- 1 -                                      Broj: Ppž-186/2021.

  

 

 

                                  

 

                      

                       Republika Hrvatska

Visoki Prekršajni Sud Republike Hrvatske

                               Zagreb                                                   Broj: Ppž-186/2021.

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Anđe Ćorluke, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje  višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.P. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17), odlučujući o žalbi okr. M.P., podnijetoj po branitelju R.I.M., odvjetniku iz Z. protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 12. Pp J-1187/2019 od 8. prosinca  2020. , na sjednici vijeća održanoj dana 25. svibnja 2021. 

 

 

                                                  p r e s u d i o   j e  :

 

 

1.            Odbija se kao neosnovana žalba okr. M.P. i prvostupanjska presuda se potvrđuje u pobijanom dijelu. 

 

2.          Na temelju čl. 138.stavka 2.točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“broj 107/07 39/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okr. M.P. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka ovog suda u iznosu od 200,00 (dvjesto kuna )u roku od 30 dana od primitka ove presude.

 

 

                                                               Obrazloženje  

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom okr. M.P. je proglašen krivim za djela prekršaja iz članka 22. stavke 1. i članka 22. stavke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i kažnjen ukupnom kaznom zatvora u trajanju od 60  (šezdeset) dana, a temeljem članka 44. Prekršajnog zakona okrivljeniku je primijenjena uvjetna osuda, pa se izvršenje kazne odgađa za vrijeme od šest mjeseci, te se ista neće izvršiti ako okrivljenik u vrijeme provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena kazna zatvora.

2.              Temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona, okrivljeniku će se u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora uračunati vrijeme kroz koje je bio lišen slobode u vezi s ovim prekršajem odnosno vrijeme uhićenja od strane Druge policijske postaje Zadar i to temeljem izvješća o uhićenju od 21. srpnja 2019. od 18,40 sati do 22. srpnja 2019. do 13,50 sati do dovođenja pred sud kao 2 (dva) dana zatvora.

 

3.              Istom presudom okrivljenik je oslobođen optužbe za djelo prekršaja iz članka 22. stavke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u odnosu na događaj od 14. travnja 2019.

 

4.              Protiv te presude okr. M.P. je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankcij i troškovima postupka.

 

5.              Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, te da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, ili podredno da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

6.              Žalba nije osnovana.

 

7.              Rješavajući predmet u okviru navoda žalbe, te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po ocjeni ovog Suda u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede postupka niti povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava na štetu žalitelja na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

8.              U odnosu na bitne povrede postupka

 

9.              Žalitelj u svojoj žalbi navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11 Prekršajnog zakona, odnosno da izreka presude je nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, presuda nema razloga, odnosno u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, tj.razlozi su potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni. No, međutim ovaj sud je utvrdio da su neutemeljeni i proizvoljni navodi žalitelja kada ukazuje na ovu bitnu povredu postupka.Naime , izreka presude nije u proturječnosti s obrazloženjem, odnosno razlozima presude , ona je razumljiva, a razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i logično iskazani i nema proturječnosti. Obrazloženi zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti žalitelja u potpunosti prihvaća i ovaj Sud.

 

10.              Žalitelj ističe i bitnu povredu postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, odnosno da prvostupanjski sud je na zahtjev oštećene i svjedokinje odobrio ispitivanje istih bez nazočnosti okrivljenika, čime su zasigurno povrijeđena pravo na jednakost oružja, s obzirom da isti nije imao mogućnost sudjelovanju u postupku, postavljati pitanje, prigovore, čime u konačnici je došlo do povrede konfrontacijskog načela.

