1             Poslovni broj: 62 Ovr-220/2021-6

 

 

Poslovni broj: 62 Ovr-220/2021-6

 

 

 

 

 

              Republika Hrvatska

           Općinski sud u Osijeku

  31000 Osijek, Europska avenija 7

         Stalna služba u Valpovu

31550 Valpovo, K. P. Krešimira IV br.3

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sutkinji toga suda Tatjani Varžić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja I. M., OIB:… iz B.,, V. N. …, koga zastupa punomoćnik I. L., odvjetnik iz O., protiv protivnika osiguranja 1.R. Ž., OIB:… i 2.A. Ž., OIB:…, oboje iz B., A. S. …, zastupanih po punomoćnici A. Š., odvjetnici iz V., radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, 11. lipnja 2021.

 

r i j e š i o   j e

 

              I. O d b i j a   s e  u cijelosti,  kao neosnovan, prijedlog predlagatelja osiguranja I. M., radi određivanja privremene mjere, koji glasi:

 

              "I/ Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja u iznosu od 106.650,00 kn zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 18.09.2012.g., kao dana donošenja rješenja o dosudi Općinskog suda u V. br. Ovr-312/11-33 pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i radi troškova postupka osiguranja,

određuje se privremena mjera

 

- tako što se zabranjuje protivnicima osiguranja da otuđe ili opterete vlastitu nekretninu upisanu u zk.ul.br. … k.o. … B. kao kč.br. …, u naravi kuća, dvor i oranica u površini od 920 m2.

II/ Zabilježbu će provesti Općinski sud u O. - Zemljišnoknjižni odjel V.

Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu tog suda.

III/ Ova privremena mjera traje do proteka roka od 30 dana od dana kad je predlagatelj osiguranja saznao za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku; a ako se kazneni postupak ne može provesti - onda od dana kad je saznao za obustavu tog postupka.

IV/ Protivnici osiguranja dužni su naknaditi predlagatelju osiguranja troškove ovog postupka prema odluci suda."

 

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da protivnicima osiguranja naknadi trošak postupka u iznosu od 6.875,00 kn (šesttisućaosamstosedamdesetpetkuna) u roku od 8 dana.

 

III. Odbija se preostali dio zahtjeva protivnika osiguranja za naknadu troška postupka, iznad dosuđenog, kao neosnovan.

             

Obrazloženje

 

              1. Predlagatelj osiguranja je podnio ovome sudu prijedlog radi određivanja privremene mjere. U prijedlogu navodi da je temeljem pravomoćnog rješenja o dosudi Općinskog suda u V. br. Ovr-312/11-33 od 18.09.2012. za korist protivnika osiguranja uknjiženo  pravo vlasništva na dijelu nekretnine suvlasnika - predlagatelja osiguranja I. M., upisane u zk.ul.br. … k.o. … B. kao kč.br. …, u naravi kuća, dvor i oranica površine 920 m2.

 

2. Dalje predlagatelj osiguranja navodi da je ovršni postupak  koji je prethodio donošenju naprijed citiranog rješenja o dosudi proveden, prema stavu ODO u O. iskazanom optužnicom br. K-DO-446/20I9 od 28.05.2019.9., pod osnovanom sumnjom počinjenog kaznenog djela protiv imovine - zlouporaba ovlaštenja opisanog po čl. 240.st.1. KZ/11, a kažnjivog po čl. 240. st. 2. KZ/11 i kaznenog djela krivotvorenja - krivotvorenja isprave, opisano i kažnjivo po čl. 278.st.1. KZ/11, na štetu predlagatelja osiguranja, čime je istom učinjena imovinska šteta u iznosu od 106.650,00 kn.

