- 1 -              Rev 2134/2019-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2134/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice D. J. iz R., OIB: … koju zastupa punomoćnica M. T., odvjetnica u R., protiv tuženika-protutužitelja S. M., iz R., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik S. I., odvjetnik u R., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o reviziji tuženika-protutužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1334/18-2 od 12. veljače 2019., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-722/08-74 od 19. rujna 2018., u sjednici održanoj 1. lipnja 2021.,

p r e s u d i o   j e :

 

Odbija se revizija tuženika-protutužitelja podnesena protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1334/18-2 od 12. veljače 2019., u dijelu točke I. izreke, u kojoj je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-722/08-74 od 19. rujna 2018., u točkama 4. i 7. izreke, kao neosnovana.

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbacuje se revizija tuženika-protutužitelja u dijelu točku I. izreke navedene drugostupanjske presude, u kojom je potvrđena navedena prvostupanjska presuda u točkama 1., 3. i 6. izreke i točki III., kao nedopuštena.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

"1. Utvrđuje se da nekretnine-k.č.br. 835/1, u naravi kuća, gospodarska zgrada i dvorište ukupne površine 57,3 hvati, upisana u z.k. ul. br. 1334 K.O. D., 4/5 dijela k.č.br. 836 u naravi vinograd, površine 71 hvati, upisane u z.k. ul. br. 2954 K.O. D., ½ dijela k.č.br. 849 u naravi vinograd, površine 60 hvati, ½ dijela k.č. br. 1002, u naravi livada površine 181 hvati, ½ dijela k.č.br. 1123 u naravi livada površine 35 hvati, ½ dijela k.č.br. 1169/3 u naravi oranica površine 94 hvati, sve upisane u z.k. ul. 687 K.O. D., ½ dijela k.č. br. 618 u naravi vinograd površine 67 čhv i ½ dijela k.č. br. 774 u naravi vinograd površine 19 čhv, sve upisane u z.k. ul. br. 932 K.O. D.- p. bračnu stečevinu tužiteljice D. J. i tuženika S. M., svakog u ½ dijela.

 

2. Nalaže se tuženiku S. M. da izda tužiteljici D. J. tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva na ¼ dijela k.č.br. 849-u naravi vinograd, površine 60 čhv, na ¼ dijela k.č.br. 1002 u naravi livada, površine 181 čhv, na ¼ dijela k.č.br. 1123 u naravi livada površine 35 čhv, na ¼ dijela k.č.br. 1169/3 u naravi oranica površine 94 hvati, sve upisane u z.k. ul. 687 K.O. Draga, na ¼ dijela k.č.br. 618 u naravi vinograd površine 67 čhv i 1/4 dijela k.č. br. 774 u naravi vinograd površine 19 čhv, sve upisane u z.k. ul. br. 932 K.O. D., 1/20 dijela k.č.br. 774/1 u naravi vinograd površine 9 čhv, upisane u z.k. ul. 209 K.O. D., jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana, po pravomoćnosti presude.

 

3. Nalaže se tuženiku S. M. da isplati tužiteljici D. J. iznos od 41.000,00 EUR, u kunskoj protuvrijednosti, po srednjem tečaju HNB na dan isplate, na ime polovice kupoprodajne cijene postignute za prodaju k.č.br. 835/1  u naravi kuća br. 10, gospodarska zgrada i dvorište, ukupne površine 57,3 hvati, upisane u z.k. ul. br. 1334 K.O. D..

 

4. Nalaže se tuženiku S. M. da isplati tužiteljici D. J. iznos od 250,00 kn, na ime polovice kupoprodajne cijene postignute za prodaju 4/5 dijela k.č.br. 836 u naravi vinograd, površine 71 hvat, upisane u z.k. ul. 2954 K.O. D..

 

5. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

 

"Utvrđuje se da je tužiteljica D. J. suvlasnica pokretnina-1/2 dijela motornog vozila Alfa, reg. oznaka … i ½ dijela motornog vozila Opel, reg. Oznaka …, što joj je tuženik S. M. dužan priznati."

