- 1 -              Revd 2136/2021-2

Broj: Revd 2136/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, te Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Žabčić članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja G. R., OIB: …, R., kojeg zastupa punomoćnica D. K., odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu D. K. i J. P., R., protiv ovršenice Ž. Č., OIB: …, R., radi naplate novčane tražbine, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-142/19-2 od 23. listopada 2019., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-2966/2018 od 3. listopada 2018., u sjednici održanoj 8. lipnja 2021.

r i j e š i o   j e:

Ovrhovoditelju Gradu Rijeci se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-142/19-2 od 23. listopada 2019., radi pravnog pitanja koje glasi:

„Može li sud odrediti ovrhu na nekretnini radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja koja je manja od 20.000,00 kuna, u slučaju kad ovrhovoditelj zahtjeva ovrhu na temelju ovršne isprave-presude protiv založnog dužnika kojom je određeno da je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine u iznosu manjem od 20.000,00 kuna iz vrijednosti založene nekretnine sudskom prodajom nekretnine, a dragovoljno založno pravo na nekretnini koja je predmet ovrhe je zasnovano 15. rujna 1992. na temelju Ugovora sklopljenog temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji sadrži izjavu kupca kojom dozvoljava uknjižbu založnog prava u korist prodavatelja?“

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj G. R. je podneskom od 19. prosinca 2019. predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-142/19-2 od 23. listopada 2019. radi dva pravna pitanja.

2. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. al. druga ZPP radi pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja.

2.1. Riječ je o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga postupka, o kojemu nema prakse revizijskog suda. Napominje se da se o pravu na naplatu tražbine u slučaju dragovoljnog zasnivanja založnog prava radi osiguranja tražbine izjasnio Europski sud za ljudska prava u Odluci Nikola Frlan protiv Republike Hrvatske od 20. rujna 2016. (zahtjev broj 2545/14) u kojoj je uz ostao navedeno da se založni dužnik ne može pozivati na ograničenja ovrhe ( u tom slučaju radi zaštite prava na dom), u slučaju dragovoljnog zasnivanja založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine, to shvaćanje glasi:

„32. Podnositelj je u ovom predmetu prigovarao da je isplata njegovog duga bila izvršena prodajom njegovog doma. Sud napominje da je podnositelj dobrovoljno koristio svoj dom kao instrument osiguranja kredita. Na taj način, podnositelj je pristao da, u slučaju neisplate, vjerovnik može naplatiti dug prodajom njegove kuće.

33. (…) Podnositelj je stoga morao biti svjestan da će kuća biti prodana radi isplate nepodmirenih dugovanja, ukoliko ih ne otplati.

34. Prodaja podnositeljeve kuće u ovršnom postupku bila je posljedica neispunjavanja njegovih ugovornih obveza. Štoviše, to je bila posljedica na koju je izričito pristao.

35. Stoga se može zaključiti da je podnositelj pristao i prihvatio da će se isplata njegovog nepodmirenog duga izvršiti prodajom njegove kuće.“

3. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP i čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) riješiti kao u izreci.

4. Drugo pravno pitanje radi kojeg je ovrhovoditelj predložio da mu se dopusti podnošenje revizije, a odnosi se na navodnu bitnu povredu odredaba parničnog postupak iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP, nije važno za rješenje ovog postupka, jer je drugostupanjski sud odgovorio na sve odlučne žalbene navode, pri čemu eventualni pogrešan pravni pristup na koji je ukazao ovrhovoditelj ne znači postojanje navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Zagreb, 8. lipnja 2021.