 

3. Pred Općinskim sudom u Osijeku u tijeku je kazneni postupak broj K-557/2019 po naprijed navedenoj optužnici ODO-a u O. protiv okrivljenika T. M., kojeg se tereti da je u svojstvu odvjetnika, zastupajući imovinske interese druge osobe – predlagatelja osiguranja, zlouporabio zakonom dane mu ovlasti i time prouzročio imovinsku štetu osobi čije interese zastupa i izradio lažnu ispravu i upotrijebio ju kao pravu. Stoga predlagatelj osiguranja smatra da eventualna pravomoćnost kondemnatorne presude u tom kaznenom postupku je temeljem odredbe čl. 21. Ovršnog zakona u vezi čl. 421. st. 1. toč. 5 i 6. ZPP-a, uvjet ponavljanja postupka Općinskog suda u V. broj Ovr-312/11, a radi izgledne mogućnosti popravka štete učinjene predlagatelju osiguranja.

 

4. Pored navedenog, predlagatelj osiguranja tvrdi da protivnici osiguranja donošenjem privremene mjere ne bi pretrpjeli nikakvu štetu, dok bi u suprotnom, mogućnost naknade štete predlagatelju osiguranja bila znatno otežana ili u potpunosti izostala. Slijedom toga, predlagatelj osiguranja predlaže da sud temeljem čl. 340., 341., 342., 343. st. 1., 344. st. 2., 345. st. 1. toč. 3. i 351. st. 1. OZ-a u vezi čl. 423. st. 1. toč. 4. ZPP-a donese rješenje o osiguranju radi osiguranja njegove novčane tražbine u iznosu od 160.650,00 kn, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama kako je pobliže naznačeno u izreci rješenja, te odredi privremenu mjeru zabranom protivnicima osiguranja da otuđe ili opterete predmetnu nekretninu.

 

5. Protivnici osiguranja se u podnesku od 26. ožujka 2021. (list 13-15 spisa) protive prijedlogu predlagatelja  radi određivanja privremene mjere, jer smatraju da isti nije osnovan, budući da predlagatelj osiguranja nema novčanu tražbinu u iznosu od 106.650,00 kn s pripadajućim kamatama tekućim od 18. rujna 2012. do isplate prema njima te ističu prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, kako se u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da se pred Općinskim sudom u Osijeku protiv odvjetnika T. M. vodi kazneni postupak pod brojem K-557/19 zbog osnovane sumnje da je, zastupajući predlagatelja osiguranja u postupku Ovr-312/12 počinio više kaznenih dijela na štetu predlagatelja osiguranja i time da mu je pričinio štetu u iznosu od 106.650,00 kn, slijedi da predlagatelj osiguranja ima novčanu tražbinu prema odvjetniku M., a ne prema protivnicima osiguranja pa isti u ovom postupku ne mogu biti pasivno legitimirani. Čak i kada bi protivnici osiguranja, a nisu, bili pasivno legitimirani, ni tada ne bi bilo uvjeta za određivanje privremene mjere, jer sukladno odredbi čl. 344. Ovršnog zakona predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja u bilo kojem iznosu, a poglavito ne u iznosu od 106.650,00 kn s pripadajućim kamatama, niti je dokazao opasnost da će bez privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ih ili znatnije otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu prikriti, otuđiti ili na drugi način njome raspolagati.

 

