Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj Zk-157/2021-2

 

 

 

Republika Hrvatska

 

 

Županijski sud u Varaždinu

 

 

Stalna služba u Koprivnici

 

 

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

 

 

Poslovni broj: Zk-157/2021-2

 

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja R. V. iz R., OIB , zastupanog po punomoćniku D. U., odvjetniku iz Z., protiv protustranke T. K. iz P., zastupane po punomoćniku I. K., odvjetniku iz M., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-19224/2019 od 27. kolovoza 2019., 10. lipnja 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

Žalba protustranke odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-19224/2019 od 27. kolovoza 2019. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-22169/2019 od 15. siječnja 2021.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se kao neosnovan prigovor protustranke T. K. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru posl. br. Z-10351/17 od 8. svibnja 2017.g.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe prigovora nakon pravomoćnosti ovog rješenja."

 

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka 23. rujna 2019. ne navodeći izričito zakonske razloge zbog kojih podnosi žalbu, a predlaže da drugostupanjski sud ukine rješenje o uknjižbi.

 

3. U odgovoru na žalbu koji je podnio predlagatelj 29. siječnja 2021. osporavaju se navodi žalbe u cijelosti te se predlaže istu odbiti kao neosnovanu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Svojim rješenjem broj Z-10351/2017 od 8. svibnja 2017. ovlašteni zemljišnoknjižni referent je na temelju prijedloga predlagatelja od 3. svibnja 2017. i sporazumnog raskida Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 28. travnja 2017. (dalje: Sporazum) ovjerenog od strane javnog bilježnika A. P. iz M. 28. travnja 2017. pod brojem OV-1927/2017, dopustio u zk.ul.br. 1718 k.o. S. uknjižbu prijenosa prava vlasništva 55/1000 dijela nekretnine zk. tijela jedinog čest. br. 2845/1 i s tim povezanog prava vlasništva etaže 1 (E1) opisane kao stambeni prostor u prizemlju zgrade koji se sastoji od kuhinje, kupaone, lođe, ukupne korisne površine 43,80 m2, obojen u elaboratu zelenom bojom, sa K. T. u korist u V. R., za cijelo.

 

6. Protiv tog rješenja prigovor je podnijela protustranka u kojem navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer da Sporazum ne može biti pravni osnov temeljem kojeg se može izvršiti uknjižba prava vlasništva na prijašnjeg vlasnika, već može biti pravna osnov za podnošenje brisovne tužbe.

 

7. Odlučujući o prigovoru prvostupanjski sud se pozvao na odredbu čl. 43. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) kojim je propisano da za upis knjižnog prava, njegovu provedbu, ograničenje ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj. Prvostupanjski sud ocjenjuje da je pravni temelj vidljiv iz Sporazuma jer je namjera stranaka da se raskine kupoprodajni ugovor temeljem kojeg je protustranka od predlagatelja stekla predmetnu nekretninu i vrati upis vlasništva na prodavatelja, zbog čega je prigovor protustranke neosnovan.

 

8. U svojoj žalbi protustranka navodi da Sporazum samo potvrđuje stvarno činjenično stanje ali da ne predstavlja i ne može predstavljati u toj formi novu pravnu osnovu za uknjižbu vlasništva nekretninom jer takav Sporazum nije jedan od zakonom predviđenih temelja za stjecanje vlasništva. Kako nije bio vidljiv pravni temelj stjecanja prava vlasništva zbog toga da nije moglo doći do promjene upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini sa protustranke na predlagatelja.

 

9. Isto tako, ističe se da u situaciji kada je kupoprodajni ugovor ispunjen nije moglo doći do sporazumnog raskida navedenog ugovora, o čemu da je zauzeo stav i Vrhovni sud RH u svojoj odluci broj Rev-2147/2000.

 

10. Iz Sporazuma kojeg su zaključili predlagatelj kao prodavatelj iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 28. prosinca 2015. i protustranka kao kupca iz navedenog Ugovora o kupoprodaji, i temeljem kojeg Ugovora se protustranka upisala kao vlasnik na predmetnoj nekretnini, proizlazi da stranke sporazumno raskidaju navedeni ugovor i da protustranka kao kupac daje suglasnost predlagatelju kao prodavatelju da temeljem tog sporazuma bez ikakvog daljnjeg odobrenja i pitanja ishodi uknjižbu prava vlasništva nekretnine u zemljišnim knjigama.

 

11. Na navedenom Sporazumu stranke su ovjerile svoje potpise.

 

12. Nije sporno između stranaka da je navedeni Sporazum zaključen, već tužiteljica osporava upisanu promjenu prava vlasništva jer da taj Sporazum ne može biti valjani pravni temelj za promjenu prava vlasništva pri čemu ocjenjuje i da se Ugovor koji je ispunjen više ne može raskinuti.

 

13. Je li ugovor ispunjen u cijelosti ili nije, je činjenica koju zemljišnoknjižni sud na temelju dokumentacije koja je dostavljena u spisu nije mogao ispitati, niti je bio dužan ispitivati tu činjenicu.

 

14. Iz stanja zemljišne knjige proizlazi da se doista protustranka na temelju Ugovora o kupoprodaji upisala u zemljišnu knjigu kao vlasnica na predmetnoj nekretnini, što ne znači da je na taj način Ugovor o kupoprodaji bio ispunjen u cijelosti, odnosno je li protustranka isplatila kupoprodajnu cijenu i stupila u posjed navedene nekretnine, u kojem slučaju bi se Ugovor o kupoprodaji mogao smatrati ispunjenim, nije bilo moguće utvrditi.

 

15. Nesporno je između stranaka da je zaključen Sporazum o raskidu tog kupoprodajnog ugovora i da je protustranka dozvolila da se na temelju tog sporazuma bez ikakvog daljnjeg odobrenja i pitanja ishodi promjena prava vlasništva na nekretnini u korist predlagatelja.

 

16. Po ocjeni ovog suda, navedeni Sporazum je vrsta ugovora u kojem su stranke iz kupoprodajnog ugovora izrazile svoju volju za raskidom navedenog kupoprodajnog ugovora i temeljem kojega je protustranka dozvolila promjenu prava vlasništva na ime predlagatelja, dakle, koji sadrži tabularnu izjavu upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika, pa upravo takav Sporazum može biti valjani pravni temelj za promjenu uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

 

17. Zbog toga je ovaj sud primjenom odredbe čl. 128. st. 3. ZZK-a odbio žalbu protustranke i potvrdio pobijano rješenje te naložio brisanje zabilježbe žalbe.

 

Koprivnica, 10. lipnja 2021.

 

 

 

Sutkinja

 

 

 

 

 

Vesna Rep v. r.

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu