Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA Pr-145/19 OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja P.
P. iz I. , O.:…, zastupan po
punomoćniku M. K., odvjetnik iz Z., protiv tuženika R. H.,
M., O.:…, zastupano po ODO u S.., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene
dana 16. ožujka 2021. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja J. Č., odvj. vjež. kod
T. B., odvj. u S., te zz tuženika N. Š., savjetnice O.-a Split, po
objavi dana 11. lipnja 2021.,
p r e s u d i o j e
I.Nalaže se tuženiku R. H., MF,
O.:…,zastupano po O. u S. u rokuod
8 dana tužitelju P. P. iz I., O.:… na ime razlike plaće isplatiti ukupan iznos od 3.463,32 kn bruto
zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 191,58 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 183,25 kn od 16.11.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 421,47 kn od 16.03.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 602,10 kn od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 1.003,50 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 403,31 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 211,74 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 112,65 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 183,26 kn od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 150,45 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29 Zakona o obveznim odnosima,
koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan
polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a
od 01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih
za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna
poena.
II. Nalaže se tuženik u roku od 8 dana naknaditi tužitelju trošak ovog postupka od
9.518,75 kn zakonskom zateznom kamatom koja na taj trošak teče od donošenja
prvostupanjske presude pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, dok se
sa više zatraženim iznosom od 625,00 kn ovo traženje tužitelja odbiti kao
neosnovano.
Obrazloženje
1.U tužbi koja je podnijeta dana 27.srpnja 2018.g. tužitelj navodi da je zaposlenik
tuženika, djelatnik PCU S., na radnom mjestu carinika, a
sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 04.05.2013. do
04.05.2018., tužitelj da je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno
ostvarivao prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:
- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,
- u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko da je trebao raditi
u smjeni ) i ( turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer
prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama i turnusima, da se smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa,
te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,
- u radu na drugi način.
U navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni,
noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju
sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u R.
H., koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih
Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika
koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se prekovremenim radom, kada je
rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka,
smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom.
Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama
ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je
tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od
dnevnog radnog vremena i koji da su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako, da je
određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem
mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati
tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj da je
ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji da su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen, pošto da su mu tako
odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika
kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj da se
obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti dopisom odbijen u
cijelosti.
2.Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 16.12.2020.
sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka za knjigovodstvo i financije I. B.
od 02.10. 2019.
3.U odgovoru na tužbu od 12.rujna 2018.g. tužena navodi zakonodavni okvir
odnosno propise kojima da je utvrđeno što čini plaću carinskih službenika te koji
uređuju način obračuna plaće da čine: Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima,
Zakon o carinskoj službi, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti
poslova za carinske službenike, Odluka o uspostavi i održavanju usluge
centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela državne
uprave, Odluka o vođenju registra zaposlenih u državnim i javnim službama. Uvidom
u relevantnu dokumentaciju za utuženo razdoblje razvidno da je tužitelj radio u
turnusima a ne kako to tvrdi tužitelj u 8satnom radnom vremenu od ponedjeljka do
petka, u smjenama i u radu na drugačiji način. Nadalje, rad službenik u turnusu koji je
radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su
padali na dane od ponedjeljka do petka, predstavljaju njegov redovan rad te mu se
osnovan plaća uvećava za svaki sat rada u visini propisanoj KU čl. 38.st. KU, što da
je tužena obračunala i isplatila tužitelju za utuženo razdoblje. Uvećanje osnovne
plaće za prekovremeni rad isplaćuje se za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži
od mjesečnog fonda radnih sati a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu
u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. Ističe,
kako tužitelj kroz utuženo razdoblje nije podnosio zahtjeve za korištenjem slobodnih
dana po osnovi prekovremenog rada te isti nije koristio slobodne dane. Tuženik se
protivio izvođenju dokaza financijsko knjigovodstvenim vještačenje a ukoliko bi sud
odlučio izvesti taj dokaz predložio je da vještak utvrdi je li CU pravilno
obračunala, uvećala i isplatila osnovnu plaću tužitelja po čl. 38.st.3. KU-a, utvrdi
ukupan broj prekovremenih sati koje je tužitelj ostvario a koji su bili duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati, utvrditi broj sati koje je tužitelj odradio blagdanom,
neradnim danom i na uskrs koji su pali od ponedjeljka do petka, te je li CU tužitelja pravilno uvećala svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati za 50% sukladno čl. 38.st.1. podst.2. KU( prekovremeni rad).
