično nije dopuštena.

 

7. Na temelju odredbe čl. 392.a ZPP ovaj je sud pobijanu presudu ispitao samo u dijelu u kojem se ona revizijom pobija i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, uzevši u obzir da je propisano da stranka u reviziji treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi da se neće uzeti u obzir (čl. 386. ZPP).

 

8. Pobijana presuda nema nedostataka i može se ispitati te sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, pa u postupku koji je prethodio reviziji nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se pozivaju tužitelji. Obrazlažući tu povredu tužitelji zapravo iznose vlastite ocjene izvedenih dokaza i donesenih zaključaka u pogledu toga da ih je tuženik prilikom izbora u znanstveno nastavno zvanje docenta diskriminirao po osnovi društvenog položaja i dobi.

 

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da su po osnovi izraženog mišljenja odnosno uvjerenja bili diskriminirani od strane tuženika kao poslodavca na način da im je tuženik na temelju odluke o obustavi isplate mjesečne akontacije prekovremenog rada od 4. srpnja 2013. ukinuo isplatu dodatka na plaću te da su diskriminirani po osnovi dobi i društvenog položaja jer je tuženik na javnom natječaju za nastavnika u znanstveno nastavno zvanje docenta za granu Trgovine i turizam na Katedri za trgovinu odnosno na javnom natječaju za nastavnika u znanstveno nastavno zvanje docenta za granu Opća ekonomija na Katedri za trgovinu odabrao kandidate koji ne udovoljavaju u većoj mjeri raspisanim uvjetima kao i zahtjev za isplatu naknade štete zbog navedene diskriminacije.

 

10. U postupku koji je prethodio revizijskome utvrđeno je:

 

- da su tužitelji kod tuženika bili zaposleni kao asistenti, odnosno viši asistenti na Katedri za trgovinu,

 

- da je tuženik 5. lipnja 2013. raspisao javni natječaj za jednog nastavnika u znanstveno nastavno zvanje docenta za granu trgovine i turizam i jednog nastavnika u znanstveno nastavno zvanje docenta za granu Opća ekonomija na Katedri za trgovinu te da su se na navedene natječaje javili i tužitelji,

 

- da na navedenim natječajima tuženik nije odabrao tužitelje, već je odabrao dr. sc. D. D. i dr. sc. I. K.,

 

- da je tuženik 4. srpnja 2013. donio odluku o obustavi isplate mjesečne akontacije za prekovremeni rad tužiteljima koji je do tada isplaćivan u visini od 35% na bruto plaću,

 

- da tuženik nije dokazao svoje navode iz Odluke o obustavi akontacije, odnosno nije dokazao da tužitelji nisu ispunili uvjete za isplatu predmetne akontacije,

 

- da je na 11. sjednici Katedre za trgovinu tuženika od 17. srpnja 2013. pročelnik Katedre za trgovinu prof. dr. sc. N. K. ponovio da će zbog javljanja na predmetni natječaj tužitelji biti sankcionirani ukidanjem predmetnog dodatka na plaću od 35% te da je drugotužitelj M. M. maknut iz časopisa "Znanstvena izvrsnost".

 

11. Na temelju tih činjeničnih utvrđenja nižestupanjski sudovi su zaključili da je tuženik odluku o obustavi isplate dodatka tužiteljima donio upravo zbog iznesenog mišljenja i uvjerenja tužitelja da se mogu javiti na predmetni natječaj. Slijedom navedenog, utvrđen je kao osnovan zahtjev tužitelja da je odluka o obustavi dodatka na plaću nezakonita, kao i zahtjev na utvrđenje da su diskriminirani s osnova svog iskazanog mišljenja te je tuženiku naloženo da s osnova naknade štete zbog navedene diskriminacije isplati svakom od tužitelja iznos od 30.000,00 kn. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem su tražili da sud utvrdi kako su bili stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge kandidate prilikom izbora u znanstveno nastavno zvanje docenta, tj. da su bili diskriminirani po osnovi društvenog položaja i dobi, pa je tužbeni zahtjev u navedenom dijelu odbijen kako u odnosu na utvrđenja navedenih povreda, tako i u odnosu na zahtjev za isplatu 30.000,00 kn s osnova naknade štete zbog počinjenje diskriminacije po osnovi društvenog položaja i dobi. Tužbeni zahtjev tužitelja u navedenom dijelu je odbijen s obzirom na to da nižestupanjski sudovi niti iz jednog provedenog dokaza, osim iz iskaza tužitelja koje sud nije prihvatio, nisu mogli zaključiti da bi izabrani kandidati za mjesto docenta kod tuženika bili u prijateljskim ili rodbinskim vezama s odgovornim osobama tuženika, niti da bi se pri navedenom izboru dob kandidata posebno cijenila te da utvrđenja konstatirana u zapisniku s 10. sjednice Kolegija pročelnika tuženika od 15. srpnja 2013. predstavljaju jedno općenito mišljenje bez navođenja konkretnih natječaja i konkretnih osoba.

