- 1 -              Revd 2319/2021-2

Broj: Revd 2319/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja L. G. iz T.,  A. A., OIB: …, iz T., i M. G. iz T., svi zastupani po punomoćniku M. K., odvjetniku iz D., protiv tuženika M. Đ., OIB: …, iz T., L. Đ., OIB: …, iz T., oba zastupana po punomoćnici B. S. R., odvjetnici iz D., radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1039/2020-2 od 8. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1084/2017 od 24. siječnja 2020., u sjednici održanoj 1. lipnja 2021.,

r i j e š i o   j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1039/2020-2 od 8. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1084/2017 od 24. siječnja 2020.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena slijedeća pravna pitanja:

„1. Može li odluka o međusobnoj podijeliti posjeda suvlasničke stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje biti donesena prešutno, a ako može, odnosi li se takva odluka i na izvršavanje vlasničkih ovlasti čijem poduzimanju se jedan od suvlasnika jasno usprotivio?

2. Postoji li osnova za donošenje odbijajuće presude u uvjetima u kojima je kao nesporan utvrđen čin smetanja posjeda od strane prednika tuženika, a nakon čije smrti njegovi slijednici prestanu s poduzimanjem radnji uznemiravanja?

3. Može li se uzeti da je tuženik u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom u uvjetima u kojima je tužitelj prethodno pravomoćno uspio sa jednom točkom tužbenog zahtjeva pa odlučivanje o njoj nije bilo predmetom ponovljenog postupka po okončanju kojeg ponovljenog postupka je tužitelj odbijen u pogledu preostalih točaka tužbenog zahtjeva? „

4. U odnosu ni na jedno navedeno pitanje nisu navedeni razlozi važnosti, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer se u navedenom prijedlogu tužitelj ne poziva ni na jednu odluku VSRH, niti višeg suda u kojem bi bilo izneseno pravno shvaćanje koje bi bilo drugačije od pravnog shvaćanja iznesenog u predmetnoj odluci, već se samo osporavaju činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova i iznesena pravna shvaćanja.

5. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 1. lipnja 2021.