Poslovni broj: 37.Gž-1069/2020-2

 

             

       Republika Hrvatska

   Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 37. Gž-1069/2020-2

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ksenije Grgić kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sabine Dugonjić kao člana vijeća, u pravnoj stvari I.-tužiteljice A. Š., ud. M., OIB:…, II.-tužiteljice D. W., OIB:…, obje iz SR Nj., N., III.-tužiteljice S. Š., OIB:… iz SR Nj., M., sve zastupa punomoćnica Č. Š., odvjetnica u T., protiv tužene J. R., OIB:… iz O. G., koju zastupa punomoćnik Z. D., odvjetnik u T., radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-8099/15-48 od 8. studenoga 2019., u sjednici vijeća održanoj dana 8. lipnja 2021. 

 

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-8099/15-48 od 8. studenoga 2019. u dijelu pod točka I. i točka II. izreke.

 

 

r i j e š i o  j e

 

I. Ukida se prvostupanjska presuda u odluci o naknadi parničnoga troška pod točka III. izreke i predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovan postupak.

 

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

 

"I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev:

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica stranaka koja postoji na čest. zgr. 1.. i čest. zem. 7.., zgrada 156 m² i dvor 150 m², Z.U. 3.., K.O. O. fizičkom diobom nekretnina.

 

II. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se računa po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem razdoblju za 5% poena, a koja teče od presuđenja pa do konačne isplate.“

 

II. Usvaja se podredni tužbeni zahtjev:

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica stranaka koja postoji na čest. zgr. 1.. i čest. zem. 7…, zgrada 156 m² i dvor 150 m², Z.U. 3.. K.O. O. i to na način da se izvrši civilna dioba, odnosno prodaja predmetnih nekretnina na javnoj dražbi i da se tako dobiveni iznos podijeli parničnim strankama srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima."

 

III. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljicama parnični trošak u iznosu od 15.075,04 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se računa prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem razdoblju za 5% poena, a koja teče od presuđenja pa do konačne isplate."

 

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavila tužena, pobijajući presudu u cijelosti, zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019. - dalje: ZPP) s prijedlogom za preinačenje a podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

 

3. U odgovoru na žalbu tužene i I.-III.-tužiteljice su osporile njenu osnovanost i predložile  odbijanje.

 

4. Žalba je djelomično osnovana.

 

5. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer su u obrazloženju prvostupanjske presude navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i ne postoje proturječnosti ili drugi nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati. Izostanak razloga o žaliteljičinim navodima da dio predmetne nekretnine koristi s obitelji kao dom, ne predstavlja u ovom slučaju nedostatak u smislu citirane zakonske odredbe, zbog razloga navedenih u daljnjem obrazloženju ove presude.

 

6. Na zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude nije od utjecaja ocjena iskaza svjedoka i stranaka na okolnost sporazuma tužene i prednika I.-III.-tužiteljica o načinu korištenja zajedničke nekretnine odnosno fizičkoj podjeli pa nije osnovan niti žalbeni razlog bitne povrede odredbe čl. 8. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP koji žaliteljica ističe prigovarajući ocjeni tih dokaza.

 

7. Također nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 261. st. 3. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP koju žaliteljica ističe tvrdnjom da je sud trebao provesti novo vještačenje. Naime, vještak je određeno i argumentirano usmeno odgovorio na njene prigovore i pitanja nakon čega nije iznijela daljnje prigovore već samo predložila da će ona pribaviti "potvrdu o samostalnim uporabnim cjelinama", no taj je prijedlog odbijen obzirom da je iznesen nakon zaključenja prethodnog postupka. 

Odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene.

 

8. Nesporno je da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine, u naravi samostojeće stambene kuće sa garažom i okućnicom, I.-III. tužiteljice svaka u 1/6 dijela a tužena u ½ dijela. 

 

9. Temeljem nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrđeno je da geometrijska dioba nije moguća jer nekretnina ima 4 samostalne uporabne cjeline, od kojih bi tuženoj razmjerno suvlasničkom dijelu trebale pripasti dvije, iz čega proizlazi da takvom diobom nije moguće podijeliti nekretninu na pet samostalnih uporabnih cjelina odgovarajućih suvlasničkim dijelovima stranaka.

 

10. Tužena se ne protivi razvrgnuću no tijekom postupka je tvrdila da je sa prednikom I.-III.-tužiteljica, sada pokojnim M. Š., s kojim je nekretninu kupila, po useljenju fizički podijelila nekretninu tako da je njoj pripao istočni dio a njemu zapadni.

 

11. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio da sporazum o faktičnoj podjeli nekretnine između tužene i pok. M. Š. nije postojao.

