1

Poslovni broj Gž Zk-138/2021-2

 

Poslovni broj: Gž Zk-138/2021-2

 

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Š. O. iz K., OIB …, zastupanog po punomoćniku R. R., odvjetniku u K., protiv protustranke I. L. iz K., OIB …, zastupanog po punomoćnici K. M. D., odvjetnici iz K., radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu poslovni broj Z-4066/2020 od 16. travnja 2020., 10. lipnja 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

Žalba protustranke odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu poslovni broj Z-4066/2020  od 16. travnja 2020. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe koja je određena rješenjem broj Z-15182/2020-14 od 30. studenog 2020.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"Odbija se kao neosnovan prigovor protustranke te se potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, posl. br. Z-43927/2018 od 18. travnja 2019."

 

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka dana 24. studenoga 2020. zbog svih žalbenih razloga, a posebice zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i odbije zahtjev za zabilježbu spora.

 

3. Odgovor na žalbu nije dan.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent donio je rješenje broj Z-43927/2018 od 18. travnja 2019., a kojim je na temelju punomoći za zastupanje predlagatelja od 11. studenog 2018. i tužbe zaprimljene u Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Krku broj P-1483/2019 (raniji broj P-2715/2018) od 12. studenog 2018. dopustio  u zk.ul.br. 3943 k.o. K. upis zabilježbe spora na 520/2094 dijela kčbr. 22/6 kuća i dvorište 2094 m2 (stambena zgrada 186 m2, dvorište 1908 m2).

 

6. Protustranka je podnijela prigovor u kojem u bitnom navodi da se na temelju podnesene tužbe nije mogao dozvoliti upis zabilježbe spora jer se tužbeni zahtjevi ne tiču stvarnih prava već se radi o zahtjevima obvezno pravnog karaktera.

 

7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prigovor pri čemu je citirao odredbu čl. 81. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) kojom je propisano da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi spor pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Poziva se i na čl. 82. st. 3. ZZK-a kojim je propisano da će se zabilježba spora dopustiti ako se dokaže da se vodi postupak iz čl. 81. st. 1. ovog zakona, osim ako je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe spora i prije pokretanja takva postupka.

 

8. Prvostupanjski sud navodi da je uvidom u sadržaj tužbe koja je podnesena Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Krku i koji postupak se sada vodi pod brojem P-1483/2019 utvrđeno da je tužbu podnio predlagatelj kao tužitelj protiv protustranke kao tuženika radi zaključenja glavnog ugovora i upisa prava vlasništva, alternativno radi vraćanja dvostruke kapare.

 

9. Iz petita tužbe da proizlazi da je tužitelj postavio glavni tužbeni zahtjev u točki I kojom traži da se tuženiku naloži da sa tužiteljem zaključi kupoprodajni ugovor za suvlasnički dio od 520/2094 cijele kč.br. 22/6 k.o. K. po cijeni od 148.000 EUR-a u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB na dan isplate i utvrđenja da je tuženik primio kaparu od 40.000 EUR-a u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate koja se uračunava u cijenu i koja cijena se isplaćuje u roku od 15 dana od dana upisa kupca kao suvlasnika predmetne nekretnine i poziva prodavatelja na isplatu kupoprodajne cijene s naznakom računa na koji se isplata isplaćuje, a sve uz izdavanje tabularne isprave, jer će taj ugovor u suprotnom zamijeniti presuda. U točki II tužbenog zahtjeva traži se utvrđenje da su stranke uredile odnose između suvlasnika na način da će tužitelj koristiti suvlasnički dio nekretnine kč.br. 22/6 k.o. K. kojeg definiraju točno određene lomne točke izričito navedene i opisane u prijedlogu izreke. Pored navedenih tužbenih zahtjeva postavljena su i dva eventualno kumulirana tužbena zahtjeva i to prvi kojim se zahtijeva nalaganje tuženiku da s tužiteljem u roku od osam dana zaključi ugovor o prodaji točno određenog realnog dijela kč.br. 22/6 k.o. K. kojeg definiraju točno određene lomne točke (navedene i opisane u prijedlogu izreke) po cijeni od 148.200,00 EUR-a u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, uz utvrđenje da je tuženik primio kaparu od 40.000 EUR-a u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB na dan isplate koja se uračunava u cijenu, pri čemu u posjed kupljenog dijela kupac stupa odmah po zaključenju ugovora, dok se preostali dio kupoprodajne cijene isplaćuje u roku od 15 dana od ulaska kupca u posjed istog dijela nekretnine i da se utvrdi njegovo pravo na provođenje cijepanja cijele kč.br. 22/6 k.o. K. na način da se suvlasnički dio iste nekretnine izdvojio pod novim brojem.  Drugim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traži se donošenje presude kojom se tuženiku naloži da tužitelju plati iznos od 593.221,68 kn što predstavlja dvostruku kaparu.

 

10. Uvidom u zemljišnu knjigu utvrđeno je da je predmetna k.č. 22/9 iz zk.ul.br. 3949. k.o. K. u cijelosti upisana kao vlasništvo protustranke.

 

11. Prvostupanjski sud ocjenjuje, s obzirom da je u prvo postavljenom eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu zatraženo utvrđenje na postojanje prava provođenje cijepanja cijele kč. 22/6 k.o. K. na način da se suvlasnički dio nekretnine izdvoji pod novim brojem, da takav tužbeni zahtjev predstavlja stvarnopravni zahtjev na temelju kojeg je moguće upisati zabilježbu spora jer bi prihvaćanjem tog djela tužbenog zahtjeva moglo utjecati na promjenu knjižnog prava, odnosno opseg tuženikovog prava vlasništva, zbog čega su se ispunili uvjeti iz čl. 81. st. 1. ZZK-a.

 

12. U svojoj žalbi protustranka navodi kako istu podnosi zbog svih žalbenih razloga, dakle i zbog bitnih povreda odredaba postupka pri čemu ne navodi koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud.

 

13. Prema odredbi čl. 91. st. 1. ZZK-a, u zemljišnoknjižnim postupcima se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), a odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a propisano je da povodom žalbi stranaka drugostupanjski sud po službenoj dužnosti pazi na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a koje su pobrojane u tom članku i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

14. Ispitujući pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje se pazi po službenoj dužnosti, ovaj sud ocjenjuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda.

 

15. U žalbi protustranka osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja jer da su zahtjevi tužitelja iz tužbe obvezno pravnog karaktera, a da se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji je jednim dijelom stvarno pravnog karaktera, ne može smatrati tužbenim zahtjevom na temelju kojeg bi se mogla odrediti zabilježba spora jer do raspravljanja o tom tužbenom zahtjevu neće doći ako se prihvati prvi tužbeni zahtjev koji je obvezno pravnog karaktera. Ističe se i da bi do cijepanja moglo doći samo ako se ishodi suglasnost nadležnog tijela Ureda za graditeljstvo, pa da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten utvrđivati je li uopće cijepanje moguće.

 

16. Točno je da su glavni tužbeni zahtjevi iz tužbe obvezno pravnog karaktera, ali su i eventualno kumulirani tužbeni zahtjevi, a među kojima je i zahtjev stvarno pravnog karaktera koji bi mogao utjecati na opseg prava vlasništva protustranke, zahtjevi o kojima će prvostupanjski sud u parničnom postupku raspravljati ukoliko ocijeni da se ne mogu prihvatiti glavni tužbeni zahtjevi.

 

17. Sve postavljene tužbene zahtjeve treba promatrati kao cjelinu, te se o zabilježbi spora na temelju tužbe kakvu je podnio predlagatelj kao tužitelj ne može odlučivati samo na temelju glavnog postavljenog tužbenog zahtjeva s obzirom da je moguće da u parničnom postupku bude odlučivano i o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima.

 

18. Na ovaj način sud nije prejudicirao odluku parničnog suda nego je i po ocjeni ovog suda pravilno dozvolio upis zabilježbe spora na temelju navedene tužbe, a nakon što parnični postupak bude dovršen ukoliko bude usvojen i postane pravomoćan glavni tužbeni zahtjev ili ukoliko tužitelj bude odbijen i sa glavnim tužbenim zahtjevom i sa eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima, steći će se uvjeti da protustranka zatraži brisanje zabilježbe spora.

 

19. Zbog navedenih razloga ovaj sud je odbio žalbu protustranke i potvrdio pobijanu odluku primjenom odredbe čl. 128. st. 3. ZZK-a te naložio brisanje zabilježbe žalbe.

 

Koprivnica, 10. lipnja 2021.