4.Tuženik je na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka I. B. od 06. kolovoza
2019. u cijelosti prigovorio te predložio dopunu vještačenja u kojem bi vještak
izračunao na temelju dostavljenih podataka koje proizlaze iz dokumentacije, koliko bi
tužitelj ostvario uvećanje plaće za prekovremeni rad za stvarno odrađeni
prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati. Tuženik na dopunsko vještvo
od 02.10. 2020. nije imao primjedbi na matematičku ispravnost obračuna ali i nadalje
osporava postojanje prekovremenog rada iz razloga navedenih već u odgovoru na
tužbu.
5.U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora ODO-a od
04. srpnja 2018.g. , Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od 04.05.2018.,
Rješenja o rasporedu na radno mjesto od 01.07.2012., 08.07.2013., 07.10.2015.,
14.11.2016., 01.09.2017., Evidencija o korištenju radnog vremena i obračunske
isprave ( list spisa 22-146), Izvod iz zapisnika sa 13. sjednice K. za tumačenje
odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike, Izvod iz zapisnika sa 02., 4., 12., 13., 15., sjednice K. za
tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike
i namještenike, Rješenje RH, VS R. H. R.-1083/13-2 od
25. listopada 2017.g. , Rješenje RH, VS R. H. R.-
1274/15-2 od 12. srpnja 2017., vještvo vještaka za financije i računovodstvo I.
B. 06.08.2019. i dopunska vještva od 10.03.2020. i 02.10. 2020.
6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
7. Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ("NN" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje :
KU) , kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od
50 % za prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU) , a da se prekovremenim radom
službenika koji rade u smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU) .
8. Na okolnost izračuna visine potraživanja tužitelja prema prijedlogu tužitelja sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku za financije i računovodstvo I. B..
8.1. U svom vještvu od 06. kolovoza 2019. g. vještak za financije i računovodstvo
I. B., isto je sačinio na temelju obračunskih platnih lista na ime tužitelja te
evidencije o korištenju radnog vremena za tužitelja za razdoblje od ožujka 2013. do
ožujka 2018. (list 22-146 spisa). Na temelju navedene dokumentacije vještak je
utvrdio da tužitelju u spornom razdoblju nije vršen obračun plaće za sve odrađene
prekovremene sate već dio prekovremenih sati. Za potrebe izrade vještva prikazao je
izračun osnovne plaće na način da ista predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta
uvećan za dodatak na minuli rat te dodatak za posebne uvjete rada. kada se
dobivena plaća podijeli sa brojem sati u pripadajućem mjesecu dobije se bruto
satnica redovne plaće. Tako je vještak u tablici 1. (list 227-229 spisa) za utuženo
razdoblje u stupcu 11 prikazao i izračunao bruto satnicu plaće tužitelja.
8.2. U tablici broj 2 ( list 230-233) vještak je u stupcu 3 izračunao satnicu plaće, u
stupcu 4 prikazao je mjesečni fond radnih sati, u stupcu broj 5 broj sati sa
obračunskih listića tj. evidentirane sate rada, u stupcu 6 prikazao je broj sati
blagdanom od ponedjeljka do petka iz obračunskih listića, u stupcu broj 7 prikazao je
sate u redovnom radu na način da je od broja evidentiranih sati oduzeo broj sati na
blagdan od ponedjeljka do petka. U stupcu broj 8 izračunao je neplaćene
prekovremene sate iznad mjesečnog fonda radnih sati (MFRS) a koje je dobio na
način da je od sati u redovnom radu oduzeo mjesečni MFRS. U stupcu broj 9 je
prikazao broj plaćenih prekovremenih sati iz obračunskih listića, u stupcu 10 je
izračunao neplaćene prekovremene sate redovnog rada na način da je od
neplaćenih prekovremenih sati redovnog rada iz stupca 8 oduzeo plaćene
prekovremene sate iz stupca 9. U stupcu 11 prikazao je vrijednost neplaćenog
prekovremenog rada blagdanom na način da je pomnožio vrijednosti iz stupca 6 sa
stupcem 3 tj. bruto satnicom te sve to pomnožio sa 0,5 odnosno 50% satnice s
obzirom da je redovni rad već plaćen. U stupcu 12 je vrijednost neplaćenog
prekovremenog redovnog rada izračunao na način da je vrijednosti iz stupca 10
pomnožio sa bruto satnicom i sve to pomnožio sa 1,5 te dobio 150% satnice. U
stupcu 13 nalaze se mjesečne utvrđene vrijednosti neplaćenih prekovremenih sati.