 

12. Neovisno o pravilnosti zaključka suda prvoga stupnja u pogledu faktične podjele nekretnine između tužene i prednika I.-III.-tužiteljica, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014. - dalje: ZV) odredio civilno razvrgnuće suvlasništva, prodajom nekretnine i podjelom dobivenog iznosa razmjerno nespornim suvlasničkim omjerima.

 

13. Naime, prema citiranoj zakonskoj odredbi, kad provodi razvrgnuće sud je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten (st. 1.)  Ukoliko sud nije vezan u smislu ove odredbe, nekretninu će podijeliti geometrijski (st. 2.). Ako geometrijska dioba nije moguća a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi način a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće - st. 4.)

 

14. Iako ovdje nije riječ o zahtjevu za razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva u smislu odredbe čl. 53. ZV, stambena zgrada sa okućnicom se ne može zakonito fizički podijeliti ako pojedini novonastali dijelovi u toj zgradi i na određenoj čestici zemlje, sukladno odredbama. 3. i 6. te čl. 73. st. 3. ZV ne mogu biti objektom prava vlasništva odnosno ovdje samostalnim uporabnim stambenim cjelinama, uz to po vrijednosti odgovarajućim suvlasničkim dijelovima svakog od suvlasnika.

 

15. Obzirom na nalaz sudskog vještaka, takva dioba u ovom slučaju nije moguća, pa tako niti dioba na "istočni i zapadni dio" nekretnine, o kojem govori tužena koja ne osporava suvlasničke omjere. 

 

16. Zbog izloženih razloga, pravilnom primjenom materijalnoga prava odbijen je kao neosnovan zahtjev za fizičku (geometrijsku diobu) a prihvaćen podredni (eventualno kumulirani) zahtjev za civilnu diobu.

 

17. Tužena u žalbi uz ostalo prigovara da su izostali razlozi o njenoj tvrdnji da u spornom (istočnom) dijelu nekretnine ona s obitelji živi više od dvadeset godina te "po definiciji" taj posebni dio predstavlja njihov dom. Time je tvrdi, istakla prigovor povrede prava na dom, u smislu odredbe čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija).

 

18. Prema citiranoj odredbi Konvencije koju je Republika Hrvatska ratificirala 7. studenoga 1997., da bi se stranci pružila zaštita mirnog uživanja doma potrebno je provesti test razmjernosti pomoću tri eliminacijska pitanja a negativan odgovor na bilo koje od njih znači da je iseljenje protivno Konvenciji. U tom pogledu su odlučna pitanja da li je miješanje u pravo utemeljeno na zakonu, da li je usmjereno na postizanje legitimnog cilja i da li je bilo nužno u demokratskom društvu.

 

19. Međutim, pravo na mirno uživanje doma u smislu odredbe čl. 8. Konvencije je pravo kojim stranke slobodno raspolažu. Stoga je svaka stranka slobodna hoće li u postupku sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP iznijeti činjenice i dokaze potrebne da bi se utvrdile okolnosti važne za odluku postoje li uvjeti za zaštitu primjenom ove odredbe. 

 

20. U ovom slučaju tužena, osim navedene tvrdnje koju ponavlja u žalbi, nije iznosila ikakve druge činjenice i dokaze iz kojih bi proizlazilo pravo na zaštitu primjenom odredbe čl. 8. Konvencije pa izostanak razloga o spomenutoj tvrdnji nije od utjecaja na pravilnost pobijane presude.

 

21. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalba tužene je odbijena kao neosnovana i potvrđena presuda u odluci o glavnoj stvari.

 

22. U dijelu odluke o parničnom trošku počinjena je bitna povreda odredbe parničnog postupka. Naime u obrazloženju nedostaju određeni razlozi za koje konkretne radnje tj. ročišta i podneske su troškovi priznati, stoga nije moguće ispitati niti pravilnost iznosa priznatih troškova u tome dijelu. Uz to, kraj izostanka ikakvih razloga, za sada nije moguće prihvatiti kao pravilan zaključak o primjeni odredbe čl. 154. st. 1. ZPP imajući u vidu da su i I.-III.-tužiteljice predlagale prvenstveno geometrijsku (fizičku diobu), u tome dijelu njihov zahtjev nije prihvaćen a  u vezi raspravljanja o njemu evidentno su nastali određeni troškovi postupka. 

 

23. Kako zbog izostanka razloga o navedenim odlučnim činjenicama pravilnost odluke o naknadi troškova postupka nije moguće ispitati, počinjena je bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP pa je temeljem odredbe 380. t. 3. ZPP ovaj dio presude (koji s se smatra rješenjem - čl. 129. st. 5. ZPP) ukinut i predmet u tome dijelu vraćen sudu prvoga stupnja na ponovan postupak.      

 

24. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 4. ZPP.

 

 

U Zagrebu, 8. lipnja 2021.

 

                                                                                                     Predsjednik vijeća:

                                                                                                          Ksenija Grgić, v.r.