 

6. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 77.956,00 kn u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

7. Odbija se tuženik s protutužbenim zahtjevom koji glasi:

 

"1. Nalaže se tužiteljici D. J. da tuženiku S. M. isplati s naslova pretrpljene štete nastalom jedne polovine kuće upisane u z.k. ul. br. 3943 K.O. K., k.č.br. 1219/1 u naravi kuća i dvorište ukupne površine 1114 m2 te čestica 1219/2 u naravi šuma površine 798 m2, sveukupno površine 1912 m2, u suvlasništvu tuženika u ½ idealnog dijela, te da isplati novčani iznos od 1.126.598,25 kn, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. ožujka 2012. prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%tnih poena do 31. srpnja 2015. a od 1. kolovoza 2015. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkom društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%tna poena.

 

2. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnične troškove, sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkom društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%tna poena, tekućom od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

 

2. Presudom suda drugog stupnja

 

- u točki I. izreke potvrđena je presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P Ob-722/08-74 od 19. rujna 2018. u pobijanom dijelu pod točkom 1., 3., 4., 6. i 7. Izreke,

 

              - u točki II. izreke preinačena je presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P Ob-722/08-74 od 19. rujna 2018. u pobijanom dijelu pod točkom 2. izreke na način da je odbijena tužiteljica-protutuženica D. J. sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

              "Nalaže se tuženiku S. M. da izda tužiteljici D. J. tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva na ¼ dijela k.č.br. 849-u naravi vinograd, površine 60 čhv, na ¼ dijela k.č.br. 1002 u naravi livada, površine 181 čhv, na ¼ dijela k.č.br. 1123 u naravi livada površine 35 čhv, na ¼ dijela k.č.br. 1169/3 u naravi oranica površine 94 hvati, sve upisane u z.k. ul. 687 K.O. D., na ¼ dijela k.č.br. 618 u naravi vinograd površine 67 čhv i 1/4 dijela k.č. br. 774 u naravi vinograd površine 19 čhv, sve upisane u z.k. ul. br. 932 K.O. D., 1/20 dijela k.č.br. 774/1 u naravi vinograd površine 9 čhv, upisane u z.k. ul. 209 K.O. D., jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana, po pravomoćnosti presude."

 

              - u točki III. izreke odbijen je tuženik-protutužitelj S. M. sa zahtjevom za naknadu troškova žalbe.

 

3. Protiv drugostupanjske presude u točki I. izreke u dijelu u kojem je potvrđena prvostupanjska presuda u točkama 1., 3., 4., 6., i 7., te u odnosu na točku III. izreke tuženik-protutužitelj (dalje tuženik) je podnio reviziju na temelju čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti drugostupanjsku presudu i prihvati žalbu tuženika, a podredno predlaže ukidanje nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija tuženika je dijelom neosnovana, a dijelom nedopuštena.

 

6. 1. Predmet spora je zahtjev tužiteljice-protutuženice (dalje tužiteljica) za utvrđenje da su stranke u jednakim omjerima suvlasnici kuće, gospodarske zgrade i dvorišta, te suvlasnici više nekretnina u odgovarajućim dijelovima (vinograda, livada i oranice), kao i zahtjev za izdavanje tabularne isprave za te nekretnine, zahtjev na isplatu 41.000,00 Eur u kunskoj protuvrijednosti na ime 1/2 dijela kupoprodajne cijene postignute za prodaju gospodarske zgrade i dvorišta, te zahtjev za isplatu 250,00 kn naime 1/2 dijela kupoprodajne cijene za 4/5 dijela vinograda, a koje je tuženik prodao i zadržao kupoprodajnu cijenu za sebe iako ona predstavlja imovinu stečenu za vrijeme trajanja braka stranaka.

 

6. 2. Predmet spora je i protutužbeni zahtjev tuženika kojim od tužiteljice traži naknadu štete u iznosu od 1.126.598,25 kn pretrpljene prodajom ½ dijela kuće i dvorišta u K., a koja nekretnina je prodana u ovršnom postupku zbog toga, što korisnica kredita nije izvršavala svoje obveze pa je kredit 10. rujna 2010. u cijelosti prijevremeno upućen na naplatu.