 

12. Tužitelji u reviziji ukazuju na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 1. st. ZSD navodeći da su na predmetnom javnom natječaju prilikom izbora u znanstveno nastavno zvanje docenta diskriminirani po osnovi svog društvenog položaja i dobi jer odabrani kandidati ne udovoljavaju u najvećoj mjeri uvjetima natječaja i Rektorskog zbora te da je za njih raspisan predmetni natječaj, da su isti bili u prijateljskim vezama s odgovornim osobama tuženika i da su odabrani kandidati stariji tri, odnosno osamnaest godina od ovdje tužitelja. Također, tužitelji u reviziji navode da je povrijeđeno pravilo o teretu dokazivanja, tj. da su tužitelji učinili vjerojatnim da su diskriminirani po navedenim osnovama, pa je na tuženiku teret dokazivanja da tužitelji nisu stavljeni u nepovoljniji položaj.

 

13. Odredbom čl. 1. st. 1. ZSD propisano je da se diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Prema odredbi čl. 20. st. 1. ZSD propisano je da ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije te tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

 

14. Ovaj sud smatra da su nižestupanjski sudovi pravilno ocijenili da tužiteljima nije bilo povrijeđeno pravo na jednako postupanje prilikom izbora u znanstveno nastavno zvanje docenta kod tuženika, tj. da oni nisu bili diskriminirani po osnovi društvenog položaja i dobi. Naime, u odnosu na diskriminaciju po osnovi društvenog položaja valja reći da tužitelji tijekom trajanja ovoga postupka nisu ni naveli koji je to društveni položaj u društvu odabranim kandidatima omogućio utjecaj na rezultate javnog natječaja kod tuženika, pa samim time nije bilo ni potrebe da se utvrđuju ostali elementi diskriminacije u odnosu na navedenu osnovu. U odnosu na postojanje diskriminacije po dobi, tužitelji u reviziji ukazuju na to da nižestupanjski sudovi nisu pridali značaj zapisniku s 10. sjednice Kolegija pročelnika tuženika od 15. srpnja 2013. na kojem je dekan tuženika izrazio nezadovoljstvo „postupcima nekih mlađih kolega vezano uz javljanje na natječaj za zaposlenje“, kao niti činjenici da su odabrani kandidati stariji od tužitelja. Nije osnovan revizijski prigovor tužitelja da sud nije pridao nikakav značaj zapisniku s 10. sjednice Kolegija pročelnika tuženika od 15. srpnja 2013., već je u nižestupanjskim odlukama zauzet stav da izjave dekana tuženika na navedenoj sjednici predstavljaju jedno općenito mišljenje koje samo po sebi, a niti u vezi s ostalim provedenim dokazima ne predstavljaju diskriminaciju po osnovi dobi, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj revizijski sud. Podredno, treba naglasiti i to da je ocjena provedenih dokaza pridržana za sud (članak 8. ZPP), pa postupanjem suda prema toj ovlasti i time što utvrđene činjenice nisu ocijenjene prema shvaćanju tužitelja, nije ostvarena povreda na koju se ukazuje u reviziji. Nižestupanjski sudovi pravilno su primijenili i odredbu o teretu dokazivanja s obzirom da tužitelji nisu u skladu s odredbom čl. 20. ZSD učinili vjerojatnim da je povrijeđeno njihovo pravo na jednako postupanje.

 

15. Stoga je odbijanjem tužbenog zahtjeva materijalno pravo pravilno primijenjeno pa kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena valjalo ju je odbiti kao neosnovanu te je na temelju odredbe čl. 393. ZPP odlučeno kao u izreci presude.

16. Glede odluke o naknadi parničnih troškova, koju tužitelji također pobijaju, ističe se da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 16. studenoga 2015. zauzeto pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima postupka nije rješenje protiv kojeg bi bila dopuštena revizija, jer odluka o troškovima postupka nema značaj rješenja kojim se završava postupak i u odnosu na koje bi bila dopuštena revizija iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP (tako i u odluci broj Rev-1353/11 od 17. studenoga 2015.).

 

17. Stoga je u tom dijelu reviziju valjalo odbaciti kao nedopuštenu te je odlučeno kao u izreci rješenja.

 

Zagreb, 16. lipnja 2021.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Željko Glušić, v.r.