 

11.              Međutim, žalitelj neosnovano ističe povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona , budući je tom odredbom propisano kako sud čini bitnu povredu postupka ako u tijeku postupka nepravilno primjeni koju odredbu ovog Zakona ili povrijedi na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Zakon razlikuje dvije kategorije bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, U prvu kategoriju spadaju apsolutno bitne povrede prekršajnog postupka, koje su taksativno nabrojene u stavku 1. članka 195. Prekršajnog zakona i za njih vrijedi apsolutna, neoboriva pretpostavka da su negativno utjecale na pravilnost i zakonitost odluke. Drugu kategoriju čine relativno bitne povrede odredaba u stavku 2. članku 195. Prekršajnog zakona, kod kojih se uvijek mora utvrditi in concreto utjecaj postupovne povrede na presudu, jer one nisu taksativno nabrojane, pa se kod njih ne pretpostavlja da su automatski dovele do nepravilnosti i nezakonitosti presude već tu uzročnu vezu valja dokazati.

 

12.              Žalitelj ističe kako mu je onemogućeno sudjelovanje prilikom ispitivanja oštećenice i svjedokinje, te nije mogao postavljati pitanja i prigovore, čime je došlo do povrede konfrotacijskog načela. No, međutim žalitelju je dana mogućnost davanja primjedbi i prigovora iskazu oštećenice dana 23. srpnja 2019., koje je pravo iskoristio i stavio prigovor na njezin iskaz, jednako tako imao je tu mogućnost i prilikom ispitivanja svjedokinje mlt. Sare Parać, na čiji iskaz nije imao primjedbi. Stoga je mišljenje ovog Suda kako je u konkretnom predmetu počinjena relativno bitna povreda postupka, koja nije imala utjecaj na pravilnost i zakonitost odluke, s obzirom žalitelj nije bio uskraćen u davanju prigovora kao i predlaganju dokaza, koja prava je u potpunosti iskoristio.  

 

13.              U odnosu na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje              

 

14.              Vijeće ovog Suda smatra da je prvostupanjski sud nakon provedenog postupka i svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika , te na osnovu iskaza svjedokinja K.P., mlt. S.P. i T.B. i cjelokupne materijalne dokumentacije ,utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz primijenjenog propisa.Za svoju odluku prvostupanjski sud je iznio valjane i dostatne razloge,koje je valjano obrazložio. Prvostupanjski sud je jasno iznio razloge zbog čega prihvaća iskaz oštećenice , opisujući njezino psihičko stanje prilikom davanja iskaza, smatrajući njezin iskaz uvjerljivim i istinitim, čiji iskaz je potvrđen iskazom svjedokinje mlt. S.P.. Takvo obrazloženje prihvaća i ovaj Sud,a navodi žalbe ne ukazuju na postojanje novih činjenica u smislu članka 193.stavka 5. Prekršajnog zakona,niti žalitelj dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, pa se provođenje dokaznog postupka ukazuje nepotrebnim. 

 

15.              Stoga kako žalbeni navodi nisu doveli u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku, i kako je odluka o krivnji valjano i argumentirano obrazložena valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu.

 

16.              Ispitujući odluku o kazni ovaj Sud smatra da je primijenjena uvjetna osuda primjerena težini prekršaja, opasnosti djela, te ostalim okolnostima mjerodavnim za izbor kazne.

 

17.              Naime, ovaj Sud ocjenjuje da primjena mjere upozorenja uvjetne osude je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim za odmjeru kazne tako da je ista dovoljno individualizirana osobi žalitelja.

18.              Žalitelj se paušalno žali i na odluku o troškovima postupka, koji žalbeni prigovor je u potpunosti neosnovan, s obzirom je žalitelj oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. 

 

19.              Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka ovog suda temelji se na odredbi čl.138.stavke 2.točke 3. c Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („N.N. broj 18/13)propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 -5.000,00 kn,to je visina paušalnog iznosa troškova postupka iz čl. 138.stavke 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 200,00 kn,što je po stanovištu ovog suda primjereno s obzirom na trajanje i složenost postupka te imovno stanje okrivljenika.

 

              Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

 

 

 

U Zagrebu, 25. svibnja 2021.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.