- 1 -

Broj: Ppž-3682/2021

 

                                                                                    Broj: Ppž-3682/2021

 

 

                                 U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

                                          P R E S U D A

                                                                     

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac orlić kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I.T., zbog prekršaja iz čl. 6. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. ožujka 2021., broj: 36.PpJ-2933/2018, u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2021.,

 

p r e s u d i o    j e

 

                    Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

1.   Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. ožujka 2021., broj: 36.PpJ-2933/2018 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. I.T. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počino prekršaj iz čl. 6. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je odlučeno da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

2.  Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava zagrebačka, I. Policijska postaja Zagreb pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

2.1.  Žalba nije osnovana.

 

2.2.   Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti. Pritom  nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

3.  Osporavajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja podnositelj žalbe navodi da u postupku nije pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje N.L.T., supruge okrivljenika, te da ista nije ispitana u svojstvu svjedoka, čime bi se dokazala krivnja okr. I.T.. Tužitelj smatra da je sud olako prihvatio iznesenu obranu okrivljenika i bitno pogodovao okrivljeniku, a da nije u cijelosti proveo prekršajni postupak. 

 

4.                 Neosnovano podnositelj žalbe osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, jer je po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud izveo sve raspoložive dokaze i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, u nedostatku drugih dokaza, u skladu s načelom "in dubio pro reo", donio pravilnu i zakonitu odluku o oslobođenju od optužbe okrivljenika zbog prekršaja iz čl. 6. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način opisan u optužnom prijedlogu. 

 

5.    Prema stanju spisa predmeta i obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski je sud u dokaznom postupu ispitao okrivljenika, koji je poricao prekršaj prema optuženju, svjedoka M.L., koji se nije mogao sjetiti da li je okrivljenik vikao, bio je decidiran da ga okrivljenik nije naguravao, a zbog velike buke ne zna da li je okrivljenik vrijeđao službenike policije. Svjedok Ž.P., policijski službenik zbog proteka vremena ne zna što je okrivljenik govorio, djelomično je opisao okolnosti njegovog privođenja u PP.

 

6.    Prvenstveno, nije u pravu podnositelj žalbe kada navodi da je u postupku sud trebao pročitati zapisnik o ispitivanju svjedokinje N.L.T., supruge okrivljenika i koristiti ga kao dokaz u postupku. Naime, iskaz svjedokinje N.L.T. s ispitivanja u I. PP Zagreb od 16. srpnja 2018. nije mogao biti korišten u postupku i na njemu se presuda nije mogla temeljiti, budući nije zakonit dokaz sukladno čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a takvi zapisnici o ispitivanju svjedoka mogu se koristiti kao dokaz u postupku. 

 

6.1.  Članak 173. Prekršajnog zakona propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje T.A. pred policijom nije razvidno je da li je svjedokinja ispitana sukladno odredbama čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19.; dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.

 

Čl. 285. st. 1. t. 1. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 

1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici";

dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje: "(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik."

 

6.2. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje N.L.T. pred policijom nije razvidno da li je svjedokinja, kao supruga okrivljenika, upozorena sukladno odredbi čl. 285. st. 1. t. 1. i st.3. ZKP/08., niti su odgovori unijeti u zapisnik.

 

6.3. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 2. i 3. ZKP/08 iskaz svjedoka koji je oslobođen od dužnosti svjedočenja, a o tome se ovdje radi, ne može se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti, a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava te ako upozorenje iz čl. 285. st. 3. ZKP/08 i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.

 

6.4. Kako, dakle, svjedokinja na policiji nije ispitana sukladno odredbi članka 158. stavka 7. Prekršajnog zakona, zapisnik o njezinom ispitivanju nije zakonit dokaz i ne može se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, te ga je prvostupanjski sud, na temelju čl. 121. Prekršajnog zakona, trebao izdvojiti iz spisa predmeta.

 

7.     U odnosu na neposredno ispitivanje svjedokinje N.L.T., na koje se ukazuje žalbom, ističe se da je iz stanja spisa predmeta razvidno da je prvostupanjski sud u postupku u četiri navrata istu pozivao na glavnu raspravu,  te da je svjedokinja ispričala svoje nedolaske Covidom, smrtnim slučajem u obitelji i mirovanjem zbog medicinski potpomognute trudnoće ( rasprava 3. ožujka 2021., kada je sud odustao od provođenja dokaza ispitivanjem navedene svjedokinje).

 

8. Kod takvog stanja stvari, kada se imaju u vidu izneseni razlozi iz pobijane presude, karakter i kvaliteta iskaza svjedoka koji nisu teretili okrivljenika i poricanje djela od strane okrivljenika, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u konkretnom slučaju, dokaz ispitivanjem navedene svjedokinje je nepotreban, jer se njegovim izvođenjem ne bi se promijenilo utvrđeno činjenično stanje. 

 

9. Za osuđujuću presudu potrebno je s potrebnom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, o odluka o krivnji može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana. Odlučne činjenice je sud dužan pouzdano utvrditi u svom postojanju odnosno nepostojanju, a za slučaj dvojbe, slijedom odredbe čl. 3. st. 2. ZKP/08, dužan ih je presudom riješiti na način koji je povoljniji za optuženika.

 

10.  Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud, u nedostatku drugih dokaza, u dvojbi, presudom riješio na način koji je povoljniji za okrivljenika i oslobodio ga od optužbe za prekršaje koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.

 

11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                Zagreb, 10. lipnja 2021.

 

 

Zapisničarka :                                                                                Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                                                                                     Kristina Gašparac Orlić, v.r.

                            

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja