- 1 -              III Kr 38/2021-7

Broj: III Kr 38/2021-7

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv os. M. Š., zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 4. rujna 2019. broj K-726/19-9 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 19. studenog 2019. broj Kž-1053/2019-3, u sjednici održanoj 10. lipnja 2021.,

p r e s u d i o   j e:

Odbija se zahtjev os. M. Š. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 4. rujna 2019. broj K-726/19-9 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 19. studenog 2019. broj Kž-1053/2019-3, proglašen je krivim M. Š. zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i kaznenog djela iz čl. 271. u vezi čl. 52. KZ/11., i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine.

2. Protiv te presude osuđenik je osobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (podnesci naslovljeni kao „zahtjev za obnovom kaznenog postupka- list 186-187,dopuna list 211-212, 220-221 spisa) navodeći da mu je u postupku "uskraćeno pravo na pravično i nepristrano suđenje", kao i da mu je "uskraćeno temeljno pravo na obranu".

3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud je postupio sukladno čl. 518. st. 4. ZKP/08.

4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje: zahtjev) nije osnovan.

5. Iz sadržaja zahtjeva proizlazi da se isti podnosi zbog povreda predviđenih u čl. 517. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) i to povrede prava na pravično suđenje iz čl. 468. st. 2. ZKP/08., povrede prava na obranu na raspravi te povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku koje su od utjecaja na presudu.

5.1. Naime, osuđenik u zahtjevu u bitnom navodi da mu prvostupanjski sud tijekom postupka nije dozvolio iznošenje obrane niti ispitivanje svjedoka optužbe. Njegov branitelj nije postupio po izričitoj uputi da zatraži provođenje njegovog medicinskog vještačenja, odnosno, da zatraži pribavljanje nalaza i mišljenja vještaka iz drugog kaznenog postupka. U tom vještačenju je utvrđeno da je on zbog svog zdravstvenog stanja bio smanjeno ubrojiv, što "dovodi u pitanje sastojak krivnje", a u konačnici je od utjecaja na odluku o kazni. Povrijeđena mu je i presumpcija nevinosti jer je održana konferencija za medije na kojoj je javno izloženo sve što mu je uzeto kao otegotno. Ujedno prigovara što nije bio pozvan na sjednicu vijeća u žalbenom postupku, iako je za to postojala mogućnost.

5.2. Prema čl. 517. st. 2. ZKP/08. povrede iz čl. 517. st. 1. toč. 2. i 3. ZKP/08. mogu isticati samo ako su bile istaknute u žalbi protiv prvostupanjske presude ili ako su počinjene u drugostupanjskom postupku.

5.3. U odnosu na prigovor osuđenika da nije bio pozvan na sjednicu drugostupanjskog vijeća (povreda iz čl. 517. st. 1. toč. 3. ZKP/08.), valja reći da u žalbi protiv prvostupanjske presude nije bila zatražena obavijest o sjednici vijeća, dok drugostupanjski sud, u skladu s čl. 475. st. 2. ZKP/08., nije našao potrebnim pozvati stranke na sjednicu žalbenog vijeća radi razjašnjenja stvari.

5.4. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da je osuđenik na raspravi održanoj 4. rujna 2019. priznao krivnju za oba djela stavljena mu na teret, izrazio zbog toga žaljenje te namjeru da oštećenicima naknadi štetu. Također je izjavio da ne prihvaća kaznu predloženu od strane državnog odvjetnika te da odluku o tome prepušta sudu. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio osuđenik po branitelju zbog odluke o kazni.

5.5. Prema tome, budući da žalba protiv prvostupanjske presude nije bila podnesena zbog neke od povreda predviđenih čl. 517. st. 1. toč. 2. ili toč. 3. ZKP/08. koje osuđenik sada ističe u zahtjevu, niti je nađeno da su povrijeđene odredbe kaznenog postupka u žalbenom postupku od utjecaja na presudu, to njegov zahtjev nije osnovan.

6. Osuđeniku se ujedno napominje da iz stanja spisa ne proizlazi da je tijekom postupka bio onemogućen u iznošenju obrane niti da je isticao primjedbe u vezi obrane koju mu je pružao postavljeni branitelj po službenoj dužnosti. Također je razvidno da je on uredno komunicirao sa svojim braniteljem koji ga je posjećivao tijekom boravka u istražnom zatvoru i u njegovo ime podnio žalbu protiv prvostupanjske presude iz osnove iz koje je, s obzirom na osuđenikovo priznanje krivnje, tu presudu bilo moguće pobijati.

7. Slijedom navedenog, na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08., trebalo je zahtjev odbiti kao neosnovan.

Zagreb, 10. lipnja 2021.

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.