6. Vezano za tvrdnju predlagatelja osiguranja da bi za slučaj osude odvjetnika Marinića u kaznenom postupku predlagatelj osiguranja stekao mogućnost podnošenja M. za ponavljanje pravomoćno okončanog postupka pod brojem Ovr-312/11, kao jedinu mogućnost popravka štete, protivnici osiguranja ukazuju da ne bi bio dopušten prijedlog za ponavljanje postupka u konkretnom slučaju, jer Ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme donošenja po prijedlogu predlagatelja osiguranja spornog rješenja (Narodne novine 139/10,125/11,150/11,154/11,12/12 i 70/12) takvu mogućnost nije predvidio. Osim toga, čak i da postoji mogućnost stavljanja prijedloga za ponavljanjem postupka, za takav je prijedlog protekao objektivni rok od 5 godina iz čl. 423. st. 3. ZPP-a. Zbog navedenog, protivnici osiguranja predlažu odbacivanje prijedloga, jer smatraju da nisu pasivno legitimirani te da svoj prijedlog za osiguranje predlagatelj osiguranja može usmjeriti jedino prema svom bivšem odvjetniku. Ako sud ne odbaci prijedlog predlaže se odbijanje prijedloga, jer u smislu odredbe čl. 344. Ovršnog zakona predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu nije učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja u bilo kojem iznosu, a niti opasnost da će bez predložene privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatnije otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu prikriti, otuđiti ili na drugi način njome raspolagati i naložiti predlagatelju osiguranja da protivnicima osiguranja naknadi neosnovano prouzročene troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 3.437,50 kn i to: 2.500,00 za sastav podneska, nagrada po Tbr 36 Odvjetničke tarife u iznosu od 250,00 kn, 687,50 kn za PDV od 25%. 

 

7. Predlagatelj osiguranja u podnesku od 13. travnja 2021. (list 20-22 spisa) osporava istaknuti prigovor protivnika osiguranja glede promašene pasivne legitimacije, pozivajući se na odredbu čl. 160. st. 1. i  162. st. 1. ZKP-a, prema kojima se na prijedlog ovlaštene osobe u kaznenom postupku  prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak mogu u kaznenom postupku odrediti privremene mjere osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela te da za slučaj da oštećenik ima zahtjev prema trećoj osobi zato što se kod njega nalaze stvari pribavljanje kaznenim djelom ili zato što je ona zbog kaznenog djela došla do imovinske koristi, može sud u kaznenom postupku na prijedlog ovlaštene osobe, a prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema trećoj osobi. Ovo pravo oštećenika u kaznenom postupku ograničeno je odredbom čl. 153. st. 1. ZKP-a, prema kojemu će se imovinsko pravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela raspraviti na prijedlog oštećenika u kaznenom postupku ako se time ne bi znatno odugovlačio taj postupak. Imovinska šteta koja je učinjena predlagatelju osiguranja u iznosu od 106.650,00 kn predstavlja razliku između vrijednosti dijela nekretnine suvlasnika – predlagatelja osiguranja, koja je utvrđena pravomoćnim rješenjem o dosudi Općinskog suda u V. broj Ovr-212/11-33 od 18. 09. 2012. i njene stvarne tržišne vrijednosti. Prema navodima predlagatelja osiguranja, šteta koja mu je učinjena predstavlja ujedno i nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 106.650,00 kn koja je, učinom kaznenog djela, proistekla za protivnike osiguranja. Šteta učinjena kaznenim djelom ne ogleda se samo kao imovinska šteta, obzirom da je predmetna nekretnina naraštajima u obitelji predlagatelja osiguranja i kao takova, za njegovu obitelj, ima posebnu subjektivnu vrijednost. Samo postojanje osnovane sumnje da bi predmetna nekretnina predstavljala stvar pribavljenu kaznenim djelom ili samo postojanje osnovane sumnje da je protivnicima osiguranja ostvarenjem kaznenog djela omogućena imovinska korist, dostatan su razlog usvajanja prijedloga predlagatelja osiguranja.

 

8. Protivnici osiguranja u podnesku od 21. travnja 2021. (list 23-24 spisa) navode da ostaju u cijelosti kod svog očitovanja na prijedlog za određivanjem privremene mjere te i dalje smatraju da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti da se prema njima odredi predložena privremena mjera u skladu s odredbom čl. 341. st. 2. i 344. st. 1. Ovršnog zakona.