8.3. Vještak je također utvrdio kako su dodaci za rad subotom, nedjeljom i
blagdanom kao i noću uredno plaćeni. Prilikom obračuna vrijednosti prekovremenog
rada vještak je uzeo u obzir da je rad blagdanom plaćen no nije plaćen dodatak za
prekovremeni rad kako je to prikazano u stupcu 11, dok rad iznad mjesečnog fonda
sati iz kolone 8 nije plaćen niti kao rad niti kao dodatak pa je dobiveno 150% satnice
kako je to prikazano u stupcu 12. Slijedom navedenog vještak je utvrdio da tužitelju u
razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi
prekovremeni sati u ukupnom bruto iznosu 16.157,84 kn, a što predstavlja naknadu
za 172 sata odrađenih na blagdan u bruto vrijednosti od 3.126,77 kn, te za 242 sata
odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati u bruto vrijednosti od 13.031,07 kn,
kako je sve to prikazano u koloni 13 tablice 2.
9. U svom dopunskom vještvu od 02.10.2020. g. vještak za financije i računovodstvo
I. B., a koje je sačinio po prigovoru i na prijedlog tuženika, vještak je uzeo u
obzir izračunatu bruto satnicu osnovne plaće kao u svom vještvu od 06.8.2019. u
tablici 1 te je sačinio tablicu 2 u dopunskom vještvu (list 311-313 spisa) i to na način
da je u stupcu 4 za utuženo razdoblje za svaki mjesec naveo mjesečni fond ranih sati
(MFRS) u stupcu broj 5 stvarno odrađeni sati rada koje je nazvao evidentirani sati
rada, a koje je uzeo sa evidencijskih lista. U stupcu 6 vještak je izračunao
prekovremene sate redovnog rada na način da je od stvarno evidentiranih sati rada
iz stupca 5 oduzeo MFRS. U stupcu 7 evidentirao je broj plaćenih prekovremenih sati
kroz utuženo razdoblje dok je u stupcu 8 za svaki mjesec utuženog razdoblja
izračunao broj neplaćenih prekovremenih sati redovnog rada koje je dobio na način
da je od vrijednosti iz stupca 6 oduzeo vrijednosti iz stupca 7 tj. plaćene
prekovremene sate. U stupcu 9 vještak je izračunao za svaki pojedini mjesec
vrijednost neplaćenog prekovremenog redovnog rada na način da je vrijednosti iz
stupca 8 tj. iznose neplaćenih prekovremenih sati redovnog rada pomnožio sa bruto
satnicom osnovne plaće te je uvećao za 1,5 tj. 150% satnice i na taj način je
izračunao pripadajuću razliku po mjesecima naknade za one sate rada koje je tužitelj
odradio kao prekovremeni rad a koji nisu bili korišteni kao slobodni dani kao što nisu
bili ni obračunati a niti isplaćeni i to u iznosu od 3.463,32 kn, sve specificirano i
izračunato točno po mjesecima utuženog razdoblja.
10. Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim
službenicima ( NN 49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem
tekstu ZDS) koji plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10.
koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se
Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika.
Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu
( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) .
10.1. U utuženom razdoblju primjenjivali su se : Kolektivni ugovor za državne
službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10) i Kolektivni ugovor za
državne službenike i namještenike ( NN 89/12 , 104 /13):
10.2. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09, 39/09, 90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i
namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad
subotom, 35 % za rad nedjeljom , 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili
namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima
pravo na plaću uvećanu za 150 % . Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik
ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj
smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90
minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % .
Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za
rad u turnusu i rad u drugoj smjeni . Prema st. 9. tog čl. prekovremenim radom, kad
je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do
petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili
nedjeljom. Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad
službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnus, smatra svaki sat rada
duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni
fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem
mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa
8 sati. Prema st. 13 . tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi
prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih
radnih dana, međutim tužena tijekom postupka ne tvrdi i ne dokazuje da bi tužitelj
koristio slobodne dane po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju.
10.3. Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN
89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način
kako to sadrži i čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (
NN 93/08, 23/09, 39/09 i 90/10. )
11. Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze
iz odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih
sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond
radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu
pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju
padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u
mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik je u konkretnom slučaju
tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog
fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.
11.1. Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu,
prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog
mjeseca. Dakle, ne i one sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka.