 

7. Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn, ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanka radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa i ako je drugostupanjske presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i 373.b ZPP-a.

 

8. U konkretnom slučaju tuženik revizijom pobija drugostupanjsku presudu u točki I. izreke, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u točkama 1., 3., 4., 6. i 7. izreke i u točki III. izreke (trošak žalbenog postupka).

 

9. Tužiteljica je u tužbi označila vrijednost predmeta spora nenovčanog zahtjeva (VPS) u iznosu od 50.000,00 kn.

 

10. U točki I. izreke drugostupanjske presude potvrđena je prvostupanjska presuda u točki 1. izreke (na utvrđenje da su stranke suvlasnici u odgovarajućim dijelovima: kuće, gospodarske zgrade i dvorišta, vinograda livada te oranica), zatim u točki 4. izreke (na isplatu 250,00 kn na ime 1/2 dijela kupoprodajne cijene za 4/5 dijela vinograda), u točki 6. izreke (koji se odnosi na troškove postupka).

 

11. S obzirom da u navedenom dijelu (u točki I. izreke drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u točkama 1. i 4. izreke), ni u odnosu na jedan od tih zahtjeva VPS ne prelazi iznos od 200.000,00 kn, u tom dijelu nije dopuštena redovna nego tzv. izvanredna revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a.

 

12. Odredbom čl. 382. st. 2. ZPP-a propisano je da u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. citiranog članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenje nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao što je to primjerice navedeno u točkama 1., 2. i 3. navedenog stavka.

 

13. U reviziji iz stavka 2. čl. 382. ZPP-a stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnije uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njego odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (st. 3. čl. 382. ZPP-a).

 

14. Podnesena revizija i u tom dijelu pisana je kao redovna revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP-a zbog čega u njoj pitanja nisu uopće naznačena, a što je tužitelj bio dužan učiniti prema izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 382. st. 3. ZPP-a da bi se revizija uzela u razmatranje, već je na općenit način ukazivano na počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, te je osporena pravilnost primjene materijalnog prava, polemiziranjem s iznesenim pravnim shvaćanjima nižestupanjskih sudova.

 

15. Stoga podnesena revizija, u tom dijelu (u točki I. izreke drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u točkama 1. i 4. izreke), ne ispunjava minimum uvjeta propisanih čl. 382. st. 2. i 3. ZPP za dopuštenost izvanredne revizije, to je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a riješiti kao u izreci rješenja.

 

16. U odnosu na reviziju tuženika vezano za troškove parničnog postupka (točka I. izreke drugostupanjske odluke kojom je potvrđena odluka o troškovima postupka iz točke 6. izreke prvostupanjske presude) i točka III. izreke drugostupanjske presude ističe se da je na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Su-IV-19/15-19 od 16. studenog 2005. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem pravomoćno odluka o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojeg je dopuštena revizija.

 

17. Prema navedenom pravnom shvaćanju rješenje drugostupanjskog suda o troškovima parničnog postupka (jednako kao i odluka o troškovima postupka sadržana u presudi) nije rješenje iz čl. 400. st. 1. ZPP-a protiv kojeg je dopuštena revizija jer u pogledu parničnih troškova postupak niti počinje niti se dovršava. Samo u odnosu na predmet spora određen tužbom počinje teći parnica, ispituje se litispedencija, objektivna kumulacija tužbenog zahtjeva i objektivno preinačenje tužbenog zahtjeva, i samo u odnosu na predmet spora se postupak dovršava pojedinačnim aktom bilo presudom ili rješenjem.

 

18. Stoga je na temelju odredbe čl. 392.b st. 1. ZPP-a i u odnosu na reviziju glede troškova postupka valjalo odbaciti podnesenu reviziju, kao nedopuštenu.

 

19. U odnosu na točku I. izreke drugostupanjske presude, kojom je potvrđena točka 4. i 7. izreke prvostupanjske presude, s obzirom na VPS tog dijela drugostupanjske presude, dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP-a.

