1

Poslovni broj: Gž Ovr-296/2021-2

Poslovni broj: Gž Ovr-296/2021-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja C. o. d.d., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik I. H., odvjetnik u Odvjetničkom društvu H. & P. d.o.o. u Z., protiv ovršenika M. V., iz Z., OIB: … i B. T.-J., iz Z., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-910/20-18 od 2. travnja 2021., 10. lipnja 2021.,

riješio je:

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-910/20-18 od 2. travnja 2021.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"Obustavlja se ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-910/20 od dana 14. svibnja 2020. godine u odnosu na drugoovršenika B. T.-J., OIB: …."

2. Pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu protiv navedenog rješenja podnio je ovrhovoditelj 21. travnja 2021. zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak uz nadoknadu ovrhovoditelju troška žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je u ovom ovršnom postupku određeno uredovanje radi popisa pokretnina za dan 30. ožujka 2021. Ovrhovoditelj je podneskom od 29. ožujka 2021. obavijestio sud da predlaže provedbu pljenidbe u njegovoj odsutnosti te da se zaplijenjene pokretnine ostave ovršeniku na čuvanje. Pljenidba pokretnina nije obavljena jer ovršenica B. T.-J. nije zatečena. Ovrhovoditelj nije pristupio na vanjsko uredovanje niti je osigurao sredstva za provedbu ovrhe. Budući da ovrhovoditelj nije predložio ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba navedenih u čl. 144. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje u tekstu: OZ), prvostupanjski sud je u odnosu na tu ovršenicu obustavio ovrhu na temelju čl. 144. st. 2. OZ-a.

6. U žalbi protiv rješenja ovrhovoditelj je naveo da je obustavom ovrhe ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a jer u slučaju primjene odredbe čl. 144. st. 1. OZ-a sud nije ovlašten odmah donijeti rješenje o obustavi ovrhe, već mora ostaviti ovrhovoditelju rok od dva mjeseca radi predlaganja promjene predmeta i sredstva ovrhe sukladno čl. 5. st. 3. i 4. OZ-a. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj nije bio prisutan pljenidbi, ali je ispričao svoj nedolazak, a sud mu nije dostavio zapisnik s uredovanja pa nije imao saznanja o rezultatu provedenog uredovanja. Smatra da je pogrešno primijenjen čl. 144. st. 1. OZ-a jer se isti odnosi samo na pljenidbe koje se provode u nazočnosti ovrhovoditelja.

6.1. Iz zapisnika s uredovanja radi popisa pokretnina od 30. ožujka 2021. (list 31) proizlazi da ovršenica nije zatečena, što znači da se pljenidba ovršeničinih pokretnina nije mogla obaviti.

6.2. Prema odredbi čl. 144. st. 1. OZ-a, ako se pljenidba ne može obaviti zato što ovršenik, njegov zakonski zastupnik, opunomoćenik, odrasli član ovršenikova kućanstva ili zastupnik pravne osobe nije nazočan ili neće otvoriti prostoriju ili je prostorija zaključana, ovrhovoditelj je dužan odmah na uredovanju očitovati se predlaže li ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu, a prema st. 2. istog članka, ako ovrhovoditelj ne predloži ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka 1. toga članka, a pljenidba se ne može obaviti iz razloga navedenih u stavku 1. toga članka, ovrha će se obustaviti.

6.3. Sukladno toj zakonskoj odredbi, a budući da ovršenica nije bila nazočna uredovanju, ovrhovoditelj je morao predložiti novi popis ovršeničinih pokretnina uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ovršeničine kuće. To što ovrhovoditelj nije bio nazočan na uredovanju ne znači da se na njega ne primjenjuje čl. 144. st. 1. OZ-a, on jedino nije mogao predložiti ponovnu pljenidbu već na samom uredovanju, ali mogao je istu predložiti neposredno nakon provedenog uredovanja. Pritom treba napomenuti da sud nije dužan dostavljati strankama zapisnike s ročišta kojima nisu prisustvovale, već stranke mogu izvršiti uvid u spis i tražiti preslike zapisnika u sudskoj pisarnici.

6.4. Budući da ovrhovoditelj nakon provedenog uredovanja nije podnio prijedlog iz čl. 144. st. 1. OZ-a, prvostupanjski sud je pravilno obustavio ovrhu primjenom čl. 144. st. 2. OZ-a. Protivno navodima žalbe ovrhovoditelj nije bio dužan ostaviti ovrhovoditelju rok od dva mjeseca za predlaganje novog predmeta i sredstva ovrhe u smislu čl. 5. st. 3. i 4. OZ-a, jer navedeni rok ostavlja se ovrhovoditelju u slučaju kada se ovrha na određenom predmetu ili određenim sredstvom nije mogla provesti. U konkretnom slučaju nije bilo mjesta zaključku da se ovrha na pokretninama ovršenice nije mogla provesti jer ovršenica nije bila nazočna pa nije poznato ima li ona kakvih pokretnina koje bi mogle biti predmetom pljenidbe. Zbog toga je trebalo provesti novo uredovanje u prisutnosti ovršenice ili uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu (čl. 144. st. 1. OZ-a) pa bi se tek nakon ulaska u stambeni odnosno drugi prostor ovršenice utvrdilo ima li ona kakvih pokretnina podobnih za pljenidbu ili ne, te bi se tek tada moglo zaključiti može li se provesti ovrha na pokretninama ili ne, a ako ne, tek tada bi bili ispunjeni uvjeti za predlaganje novog predmeta i sredstva ovrhe u smislu čl. 5. st. 3. i 4. OZ-a.

6.5. Rješenje ovoga suda broj Gž Ovr-266/2019 od 5. ožujka 2019. na koje se ovrhovoditelj poziva u žalbi ne može se primijeniti u ovom slučaju, jer u navedenom predmetu uredovanje radi popisa pokretnina je provedeno te je utvrđeno da ovršenik nema pokretnina za popis, stoga se ovrha na tom predmetu ovrhe nesporno nije mogla provesti pa su bili ispunjeni uvjeti za primjenu čl. 5. st. 3. i 4. OZ-a, međutim, u ovom postupku to nije slučaj, jer za sada uopće nije poznato ima li ovršenica kakve pokretnine podobne za ovrhu ili ne pa bi bilo preuranjeno zaključiti da se ovrha na pokretninama ne može provesti.

6.6. Što se tiče žalbenog navoda ovrhovoditelja da je obustava ovrhe u odnosu na drugoovršenika nejasna i proturječna treba napomenuti da je ovrha obustavljena samo u odnosu na ovršenicu B. T.-J., dok u odnosu na ovršenika M. V. ovrha nije obustavljena, stoga je i taj žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan.

7. Zbog prethodno navedenih razloga žalba ovrhovoditelja odbijena je kao neosnovana temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

Koprivnica, 10. lipnja 2021.