1              Poslovni broj: Gž-517/2021-2

Poslovni broj: Gž-517/2021-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Andrei Boras-Ivanišević kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza umrlog M. P., OIB: …., sina I., rođenog …, a umrlog ..., s posljednjim prebivalištem u V. K., umirovljenika, državljanina Republike Hrvatske, 22. srpnja 2019. , odlučujući o žalbi nasljednika M. P., OIB: …, sin ostavitelja iz S., zastupanog po punomoćnici N. B., odvjetnici u S., protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem 26 O-1484/20- 8 od 11. veljače 2021., 7. lipnja 2021.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se žalba nasljednika M. P. i ukida rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem 26 O-1484/20-8 od 11. veljače 2021., te predmet vraća na ponovnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem održao u cijelosti na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika R. A. Č. iz S. B., kao povjerenika ovog suda, broj O-1321/2013, UPP/OS-245/2013-8 od 26. lipnja 2014., a prigovor zakonskog nasljednika M. P., OIB: … iz S., od 9. srpnja 2014. odbijen kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žali se nasljednik M. P. pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga, predviđenih odredbom člankom 353. stavkom 1. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP) te u vezi sa člankom 175. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19; dalje u tekstu: ZN) s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Zakonski nasljednik ostaviteljice I. P. odgovorio je na žalbu žalitelja, te osporio navode žalbe i predložio istu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u okviru odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a te odredbom članka 175. ZN-a odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi.

6. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem održao na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika R. A. Č. iz S. B. poslovni broj: O-1321/2013, UPP/OS-245/2013-8, kojim je utvrđen sastav ostavinske imovine ostavitelja, krug nasljednika te su na ostavinskoj imovini nasljednicima na jednake dijelove proglašeni sinovi ostavitelja M. i I. P. (l.s.28-29) time da je odbio kao neosnovan prigovor žalitelja.

7. Naime, protiv navedenog rješenja prigovor je pravodobno izjavio zakonski nasljednik M. P. u bitnome osporavajući sastav ostavinske imovine ostavitelja, a posljedično tome i veličinu nasljednih dijelova nasljednika ističući da je ostavitelj za života rasporedio ostavinsku imovinu darovnim ugovorima od 21. kolovoza 1998., temeljem kojih su zakonski nasljednici istoga dana stupili u posjed istih.

8. U navedenom sud prvog stupnja je bio dužan sukladno odredbi članka 187. ZN-a prethodno odlučiti o osnovanosti izjavljenog prigovora na koje nezadovoljan stranka u smislu odredbe članka 188. ZN-a ima pravo žalbe, osim ako je sud ukinuo ili djelomično ukinuo po izjavljenom prigovoru rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika, u kojem slučaju protiv tog rješenja nije dopuštena samostalna žalba sukladno odredbi članka 187. stavka 3. ZN-a.

9. Prije svega za ukazati je kako je ranijim ukidnim rješenjem ovog suda od 17 rujna 2020. pod poslovnim brojem Gž-2264/19 ukazano kako nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju od strane javnog bilježnika o prigovoru odlučuje sud prvog stupnja (članak 186/2), a odlučujući o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio javni bilježnik, sud može u cijelosti ili djelomično to rješenje održati na snazi ili ga ukinuti (187/2). Kada odlučuje nakon ukidanja rješenja javnog bilježnika, sud je ovlašten provesti radnje za koje bude smatrao da su potrebne da bi mogao odlučiti o osnome o čemu je bilo odlučeno ukinutim rješenjem javnog bilježnika (187/5). Dakle, ukinuto rješenje javnog bilježnika bilo bi procesna pretpostavka za to da bi o određenom pitanju sud smio iznova odlučiti.

10. Utoliko je u navedenim okolnostima, prihvaćanjem žalbe nasljednika M. P. valjalo ukinuti ranije rješenje suda prvog stupnja o prekidu postupka i upućivanju u parnicu žalitelja bez prethodne odluke o donesenom rješenju javnog bilježnika.

11. S druge strane, odredbom stavka 2. članka 224. ZN-a tako je propisano da sud neće prekinuti postupak radi utvrđenja sastava ostavinske imovine u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnijeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga tko tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

12. Međutim, u konkretnom slučaju između stranaka je nastao spor o sastavu ostavinske imovine obzirom na tvrdnje zakonskog nasljednika ostavitelja I. P. da dostavljeni ugovori o darovanju sačinjeni između ostavitelja i obdarenika ne proizvode valjane pravne učinke.