 

20. Revizijski navodi u kojima se tuženik poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a koji se odnose na tvrdnju da prvostupanjski sud nije proveo po strankama sve predložene dokaze vezano za primjenu odredbe čl. 252. i čl. 253. ObZ-a prvi put su izneseni u reviziji, (nisu iznošeni u žalbi), a kako se oni sukladno odredbi čl. 385. st. 3. ZPP-a mogu iznositi u reviziji samo ako je podnositelj revizije zbog tih povreda pobijao prvostupanjsku presudu, oni stoga nisu ni uzeti u razmatranje, a osim toga ni sada u reviziji tuženik ne navodi o kojim je to dokazima riječ.

 

21. Nije ostvaren ni revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a niti onaj iz čl. 354. st. 1., u svezi čl. 8. ZPP-a, na koji sadržajno ukazuje revident, jer suprotno tvrdnji tuženika pobijana presuda sadrži neproturječne razloge o svim činjenicama odlučnim za rješenje spora, pa je presudu moguće ispitati, a što će se u nastavku detaljnije obrazložiti.

 

22. U postupku koji prethodi reviziji nižestupanjski sudovi su utvrdili:

 

- da su stranke zaključile brak 14. rujna 1991., da je bračna zajednica stranaka prestala 1. kolovoza 2008., za vrijeme trajanja koje zajednice je tuženik zaključio ugovor o doživotnom uzdržavanju sa svojom tetom u kojem ugovoru je tužiteljica upisana kao stranka tog ugovora,

 

- da su se obje stranke brinule o teti tuženika, da su obje odlazile kod nje i pružale joj pomoć, da je tužiteljica vodila brigu o njezinom zdravlju i vodila je k liječniku,

 

- da predmetne nekretnine i nekretnine koje je tuženik stekao na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u jednakim dijelovima, u smislu odredbe čl. 252. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 162/98 i 116/03 – dalje: ObZ/98), odnosno, čl. 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11 – dalje: ObZ), koji su važili u vrijeme stjecanja predmetne imovine, a ne vlastitu imovinu tuženika, sukladno odredbi čl. 257. st. 2. ObZ/98 jer su stečene davanjem uzdržavanja primateljici uzdržavanja, odnosno radom ili prihodima od rada bračnih drugova bez obzira što je samo tuženik bio označen kao davatelj uzdržavanja,

 

- da je tuženik prodao nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci kao k.č.br. 836, upisana u z.k. ul. br. 294, K.O. D., za 500,00 kn (ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 15. prosinca 2008.) te da je prodao nekretninu upisanu u z.k. ul. 1334 K.O. D., k.č.br. 835/1, kuća broj 10 gospodarska zgrada i dvorište 57,3 hvati (ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 15. prosinca 2008.) za iznos od 92.000,00 EUR, te zaključuju da tužiteljica osnovano potražuje polovinu iznosa od kupoprodajne cijene iz tih ugovora,

 

- da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice, zajednički podignule kredit, 6. lipnja 2008., koji je tužiteljica zaključila, dok je tuženik bio jamac tog kredita,

 

- da je navedeni kredit podignut radi otplate ranijeg kredita,

 

- da je za osiguranje navedenog kredita na nekretnini u K., koja je bila u suvlasništvu stranaka svake u ½ dijela, zasnovano založno pravo i da je tuženik sa svime bio i upoznat,

 

- da je nekretnina u K., upisana u z.k. ul. 3943 K.O. K., glede koje tuženik od tužiteljice traži naknadu štete u iznosu od 1.126.598,25 kn pretrpljene prodajom ½ dijela kuće, prodana u ovršnom postupku pod posl.br. Ovr-470/11., radi namirenja ovrhovoditelja u iznosu od 122.707,89 EUR, jer korisnica kredita nije izvršavala svoje obveze.

 

23. Na temelju navedenih utvrđenja nižestupanjskli sudovi su ocijenili da tuženik nije dokazao (čl. 221. a ZPP-a) da je prodajom navedene nekretnine (u ovršnom postupku) pretrpio štetu iz čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 – dalje: ZOO-a koju bi mu tužiteljica trebala nadoknaditi odnosno, da nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete prema odredbama čl. 1045. st. 1. ZOO-a.