 

9. Predlagatelj osiguranja u podnesku od 26. travnja 2021. ostaje kod ranije istaknutih navoda u prijedlogu za određivanje privremene mjere i podnesku od 26. travnja 2021. te dodaje da i nadalje ustraje pri tvrdnji da je eventualna pravomoćnost kondemnatorne presude u kaznenom predmetu Općinskog suda u O. broj K-557/2019 uvjet ponavljanja postupka Općinskog suda u V. broj Ovr-312/11 kao jedinoj izglednoj mogućnosti popravka štete učinjene predlagatelju osiguranja temeljem odredbe čl. 21. Ovršnog zakona u vezi čl. 421. st. 1. toč. 5. koji kazuje da se postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može na prijedlog stranke ponoviti ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj, odnosno prema čl. 421. st. 1. toč. 6., postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može ponoviti ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili koje treće osobe u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku, a ako se kazneni postupak ne može provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može provesti.  Stoga predlagatelj smatra da za njega ne počinje teći subjektivni rok za traženje ponavlja sve dok ne sazna za sadržaj pravomoćne presude u kaznenom postupku.

 

10. Protivnici osiguranja se u podnesku od 25. svibnja 2021. i nadalje protive prijedlogu za određivanjem mjere osiguranja koju traži predlagatelj osiguranja, jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere propisane čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona, jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema protivniku osiguranja i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu te tražbine, stoga predlažu odbiti prijedlog za osiguranje kao neosnovan, te obvezati predlagatelja osiguranja da nadoknadi protivnicima osiguranja prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 9. 687,50 kn. Navedeni trošak se odnosi za: sastav podneska od 29. ožujka 2021. u iznosu od 2.500,00 kn, sastav podneska od 02. travnja 2021. u iznosu od 250,00 kn, sastav podneska od 22. travnja 2021. u iznosu od 2.500,00 kn i za sastav ovog podneska u iznosu od 2.500,00 kn te na ime PDV-a od 25% iznos od 1.937,50 kn.

 

11. Prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina upisanih u zk. ul. broj 1854. k.o. 330825 B., kao kč. br. … u naravi kuća, dvor i oranica površine od 920 m2 u vlasništvu protivnika osiguranja, nije osnovan.

 

12. Naime, predlagatelj osiguranja u konkretnom slučaju nije dokazao da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17,131/20), koji propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. istog članka propisano je da se ne mora dokazivati opasnost iz stavka prvog ovoga članka ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. 

 

13. Prema navodima predlagatelja osiguranja i uvidom u dokumentaciju koju je isti priložio uz prijedlog za određivanje privremene mjere (izvadak iz zemljišne knjige i optužnica ODO-a u O. broj K-DO-446/2019-23 od 28. svibnja 2019.) nesporno je utvrđeno da su upravo protivnici osiguranja suvlasnici svatko u ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj …. k.o…. B., i to na kč. br. 500 kuća, dvor i oranica površine 920 m2 te da je podnijeta optužnica ODO-a u O. od 28. svibnja 2019. broj K-DO-446/2019-23 protiv okrivljenika T. M.  zbog kaznenog dijela protiv imovine – zlouporaba povjerenja, opisanog u čl. 240. st. 2. u svezi čl. 240. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 70/17 i 18/15, 118/18), a kažnjivo po čl. 240. st. 2. KZ-a  i kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenje isprave, opisano i kažnjivo po čl. 278. st. 1. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11. Optužnica je podignuta protiv okrivljenika T. M. da je u razdoblju od 18. travnja 2011. do 20. ožujka 2014. u O. i V., nakon što je I. M. kao odvjetnik ranije zastupao u parničnim i izvanparničnim postupcima pred Općinskim sudom u V. za utvrđivanje i razvrgnuće suvlasništva na njegovoj roditeljskoj kući na kojoj je bio vlasnik 2/4 dijela, odnosno nekretnine upisane u zk. ul. broj … k.o. B., najprije sačinio punomoć kojom ga I. M. ovlašćuje da ga zastupa u ovršnom postupku pred istim sudom pod brojem Ovr-312/11 po prijedlogu ovrhovoditelja R. Ž. i djeteta A. Ž. radi prodaje predmetne nekretnine na kojoj su oni suvlasnici svatko u ¼ dijela na javnoj dražbi te ju potpisao imenom I. M., a zatim zastupajući istoga, na temelju tako izrađene punomoći koju je dostavio u sudski spis, u navedenom sudskom postupku nije ga obavijestio o ročištu za prvu usmenu javnu dražbu i ročištu za drugu usmenu javnu dražbu održanu 11. rujna 2012. te je na tom ročištu, nakon što je pun. ovrhovoditelja naveo da će ovrhovoditelji sudjelovati kao kupci na javnoj dražbi i da nude iznos od 106.700,00 kn, izjavio da ovršenik I. M. neće sudjelovati kao kupac predmetne nekretnine, uslijed čega je predmetna nekretnina, čija je procijenjena vrijednost u postupku 320.000,00 kn, dosuđena ovrhovoditeljima za ponuđeni iznos odnosno za 30,00 kn više od 1/3 vrijednosti nekretnine, čime je I. M., kojem je kao suvlasniku 2/4 nekretnine isplaćeno 53.350,00 kn, pričinio štetu u vidu razlike između procijenjene vrijednosti nekretnine i cijene za koju je prodana na drugoj usmenoj javnoj dražbi, koja šteta s obzirom na njegov suvlasnički dio iznosi 106.650,00 kn, dakle, da je zastupajući interese druge osobe zlouporabio zakonom dane mu ovlasti i time prouzročio imovinsku štetu osobi  čije interese zastupa, a kazneno djelo je počinio odvjetnik, te je izradio lažnu ispravu i uporabio ju kao pravu. 