13. Utoliko se u konkretnom slučaju ne radi o uvjetima primjene odredbe članka 224. stavka 2. ZN-a, prema kojoj se sporne činjenice mogu utvrditi temeljem izvatka iz zemljišnih knjiga kao javne isprave, što ne otklanja mogućnost onoga koji tvrdi drugačije to dokazivati u posebnoj parnici.

14. S druge strane, prema odredbi članka 225. ZN-a sud će uputiti u parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim, a čije pravo je manje vjerojatnim ovisi o tomu radi li se formalno valjanim ugovorom o darovanju jer je u tom slučaju pravo koje se temelji na zakonu manje vjerojatno od prava koje se temelji na ugovornom odnosu ostavitelja.

15. Pri tome je sud prvog stupnja već ranije upućen da se u slučajevima kao što je konkretni , ne radi o uvjetima primjene odredbe članka 224. stavka 2. ZN-a, prema kojoj se sporne činjenice mogu utvrditi temeljem izvatka iz zemljišnih knjiga kao javne isprave, što ne otklanja mogućnost onoga koji tvrdi drugačije to dokazivati u posebnoj parnici.

16. Ovo stoga što se žalitelj poziva na ugovore o darovanju sklopljene između ostavitelja i nasljednika, a kojima bi bila raspoređena ostavinska imovina nasljednika, što drugi na nasljedstvo pozvani nasljednik osporava, jer se u konkretnom slučaju radi o ugovorima sklopljeni u formi javnobilježničkog akta u smislu odredbe članka 53. stavku 1. točka 2. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 i 120/16), koji se primjenjuje kao lex specialis, a kojim je propisana forma za pravnu valjanost ugovora o darovanju, ali bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.

17. Naime, sud u ostavinskom postupku nije ovlašten utvrđivati određene sporne činjenice, osim ako o njihovom postojanju može zaključiti prema kriterijima tzv. formalne istine. U pravilu sud je dužan prekinuti postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi zaključak o sastavu ostavinske imovine. Ipak, neće biti ovlašten prekinuti postupak ako se sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava (224/2), a onog tko tvrdi suprotno uputiti na parnicu.

18. Pri tome je, obzirom na navode žalbe o počinjenoj bitnoj povredi postupka suda prvog stupnja iz razloga što žalitelju nije dostavljeno ranije ukidno rješenje ovoga suda za odgovoriti kao slijedi. Naime, iako tijekom ostavinskog postupka na nasljedstvo pozvane osobe svoje izjave mogu dati bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba, što se reflektira i na ovlaštenje suda za donošenje odluke , odstupanje od kontradiktornosti u ostavinskom postupku ne može utjecati na pravo stranke biti upoznata sa sadržajem svih pismena odnosno izjava i prijedloga te zahtijeva drugih sudionika u postupku. Stoga i nedostavljanje odluka suda višeg suda povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsku odluku, na što s pravom ukazuje žalitelj žalbenim navodima, predstavlja povredu prava na pravično suđenje (arg. Ex 29/1 URH, 6/1 EK), ali i bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 1. točka 6. ZPP-a, koji je u primjeni na temelju odredbe članka 175. ZN-a.4

19. Ovo osobito u kontekstu navoda žalitelja o u međuvremenu donesene odluke suda prvog stupnja kojom je meritorno u sudskom postupku odlučeno o pravu žalitelju u odnosu na predmet ostavinske imovine ostavitelja, čime je žalitelju onemogućeno sudjelovanje u ostavinskom postupku, radi čega je uvažavanjem žalbe nasljednika, pobijano rješenje valjalo ukinuti na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 175. ZN-a.

20. U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti počinjenu bitnu povredu postupka te će primjenom kriterija tzv. formalne istine utvrditi može li sporne činjenice o kojima ovisi ostavinska imovina ostavitelj utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava odnosno pravomoćne odluke suda te ovisno o tomu donijeti odluku o podnesenom prigovoru bilo da će održati na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika, a žalitelja uputiti da svoja prava ostvaruje u posebnoj parnici ili pak isto ukinuti te prekinuti ostavinski postupak radi utvrđenja sastava ostavinske imovine, a u parnicu uputiti onoga čije pravo smatra manje vjerojatnim sukladno iznesenim primjedbama i uputama.

U Splitu 7. lipnja 2021.