 

24. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. tog zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

25. U reviziji prema odredbi čl. 386. ZPP-a stranka treba određeno obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

26. 1. Tuženik se, kako je naprijed navedeno u točki 21. obrazloženja, u reviziji poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a i onu iz čl. 354. st. 1., u svezi čl. 8. ZPP-a, ističući da je pobijana presuda nejasna i kontradiktorna i da ju zbog toga nije moguće ispitati. Te navode obrazlaže tvrdnjama da je kontradiktoran zaključak sudova prema kojem je predmetni kredit podignut za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka i da predstavlja dug te zajednice jer je propustio utvrditi jesu li stranke u trenutku potpisivanja ugovora bile u ekonomskoj zajednici. Tvrdi da je korisnik navedenog kredita bila upravo tužiteljica koja je kredit uložila u vlastitu stomatološku ordinaciju, da se tužiteljica odselila iz kuće tuženika 1. kolovoza 2008., da je svrha podizanje navedenog kredita investiranje u tužiteljičinu privatnu stomatološku ordinaciju, da kredit nije korišten radi vraćanja zajedničkih dugova stranaka.

 

26. 2. Vezano za iste bitne povrede odredbi parničnog postupka osporava i izneseno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova prema kojem su bračna stečevina i nekretnine stečene temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju iz 2004., jer smatra da iz tog ugovora tužiteljica nema nikakvu obvezu već da je samo sudionica tog ugovornog odnosa i da stečena imovina po tom ugovoru predstavlja njegovu posebnu imovinu jer je samo on izvršavao obveze iz navedenog ugovora.

 

27. Nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a niti onaj iz čl. 354. st. 1., u svezi čl. 8. ZPP-a, jer suprotno tvrdnji tuženika pobijana presuda sadrži razloge o svim činjenicama odlučnim za rješenje spora, pa je presudu moguće ispitati, a navodi kojima se dovode u pitanje utvrđenja na temelju kojih su nižestupanjski sudovi zaključili da nekretnine koje su stečene na temelju navedenog ugovora o doživotnom uzdržavanju predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u smislu citiranih odredbi ObZ-a i da je kredit podignut na tužiteljičino ime, za vrijeme trajanja bračne zajednice i da kao takav dug tereti tu zajednicu, s obzirom da je, kako tvrdi, trebalo zaključiti suprotno, u biti su samo prigovori činjenične naravi kojima tuženik iznosi i daju svoju ocjenu provedenih dokaza, koja je različita od ocjene na kojoj je pobijana odluka zasnovana, te sugerira prihvatiti činjenično stanje koje on nalazi pravilnim, a kako se drugostupanjska presuda ne može pobijati pozivom na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (čl. 385. ZPP-a) te navode ne može razmatrati ni ovaj sud. Osim toga pri ocjeni provedenih dokaza postupljeno je upravo onako kako to i nalaže odredba čl. 8. ZPP-a, a za takvu ocjenu dati su razlozi koji su prihvatljivi i ovome sudu. Slijedom iznesenoga nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u svezi čl. 8. ZPP-a.

 

28. U odnosu na revizijski navod tuženika o pogrešnoj primjeni materijalnog prava iz čl. 252. i čl. 257. st. 2. ObZ-a ističe se da tužitelj ničim ne pojašnjava niti obrazlaže u čemu bi se ogledala pogrešna primjena materijalnog prava, s tim da navodi u kojima je ukazivano na bitne povrede odredaba parničnog postupka, kojima se ukazuje i na pogrešnu primjenu materijalnog prava su isključivo prigovori činjenične naravi. Stoga navedeni prigovor tuženika, primjenom odredbe čl. 385. i čl. 386. ZPP-a, nije uzet u razmatranje.

 

29. Iz navedenih razloga valjalo je, u navedenom dijelu, odbiti reviziju tuženika, kao neosnovanu, pozivom na odredbu čl. 393. ZPP-a.

 

Zagreb, 1. lipnja 2021.