 

14. Uvidom u spis Općinskog suda u V. broj Ovr-312/11 nesporno je utvrđeno da je na drugom ročištu za javnu dražbu održanom 11. rujna 2012. ovrhovoditeljima R. Ž. i tada mlt. A. Ž. prodana predmetna nekretnina u suvlasništvu ovršenika – ovdje predlagatelja osiguranja u 2/4 dijela te im je pravomoćnim rješenjem o dosudi nekretnina od 18. rujna 2012. broj Ovr-312/11-33 ista nekretnina i dosuđena.

 

15. Međutim, pogrešno predlagatelj osiguranja smatra da ima novčanu tražbinu prema protivnicima osiguranja, te da bi isti bili pasivno legitimirani u ovom postupku. Naime, činjenice na kojima predlagatelj osiguranja temelji svoj zahtjev za određivanje privremene mjere i dokazi koje je podnio i predložio ukazuju na zaključak da isti ima novčanu tražbinu prema svome bivšem odvjetniku T. M. (ukoliko isti bude pravomoćno osuđen za kaznena djela za koja ga se tereti naprijed navedenom optužnicom), a ne prema protivnicima osiguranja.

 

16. Odredbom čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona propisano je da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilo ostvariti. Također se moraju navesti i činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju.

 

17. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije dokazao opravdanost zahtjeva za određivanje predložene mjere, odnosno nije dokazao da ima tražbinu prema protivnicima osiguranja, a nije učinio vjerojatnim ni opasnost  da će protivnici osiguranja bez takve mjere otežati ili onemogućiti namirenje njegove tražbine time što će tu imovinu otuđiti, prikriti ili inače njome raspolagati.

 

18. Sud smatra da tvrdnja predlagatelja osiguranja da postoji osnovana sumnja da su protivnici osiguranja predmetnu nekretninu stekli kaznenim djelom, odnosno da im je kaznenim djelom omogućena imovinska korist, nije ničim dokazana niti je učinjena vjerojatnom, jer suprotno proizlazi iz ovršnog spisa Općinskog suda u Valpovu broj Ovr-312/11, a u kojem se spisu nalazi i rješenje istog suda broj R1-26/09 od 19. listopada 2010.  o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine. Protivnici osiguranja su na zakonit i legalan način stekli suvlasnički dio predmetne nekretnine predlagatelja osiguranja te je predlagatelj osiguranja u tom ovršnom postupku koristio pravne lijekove, odnosno žalbu i prijedlog za ponavljanje pravomoćno okončanog postupka, ali s istima nije uspio. Nije bilo nikakvih sumnji tijekom provođenja ovršnog postupka glede punomoći za zastupanje ovršenika, jer ga je isti odvjetnik zastupao i u ranijim postupcima koje je predlagatelj osiguranja vodio protiv protivnika osiguranja (razvrgnuće suvlasništva R1-26/09), a u postupku razvrgnuća suvlasništva je pravomoćno odlučeno da će se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgnuti civilnom diobom tako da će se predmetna nekretnina prodavati na javnoj dražbi, a dobiveni iznos novca podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka. 