Prema tome redovni mjesečni fond radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati,
nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond sati uračunava u sebe sate koji padaju
u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti neradni dani padaju od
ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena pogrešna
evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani
prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni
rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u
jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati
toga dana ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati
ulaze u dan za koji se plaća naknada plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.
11.2. Obzirom da tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih
službenika kakav je tužitelj (radi u smjenama) na ispravan način, jer se
prekovremeni sati kod takvih državnih službenika evidentiraju na broj sati koji
odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj. oni sati koji padaju samo i
isključivo u radne dane pojedinog mjeseca. Znači takvim službenicima nije bio
evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih Kolektivnih
ugovora. U prilog tome ide i tumačenje ZK za tumačenje odredaba i
praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16.
svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u
turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu
odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se
na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati . Dakle, u taj fond ne
ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova K. je
dala dana 29. travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.
11.3. Obzirom da je tužitelj svoj tužbeni zahtjev postavio podneskom od 16.12.2020.
a prema dopunskom nalazu i mišljenju sudskog vještaka I. B. od
02.10.,2020., u ukupnom bruto iznosu od 3.463,32 kn sa točno određenim
mjesečnim bruto iznosima za točno određene mjesece ( a kako sud smatra da
tužitelja pripada razlika prema obračunu vještaka iz dopunskog vještva od
02.10.2020.) to je valjalo tužitelju tražene iznose i dosuditi. Naime, u tome vještvu
imenovani vještak uzeo je u obzir od tužitelja stvarno iskorištene slobodne dane o
kome je tuženik vodio evidenciju i što se ne može zanemariti i valja se cijeniti na
način kako je to napravljeno u ovoj pravnoj stvari jer bi se u suprotnom radilo o
stjecanju bez osnove ili pak o prekomjernom davanju, pa i bez obzira što tuženik nije
izdavao posebna rješenja o korištenju slobodnih dana kraj činjenice da su oni stvarno
i konzumirani.
12. Tužitelj je pravilno zatražio zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu od 1.760,64 kn skladno odredbama čl. 45.
st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("NN" broj 177/04., 73/08.,
80/10., 114/11., 22/11., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.,
u daljnjem tekstu: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i
uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni
obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
12.1. Prema odredbi čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("NN" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12.,
79/13., 160/13. i 157/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se predujam
poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca
svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14.
ZPD-a odnosno čl. 11. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za
obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos
uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD-a te umanjenog za
osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD-a (porezna osnovica).Obračunati predujam
poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od
nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (čl. 61. st. 1. Pravilnika).
12.2. S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine
sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaće i doprinose), dospijevaju tek s isplatom,
što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i
prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate do tada ne obračunavaju,
kao je to pravilno tužbenim zahtjevom tužitelj i izuzeo od traženja.
13. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tbr. 7. 8.,
9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
(NN br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12,
103/14, 118/14, 107/15- dalje Tarife).
13.1. Priznati parnični trošak tužitelja sastoji se od sastava tužbe od 50 bodova,
sastava žalbe od 62,5 bodova, od sastava zahtjev za mirnim rješenjem spora od 50
bodova, od sastava podnesaka od 16.12.2020., 15.09.2020., 10.09.2020.,
16.05.2019. za svaku radnju od po 50 bodova, za sastav podneska od 02.04.2019.
po Tbr.8.t.3. od 25 bodova, za zastupanje na ročištima od 24.04.2019., 12.11.2019. i
od 16.03.2020. za svaku radnju od po 50 bodova, što ukupno iznosi 537,50 bodova.
Prema vrijednosti boda po važećoj tarifi priznati parnični trošak iznosi 5.375,00 kn
koji uvećan za 25% PDV-a od 1.343,75 kn i nužne troškove vještačenja od 2.800,00
kn iznosi 9.518,75 kn. Obzirom da je tužitelj potraživao parnični trošak od 10.143,75
kuna to mu je valjalo ovo traženje za više zatraženi iznos od 625,00 kn odbiti kao
neosnovan.
13.2. Na dosuđeni iznos parničnog trošak tužitelja pripadaju i zatražene zakonske
zatezne kamate temeljem odredbe članka 29.st.2. ZPP-a koje teku od presuđenja pa
do isplate temeljem odredbe članka 30.st.2. Ovršnog zakona ( NN broj
112/12, 25/13,93/14, 55/16, 73/17).
U Splitu, 11. lipnja 2021.
SUDAC
Snježana Cvitanović v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od
dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog
suda, u tri primjerka.
DNA: - tužitelju
- tuženiku
- u spis