 

              19. Nadalje, vezano za tvrdnje predlagatelja osiguranja kako bi u slučaju osude odvjetnika T. M. u kaznenom postupku stekao mogućnost podnošenja prijedloga za ponavljanje pravomoćno okončanog postupka koji je vođen kod Općinskog suda u V. pod brojem Ovr-312/11 kao jedinu mogućnost popravka štete, sud smatra da u konkretnom slučaju ne bi bilo moguće ponavljanje postupka, jer je u vrijeme donošenja spornog rješenja o dosudi nekretnine bio na snazi Ovršni zakon (NN 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12), koji nije predvidio mogućnost ponavljanja postupka, a čak i kada bi postojala takva mogućnost, protekao je objektivni rok od 5 godina za podnošenje takvog prijedloga u smislu čl. 423. st. 3. Zakona o parničnom postupku.

 

              20. Slijedom svega iznijetoga, kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja u bilo kojem iznosu, a niti opasnost da će bez predložene privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatnije otežati naplatu tražbinu time što će svoju imovinu prikriti, otuđiti ili na drugi način njome raspolagati, a što je bio dužan učiniti vjerojatnim sukladno odredbi čl. 344. Ovršnog zakona, sud je odlučio kao u izreci u stavku prvom.

 

              21. Ostale navode stranaka kao nepotrebne, sud nije posebno niti obrazlagao.

 

              22. Odluka o troškovima postupka temelji se na 14. st. 5. i 7. Ovršnog zakona, budući je predlagatelj osiguranja neosnovano prouzročio troškove protivnicima osiguranja, a koji se trošak odnosi na zastupanje po punomoćniku odvjetniku. Sud smatra da opravdani troškovi protivnika osiguranja iznose 6.875,00 kn, i to za sastav podneska od 26. ožujka 2021. kojim protivnici osiguranja odgovaraju na navode predlagatelja iz prijedloga za osiguranje, a koji je trošak zatražen tim podneskom u iznosu od 3. 437,50 kn i to 2.500,00 kn za sastav podneska, Nagrada po Tbr. 36 Odvjetničke tarife u iznosu od 250,00 kn i PDV 25% u iznosu od 687,50 kn, te za sastav podneska od 21. travnja 2021. u iznosu od 2.500,00 kn, nagrada po Tbr. 36 Odvjetničke tarife u iznosu od 250,00 kn i PDV 25% u iznosu od 687,50 kn, što sveukupno iznosi 6.875,00 kn.

 

              23. Sud nije priznao protivnicima osiguranja zatraženi trošak za sastav podneska od 25. svibnja 2021. u iznosu od 2.500,00 kn, te na ime PDV 25% 687,50 kn, jer ovaj trošak nije bio nužan, budući se samo ponavljaju navodi iz prethodnih podnesaka. Stoga je odbijen zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troška postupka iznad 6.875,00 kn, kako neosnovan.

 

U Valpovu, 11. lipnja 2021.        

                                                                                                                                 Sutkinja:

 

                                                                                                                                    Tatjana Varžić

 

                                                                                                               

 

 

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 8 dana računajući od dana prijema prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

 

 

 

 

Dostaviti:                                                                                                               

1.Punomoćniku predlagatelja osiguranja,

2.Punomoćnici protivnika osiguranja.